"Cilj, bez plana kako da ga dostignete, samo je želja". Ovako se najbolje može opisati odnos Srbije prema poljoprivredi. Već decenijama unazad Srbija govori kako je poljoprivreda naša razvojna šansa, ali ništa, ili gotovo ništa, ne čini da to u praksi potvrdi.
Autor: Marija Desivojević Cvetković
|
Izvor: Magazin Biznis
Foto: Depositphotos/svedoliver
Istorija srpskih i jugoslovenskih zabluda u poljoprivredi je duga. Posle Drugog svetskog rata, nove vlasti pošle su putem Sovjetskog saveza i u zemlji sprovele opštu industrijalizaciju. Poput svojih uzora, Jugoslavija je razvijala tešku industriju, ne vodeći računa o tome da, sem tadašnje ideološke bliskosti, naše dve zemlje, u ekonomskom smislu, nemaju ništa zajedničko. Sve ovo rezultiralo je time da je Jugoslavija u ovom periodu uvozila i pšenicu i kukuruz.
Vlasti koje su se smenjivale, po pravilu su usvajale nove strategije, a da ni prethodne nisu zaživele. I ovi dokumenti ostali su na nivou pustih želja.
Rezultat je očigledan. Industrije danas nema, ali nažalost nema ni poljoprivrede. Sada je jasno da srpsko selo izumire, jer više od 1.000 sela ima manje od 100 stanovnika. U preko 200 naselja nema osobe mlađe od 20 godina, a naš prosečni poljoprivrednik – ima više od 60. I bliži je penziji, nego aktivnom radu.
Kako danas zvuči podatak da je još Kraljevina Srbija, čak četvrt veka neprekidno, imala spoljnotrgovinski suficit, a da je skoro 90 odsto izvoza činila poljoprivreda? Polovinu tog izvoza, uoči Balkanskih ratova, generisala su samo četiri proizvoda: pšenica, kukuruz, suve šljive i svinjsko meso.
A vek kasnije, Srbija gaji manje od 900.000 goveda i to je najmanji broj u novijoj istoriji. U prošloj godini izvezeno je tek nešto više od 300 tona bebi bifa, a uoči raspada SFRJ izvoz ovog najkvalitetnijeg crvenog mesa bio je 100 puta veći. Broj svinja u tovu je takođe najmanji od 1995. godine. U protekle tri decenije rast poljoprivrede iznosi samo 0,45 odsto!
Foto: Epa/TAMAS SOKI
Da li Srbija ima šansu da u poljoprivredi bude konkuretna na svetskom tržištu? Naravno da ima, ali za to mora da ispuni nekoliko uslova.
Prvi uslov zadovoljen je već samim geografskim i klimatskim osobinama naše zemlje. Po klimi i zemljištu Srbija je značajno iznad proseka Evrope. Pojedini regioni izuzetno su pogodni za ratarstvo, drugi za voćarstvo, treći za povrtarstvo.
U poljoprivredu mora da se investira. Kao što nema fabrike koja može decenijama da radi bez modernizacije i dodatnog ulaganja, tako i srpski agrar nije mogao da opstane, a da se u njega ništa ne investira.
Iako će mnogi reći kako ekonomska situacija ne dozvoljava dodatna ulaganja u ovu privrednu granu, to ne odgovara situaciji na terenu. Delta o ovome ima neposredno iskustvo. U projektu Naše selo koji je započela prošle godine, naša kompanija između ostalog finansira obnovu poljoprivredne proizvodnje u dva zaječarska sela. Kredite je obezbedila Erste banka, a naša kompanija preuzela je na sebe obavezu plaćanja kamate. Potvrdilo se da su ovakvi (za njih beskamatni) krediti izuzetno privlačni za male proizvođače, uz neke dodatne uslove o kojima će kasnije biti reči.
Poslednji uslov za obnovu poljoprivrede nesumnjivo je i najznačajniji. To je znanje. U osnovi uspešne poljoprivrede je tehnologija, poznavanje i primena metoda koji omogućavaju efikasnu proizvodnju, niske troškove, donoseći tako proizvođaču i profit, i mogućnost za nova ulaganja.
Srbija, nažalost, kuburi sa znanjem. Na strateškom nivou, odluke u agraru često se zasnivaju na pretpostavkama funkcionera, a ne na poznavanju biznisa. Na operativnom nivou, kada se siđe u selo, situacija je još gora. Poljoprivrednici ulažu veliki rad, ali na pogrešan način, samim tim i bez rezultata. Može se danas u potpunosti razumeti seljak koji je iskrčio vinograd, jer način na koji on radi donosi samo gubitke. Ili onaj koji se odlučio da nađe posao u obližnjoj firmi, za nisku, ali izvesnu platu, umesto da sa gubitkom tovi zastarele rase svinja, od kojih nema nikakve koristi.
