Moj kvadratSve manje ljudi može da priušti vlastiti stan: Cena stanova pod zakup usijana
Godinama su cene stanova rasle brže od cena najma, ali kraj ere jeftinih kredita i građevinskog materijala preokrenuo je trend.
Izvor: Fenix magazin/Marin Marić
Prema jednoj studiji, ruralna područja su izuzetak, prenosi nemačka novinska agencija dpa.
Inflacija je kriva: dramatično povećani troškovi stanovanja znače da sve manje ljudi može sebi da priušti vlastiti stan, pa sve više traži da ga iznajmi.
Kada se tome pridoda migracija u gradove, potražnja je još veća, a time i cena najma u velikim i srednjim gradovima.
Cena najma u manjim mestima i na selu, pak, stagnira, pokazuju podaci iz istraživanja agencije za nekretnine Jones Lang LaSalle, prenosi Feniks magazin.
Stanarina u osam nemačkih metropola – Berlinu, Hamburgu, Minhenu, Kelnu, Frankfurtu, Dizeldorfu, Lajpcigu i Štutgartu – u drugoj polovini 2022. bila je skuplja 6,6 posto nego prethodne godine. U prvih šest meseci prošle godine cena je pala 3,1 posto.
Međutim, budući da su krediti počeli da poskupljuju u drugoj polovini godine, cene stanova su u recesiji, suprotno dugogodišnjem trendu. Naime, od 2017. do 2021. cena kvadratnog metra stana godišnje je rasla 9,1 posto, a najamnina 3,7 posto.
Osim toga, prošle godine su, nakon pandemijskog zatišja, u nemačke gradove opet pohrlili mnogi ljudi, a povrh toga brojne izbeglice stigle su iz Ukrajine. To je podstaklo potražnju na tržištu stanova za iznajmljivanje, rekao je analitičar JLL-a Roman Hajdrih.
U manjim gradovima rast stanarina ponovno je bio znatno snažniji od cene stana koji se prodaje, 4,4 prema 0,6 posto.
Slika je značajno drugačija u srednje velikim gradovima, gde su stanrina i cena kvadrature rasle sličnom brzinom, odnosno 6,1 i tačno 6 posto.
Hajdrih to pripisuje migraciji stanovništva – prvenstveno porodica sa srednjim i nižim primanjima u potrazi za jeftinijim stanovima – iz velikih u manje gradove.
