Privatno zdravstveno "eksplodiralo" tokom pandemije: Nema čekanja, ali kovid ne pokriva
U Srbiji samo dva procenta građana ima ugovoreno dobrovoljno zdravstveno osiguranje (DZO). Ipak, u poslednje vreme primećuje se neverovatan rast.
Izvor: B92.net
Foto: Shutterstock/Shahril KHMD
Naime, prema podacima sajta Osiguranik, u poslednje četiri godine rast premije dobrovoljnog, ili kako se češće naziva privatnog zdravstvenog osiguranja, iz godine u godinu skače za čak 25 odsto.
Da je interesovanje za taj vid osiguranja sve veće potvrđuje i portparol Udruženja osiguravača Srbije Zoran Ćirić. "Beleži se rast, jer je državno zdravstvo potpuno okrenuto kovid bolesnicima, pa ljudi uviđaju prednosti privatnog zdravstvenog osiguranja", kaže Ćirić.
Interesovanje je naročito poraslo od početka ove godine, prvo zato što je prošao krizni period kada nismo znali na čemu smo sa koronom i hoće li privreda opstati, a drugo, zato što su svi uvideli značaj privatnog zdravstvenog osiguranja sada kada je državni sistem preopterećen, a mnoge zdravstvene ustanove uvedene u kovid sistem.
Najveći deo udela u polisama imaju kompanije koje su osigurale svoje zaposlene dok je mnogo manje individualnih polisa koje ugovaraju fizička lica.
"Naša kompanija plaća zdravstveno osiguranje kao jedan vid stimulansa za zaposlene, kao mali bonus. Imamo 23 zaposlena i to su uglavnom programeri", kaže za B92.net Dušan Terzić, office & HR direktor firme Nano Interactive.
"Jednom godišnje obnavljamo ugovor a plaća se mesečno premija osiguranja. Plaćamo prosečno 47,53 evra po zaposlenom, što je iznos do neoporezivog dela", kaže Terzić i objašnjava da se za taj novac dobija paket osiguranja u kom je maksimalna suma osiguranja do 10.000 evra po zaposlenom. Prema njegovim rečima, premija je različita za zaposlene u zavisnosti od starosti, ali se plaća u paketu.
"Postoji i pogodnost da zaposleni uključe članove porodice u osiguranje, s tim što se za to pravi posebna polisa uz polisu, pa to izađe jeftinije nego da neko sam ode da zaključi osiguranje", kaže naš sagovornik i dodaje da je to na dobrovoljnoj osnovi pa se polovina onih koji imaju porodicu odlučila na to.
Koliko košta i ko plaća
Jedno od najčešćih pitanja koje se postavlja na ovu temu jeste koliko zapravo košta paket dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. Ipak, na njega nije moguće dati apsolutno precizan odgovor jer cena zavisi od brojnih faktora kao što su broj zaposlenih u kompaniji, njihova starosna struktura, paket koji se bira, osigurana suma, dodatna pokrića i njihovi limiti...
Što je veći tim, cena po zaposlenom je niža.
Na primer, za kompaniju koja ima oko 500 zaposlenih, cena za osnovni paket vanbolničkog lečenja, bez dodatnih pokrića, može iznositi oko sedam evra mesečno po zaposlenom. Pošto ne postoji jedinstvena cena za sve kompanije i ona se formira posebno za svaki slučaj, može se reći da je prosečna cena na mesečnom nivou po zaposlenom oko 20 evra.
Zaposlenog to u najvećem broju slučajeva ne košta ništa. Privatno zdravstveno osiguranje je dodatni benefit koji obezbeđuje poslodavac, iako postoji mogućnost da se ugovori i određeno učešće samog zaposlenog.
Na razgovoru za posao traže osiguranje
Foto: Depositphotos/AndrewLozovyi
Strane kompanije su "donele" dobrovoljno odiguranje na naše tržište, prvo finansijske institucije, poput banaka, zatim farmaceutske kuće, ambasade, ali poslednjih pet godina trend je da ovaj benefit ugovaraju kompanije iz IT branše. Za mnoge od tih biznisa, dobrovoljno osiguranje je uobičajeni i očekivani benefit.
U kompanijama objašnjavaju da su dosadašnje povoljnosti poput plaćenih velnesa i teretane na poslu privlačni "dodaci" radnom mestu, ali i se u poslednje dve godine, dakle i pre koronavirusa, situacija promenila i da su ljudi znatno više pažnje počeli da posvećuju svom zdravlju.
Iz tog razloga je i privatno zdravstveno dobilo više na značaju u očima zaposlenih i pa su i firme koje ga nude bolje rangirane u očima zaposlenih i u očima kandidata.
Briga o zaposlenima je očigledna, jer ukoliko se neko razboli, mnogo brže i efikasnije može dobiti medicinsku uslugu u nekom od privatnih sistema. Samim tim, zakazuje pregled u terminu kada mu odgovara, ne mora da odsustvuje s posla i/ili otvara bolovanje, pa ni zaposleni ni poslodavac nisu na gubitku.
Bez čekanja u redovima
Foto: Depositphotos/everythingposs
Postoji više različitih varijanti paketa koji se mogu ugovoriti, sa različitim pokrićem troškova zdravstvenih usluga - vanbolničko lečenje, bolničko lečenje, operacije, vođenje trudnoće, porođaj, stomatolog, sistematski pregled jednom godišnje, oftalmolog…
Što je više pokrića uključeno u sam paket, samim tim i on je skuplji, odnosno premija je viša.