Foto: Depositphotos/stevanovicigor
Moramo priznati da znanja o savremenoj poljoprivredi u Srbiji nema. To znanje moramo kupovati u svetu, od najboljih u svakoj oblasti poljoprivrede. Ovo nije puka tvrdnja, ovo je praksa potvrđena na imanjima Delta agrara. Po prinosu pšenice u 2018. godini (7,5 tona po hektaru) Delta agrar je iznad proseka Evropske unije, SAD, Argentine... a samo je na Novom Zelandu, zahvaljujući specifičnoj klimi, postignut veći prinos. Rod kukuruza od 12,5 t/ha je iznad svakog nacionalnog proseka u svetu. Prosečan prinos jabuka u Deltinim voćnjacima je više od 70 tona po hektaru (u nekim sortama i preko 90 tona), dok voćari u Srbiju u proseku uberu oko 20 tona.
Ovakvi rezultati mogući su kada o tovu svinja učite na danskim farmama, o uzgoju jabuka u voćnjacima Južnog Tirola, o hibridima kukuruza u Sjedinjenim Američkim Državama. Ono čime se Delta ponosi, a što može biti velika prednost Srbije, to je doprinos naših ljudi. Naime, rezultati Delta Agrara često su bolji od rezultata onih od kojih smo učili.
Kako može da se pokrene modernizacija srpske poljoprivrede?
Niko ne očekuje da država proizvodi na njivi, pa ni da direktno finansira proizvodnju. Ono što se od nje očekuje to je da pre svega postavi strategiju i pravac razvoja. Na državnom nivu potrebno je stimulisati proizvodnju određenih kultura, koje u pojedinim regionima daju najbolje rezultate. Tako se poreskom politikom i sistemom zakupa poljoprivrednog zemljišta, proizvođači mogu stimulisati da u Vojvodini pre svega organizuju ratarsku proizvodnju, sa naglaskom na industrijsko bilje; u Šumadiji, istočnoj i zapadnoj Srbiji da se posvete voćarstvu, a na jugu Srbije pre svega povrtarstvu i voćarstvu.
Uloga države je i da stvori uslove kako bi naši poljoprivrednici bili konkurentni na globalnom tržištu. Prošlo je vreme kada se dešavalo da podbaci rod pšenice ili kukuruza u Srbiji (ili regionu) i da, zahvaljujući skoku cena, proizvođač bude gotovo na istom. Danas je tržište otvoreno, ceo svet prati berze u Severnoj Americi i niži rod znači samo jedno: niži prihod za proizvođača.
Da bi srpski agrar bio konkuretan na svetskoj berzi, mora imati bar približno slične uslove. Ovako, kada seljaci u Evropskoj uniji imaju podsticaje od 500 do 900 evra, a u Srbiji do 35 po hektaru, o konkurentnosti nema ni govora.
Foto: Depositphotos/SashaKhalabuzar
Ako nešto muči srpskog seljaka, onda je to neizvesnost. Ne samo da gleda u nebo nadajući se da će godina biti dobra, već sa istom neizvesnošću gleda kome da proda proizvedenu robu. Pitanje otkupa je ono što takođe može da reši država, uz pomoć velikih kompanija koje se bave agrarnim biznisom. Nije realno očekivati da mali proizvođač u zabačenom srpskom selu poznaje inostrano tržište, da organizuje logistiku i plasman. To znanje poseduje jedan broj kompanija u Srbiji i one mogu da obezbede plasman poljoprivrednih proizvoda iz Srbije.
Danas, kada srpskog seljaka pitate zašto i kako gaji svoju stoku ili orezuje vinograd, najčešće ćete dobiti odgovor: zato što su tako radili naši stari. I to je najgori mogući odgovor. Srpskoj poljoprivredi potreban je veliki zaokret. Potrebno je da sve radi drugačije od onog što su radili „stari“, a na način kako to rade moderni proizvođači u svetu. Jedino tako želju da poljoprivreda bude razvojna šansa Srbije, možemo pretvoriti u konkretan plan kako to da postignemo.
Marija Desivojević Cvetković, viši potpredsednik Delta holdinga
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Turski proizvođač kućnih aparata i potrošačke elektronike Arçelik kupiće preostalih 25% udela američkog Whirlpool-a u Beko Europe za 71,5 miliona evra, čime postaje jedini vlasnik kompanije.
U ariljskom kraju počela je berba malina, a ovogodišnja sezona u jednom od najvažnijih voćarskih regiona Srbije otvara brojna pitanja – od očekivanog roda i otkupne cene, do stvarnog stanja u proizvodnji i dugoročnih trendova u ovom sektoru.