Osnovni paketi podrazumevaju preglede lekara specijalista, dijagnostiku, laboratoriju, ambulantne intervencije usled povrede…
Preskače se inicijalni odlazak kod lekara opšte prakse, već se odmah osiguranik upućuje na potrebnog lekara specijalistu.
To građanima pruža efikasnu i lako dostupnu zdravstvenu zaštitu u zdravstvenoj ustanovi po izboru na teritoriji cele Srbije, bez čekanja u redovima. Takođe, mnoge dijagnostičke procedure, na koje se u državnom sistemu čeka po nekoliko meseci, preko ovog osiguranja zakazuju se u roku od nekoliko dana.
Kada se koristi i na šta obratiti pažnju
Ono što nije ugovoreno kroz konkretnu polisu, ne može se koristiti preko osiguranja. Na primer, ako paket ne pokriva stomatologiju kao dodatno pokriće - neće biti pokrivene usluge stomatologa, upozoravaju iz Osiguranika.
Osiguranje se koristi kada je neko bolestan, ali i kada ima tegobe, bol, neprijatnost i potrebna je medicinska usluga. Druga situacija je kada je zakazana neka kontrola, a na osnovu ranijeg odlaska kod lekara što znači da je on u svom izveštaju napisao da je kontrola neophodna. Jedino pod tim uslovima osiguranje može da pokrije trošak.
Privatno zdravstveno osiguranje se, dakle, koristi uvek kada je zdravlje na neki način narušeno, a preventivno se može iskoristiti jedino pokriće sistematskog pregleda, ako je ugovoreno kroz polisu osiguranja i to samo jednom godišnje.
Što se tiče hroničnih bolesti, neki osiguravači će pokriti lečenje prethodnih zdravstvenih stanja – preglede, kontrole, dijagnostiku i to u potpunosti, neki delimično (do određenog iznosa), a neki ovakve troškove ne bi pokrili uopšte.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Deonica Kuzmin – Sremska Rača, koja će povezati Srbiju s Bosnom i Hercegovinom, se uveliko gradi i ona će po završteku omogućiti pristup panevropskim koridorima.
Nemačka, zemlja koja je decenijama predstavljala sinonim za inženjersku savršenost, disciplinu i industrijsku moć, danas gubi još jedan ključni stub svog ekonomskog identiteta.
Štednja za penziju je više od jednog veka temelj ličnih finansija. Ali, prema rečima Ilona Maska, taj koncept bi uskoro mogao postati – potpuno nevažan.
Predsednik Srbije Aleksandrar Vučić upravo je završio razgovor s najvišim rukovodskom mađarskog MOL-a o mogućnosti kupovine Naftne industrije Srbije od strane te mađarske kompanije, saznaje Kurir.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić učestvovaće na Svetskom ekonomskom forumu (WEF) koji će se održati od 19. do 23. januara u Davosu, objavili su organizatori na društvenim mrežama Iks i Fejsbuk.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da bi nastao "potpuni haos" ako bi Vrhovni sud SAD poništio njegove globalne trgovinske carine, a odluka o tome očekuje se već sutra.
U trećem kvartalu 2025. godine, cene stambenih nekretnina, merene Indeksom cena stambenih nekretnina, porasle su za 5,1 odsto u evrozoni i za 5,5 procenata u Evropskoj uniji u poređenju sa istim kvartalom prethodne godine.
Iran je poslednjih godina prodao Rusiji rakete i drugo naoružanje u vrednosti od više od četiri milijarde dolara, prenosi Blumberg pozivajući se na upućene izvore.
Tim specijalnog tužioca Čo Eun-suk-a zatražio je danas smrtnu kaznu za bivšeg predsednika Južne Koreje Jun Suk Jeola zbog neuspelog uvođenja ratnog stanja.
Grenland nije na prodaju, a ako bi teritorija morala da bira, izabrala Dansku umesto SAD, rekao je premijer Grenlanda Jans-Frederik Nilsen na zajedničkoj konferenciji sa danskom premijerkom Mete Frederiksen, pred sutrašnji sastanak u Vašingtonu.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči osudio je jučerašnju odluku Evropskog parlamenta da zabrani ulazak iranskih diplomata u svoje prostorije i kritikovao je Nemačku zbog njenih najnovijih izjava o protestima.
Ulaznice za Pesmu Evrovizije 2026. rasprodate su u rekordnom roku, što ističe izuzetnu popularnost takmičenja i kontinuiranu moć da okupi publiku širom sveta.
Nikolina Pišek hrvatska televizijska voditeljka, odlučila je da proda svoju modernu vilu sa bazenom u zagrebačkom naselju Šestine. Nekretnina se trenutno prodaje po ceni od 1,9 miliona evra.
Dve žene iznele su teške optužbe protiv španske muzičke zvezde Hulija Iglesijasa, tvrdeći da su bile izložene navodnom seksualnom zlostavljanju u periodu kada su radile i boravile u njegovim vilama na Karibima, prenose mediji.
The President of Serbia, Aleksandar Vučić, speaking to the citizens of Serbia from Abu Dhabi, where he attended the official opening of ‘Sustainability Week 2026,’ said that an excellent year lies ahead for Serbia in economic terms.
German Chancellor Friedrich Merz stated that the Iranian government is in ruins, claiming that the Tehran regime can no longer survive without violence.
Sjedinjene Američke Države upozorile su britanske vlasti nakon što je regulator Ofcom pokrenuo istragu protiv društvene mreže X, u vlasništvu Ilona Maska, zbog AI alata Grok.
Četbot za veštačku inteligenciju Grok, u vlasništvu Ilona Maska, pridružiće se Google-ovom generativnom sistemu veštačke inteligencije unutar mreže Pentagona.
Komentari 7
Pogledaj komentare