Na sednici Upravnog odbora održanoj 17. juna 2026. godine, Hrvatska agencija za nadzor finansijskih usluga odobrila je objavu ponude za preuzimanje kompanije Pivac Holding iz Vrgorske za konditorsku kompaniju Kraš d.d. iz Zagreba.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi radove i prisustvuje spajanju glavne mostovske konstrukcije na mostu preko Dunava u okviru Fruškogorskog koridora u Novom Sadu.
Direktor Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Relja Ognjenović izjavio je da će država nastaviti da radi na unapređenju položaja penzionera kroz finansijsku podršku, dodatne pogodnosti i mere koje će doprineti boljem životnom standardu.
Osnivač Amazona Džef Bezos, izneo je na konferenciji VivaTech u Parizu viziju prema kojoj bi se zagađujuće industrije u budućnosti preselile na Mesec kako bi se Zemlja sačuvala od negativnih posledica industrijskog razvoja.
Kubanski premijer Manuel Marero Kruz predstavio je poslanicima paket obimnih ekonomskih reformi, koje podržavaju Komunistička partija Kube i bivši lider Raul Kastro.
Najavljeno smanjenje stambene pomoći (Wohngeld) u Nemačkoj uticaće na sve trenutne primaoce. Očekuje se da će trećina domaćinstava koja trenutno primaju pomoć u potpunosti izgubiti pravo na nju, rekla je nemačka ministarka za stanovanje Verena Huberc.
Najviša cena kvadratnog metra stana u Srbiji u prvom kvartalu 2026. godine iznosila je 12.000 evra po kvadratnom metru, dok je ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Srbiji dostigla približno dve milijarde evra.
Sukob na Bliskom istoku ušao je u 113. dan, a predsednik SAD Donald Tramp poručio je da tokom 60-dnevnog privremenog primirja sa Iranom, niti po njegovom isteku, neće biti naplaćivane takse za prolaz kroz Ormuski moreuz.
Britanski premijer Kier Starmer priprema plan i vremenski okvir za povlačenje sa funkcije u Dauning stritu 10, nakon pobede Endija Burnama na dopunskim izborima u izbornoj jedinici Mejkerfild u Velikom Mančesteru.
Rat u Ukrajini ušao je u 1.578. dan, a ruske snage su u subotu navođenim avio-bombama napale jugoistočni ukrajinski grad Zaporožje, pri čemu je poginulo pet osoba, a 11 je povređeno.
Američki ministar finansija Skot Besent navodno je savetovao predsedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trampu da ne primi ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog u Ovalnom kabinetu.
Dnevne novine u Srbiji za nedelju, 21. jun 2026. godine na naslovnim stranama najavljuju brojne aktuelne društveno-političke teme i donose ekskluzivne priče.
Finaliste sa nestrpljenjem očekuju i voditelji Ana Sević, Milan Mitrović i Voja Nedeljković, koji će zajedno sa publikom ispratiti završnicu još jedne nezaboravne sezone.
Reditelj Džejms Barouz preminuo je danas, a od njega su se oprostili glumci serije "Prijatelji" na kojoj je radio – Met LeBlank, Dejvid Švimer i Lisa Kudrou.
Tekst sadrži spojlere iz serije From. Osma epizoda četvrte sezone donosi nova šokantna otkrića o Fatimi, njenoj povezanosti sa Smajlijem i mogućim posledicama koje bi mogle da promene sudbinu stanovnika grada.
Gotovo deset godina nakon premijere prve sezone, završena je serija "Stranger Things", jedan od najvećih Netfliksovih hitova. Iako je glavna priča privedena kraju, univerzum serije nastavlja da se širi kroz nove projekte.
Manje poznati italijanski film je uticao na stvaranje kultnog "Kuma" Francisa Forda Kopole. "Mafioso" iz 1962. godine doneo je novu perspektivu mafijaškim pričama i inspirisao razvoj modernog gangsterskog filma.
Federalni istražni biro (FBI) prikazao je repliku grada površine oko 2.040 kvadratnih metara u svom kampusu u Hantsvilu, u Alabami, koju je izgradio kako bi obučavao organe reda da simuliraju i istražuju sajber napade iz stvarnog sveta.
Američki predsednik Donald Tramp saopštio je da je Apple pristao da sarađuje sa Intelom na projektovanju i proizvodnji čipova u Sjedinjenim Američkim Državama.
Povod za ovu odluku bile su teške saobraćajne nesreće sa smrtnim ishodom. Novi sistem koristiće termalne senzore postavljene na prilazima auto-putevima.
Komentari 10
Pogledaj komentare