Najjeftinije grejanje? Proverili smo da li se ugradnja toplotne pumpe u Srbiji isplati
Toplotne pumpe imaju sistem koji zimi greje i leti hladi. Grejanje i hlađenje objekata pomoću toplotne pumpe spada u najjeftinje sisteme grejanja.
Izvor: B92.net / Katarina Korać
Foto: Aegea
Naš sagovornik Marko Radojković, suvlasnik firme za ugradnju toplotnih pumpi Aegea, otkrio nam je koliko je potrebno uložiti u sistem toplotne pumpe, koliku uštedu možemo očekivati, ali i koja toplotna pumpa je najisplativija.
"Odnos dobijene i uložene energije se kreće od 6 do 4 na prema 1, što zavisi od temperaturnog režima i grejnih tela za distribuciju energije. To znači da ako se grejemo na radijatore, fenkojlere ili podno grejanje, na 1 kilovat energije se dobije od 4 do 6 kilovata toplotne energije. Ukoliko je na primer u pitanju podno grejanje u kući od 200 kvadrata ta kuća može da se greje sa 4-5 kilovata energije, što je najveća ušteda i najveći benefit toplotnih pumpi", ispričao nam je Radojković.
Ušteda zaista postoji, ali koliko se usplati ugradnja toplotne pumpe i koliko možemo očekivati da nas košta ova investicija?
"Cena zavisi od mnogo faktora, uz toplotnu pumpu mora da postoji nekakav bafer, takođe toplotna pumpa može grejati toplu sanitarnu vodu ukoliko je kuća u pitanju, ona može grejati i objekat i vodu za tuširanje, pranje sudova... Ugradnja toplotne pumpe u proseku za domaćinstvo košta od 500 do 5.000 evra i zavisi od vrste toplotne pumpe i od veličine objekta. Imamo tri vrste toplotne pumpe i to su: toplotne pumpe voda-voda koje zahtevaju iskop bunara, toplotne pumpe vazduh-voda koje se motiraju na objekte koji se nalaze u centru grada ili objekte gde nema vode pri čemu koriste energiju iz vazduha i imamo toplotne pumpe zemlja-voda gde izvlačimo energiju iz sondi direktno iz zemlje", rekao je Marko.
Otplatio toplotnu pumpu za godinu i po dana
Foto: shutterstock, Designua
Kako bismo se uverili koliko je zaista moguće uštedeti sa toplotnom pumpom, ali i da li se ugradnja isplati, razgovarali smo sa vlasnikom beogradske teretane Vladimirom Iličinom koji je u teretani površine oko 500 kvadrata ugradio ovaj sistem.
"Ja sam pumpu ugradio pre pet godna i platio sam je 13.000 evra. Računi su mi pre ugradnje bili od 120.000 do 180.000 dinara zavisi da li je leto ili je zima. Onda sam ugradio toplotnu pumpu i računi mi ni leti ni zimi nisu prelazili 55.000 dinara. Što bi značilo da sam za godinu i po dana otplatio pumpu. Skrivenih troškova nema. Desilo mi se da sam jednom morao da zamenim jedan ventil koji je koštao 1.500 dinara i to je to", ispričao nam je Iličin.
Koja se toplotna pumpa najviše isplati?
Foto: shutterstock, vchal
Marko Radojković ističe da ukoliko pogledamo ulaganja i dobitak, najviše se isplati toplotna pumpa voda-voda zato što iz vode postoji konstantan priliv toplotne energije koja nije promenljiva. Voda iz zemlje je uvek iste temperature i leti i zimi i iznosi 14-15 stepeni.
Drugi najisplativiji sistem je toplotna pumpa zemlja-voda.
"Iskopaju se rupe u zemlji u kojoj se stavljaju creva u koja ide glikol i to je nepresušiv izvor energije jer voda ide kroz te cevi u zemlji. To ne može da presuši kao što može voda. To je jedan zatvoreni krug koji je najizdržljiviji, ali nije najisplativiji", objašnjava Marko.
Toplotne pumpe vazduh-voda za grejanje koriste spoljašnji vazduh kao obnovljivi izvor energije. Lako se instaliraju i ne zahtevaju puno prostora. Kod toplotnih pumpi vazduh-voda nema postavljanja cevi i instalacija u zemljište (kao kod voda-voda ili zemlja-voda pumpi). Izrada sistema vazduh-voda je isplativa i upotrebljiva, ali se na ovim prostorima pokazalo da zbog velike vlažnosti vazduha u toku zimskih meseci može doći do problema u radu. Kada su temperature niže od nule i kada je visoka vlažnost vazduha (70-80 odsto), dolazi do formiranja leda na spoljašnjem izmenjivaču toplote, što može blokirati rad sistema i onemogućiti njegov dalji rad.
Da li postoje skriveni troškovi?
Foto: shutterstock, caifas
Na pitanje da li postoje neki skriveni troškovi, Marko ističe da ih nema i da je računica jasna.
"Čoveku koji ima kuću od 160 kvadrata smo ugradili toplotnu pumpu. On ima podno grejanje i njemu za grejanje stiže račun 7.000 do 8.000 mesečno za struju", naveo je kao primer.
On takođe napominje da toplotne pumpe mogu i da greju i da hlade.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Građani Srbije koji imaju pravo na jednokratnu državnu pomoć od 6.000 dinara imaju još nekoliko dana da podnesu prijavu, a krajnji rok je 21. septembar 2026. godine.
Jednokratna državna pomoć korisnicima dečjeg dodatka, nosiocima prava na novčanu socijalnu pomoć, kao i korisnicima boračkog dodatka i borcima koja je počela danas isplaćuje se korisnicima koji se nalaze u u službenim evidencijama zaključno sa 25. avgustom.
Alternativa za Nemačku, AfD, u svom programu navodi da bi Nemačka trebalo da napusti Evrozonu. Međutim, evropski ugovori ne predviđaju proceduru kojom bi članica mogla da se odrekne evra i vrati nacionalnu valutu.
Projekat solarne elektrane Noćaj, pik-kapaciteta proizvodnje 270 megavata, u fazi je spremnosti za izgradnju, a investitor - turska kompanija "Fortis enerdži" saopštila je da početak komercijalnog rada očekuje u drugom kvartalu 2028.
U Pokrajinskoj vladi uručeno je danas 146 ugovora ukupne vrednosti 130 miliona dinara poljoprivrednim gazdinstvima sa teritorije AP Vojvodine za sufinansiranje nabavke novih mašina i opreme za unapređenje primarne poljoprivredne proizvodnje u stočarstvu.
Predsednik Francuske Emanuel Makron zatražio je danas od francuske vlade "potpunu mobilizaciju" kako bi se obezbedilo snabdevanje gorivom i kontrolisao rast cena, izjavila je portparolka francuske Vlade Mod Brežon nakon sednice Saveta ministara.
Ministarka Dubravka Đedović Handanović izjavila je danas da je snabdevanje naftnim derivatima u Srbiji stabilno, uprkos globalnom rastu cene sirove nafte i dodala da su bez obzira na sve izazove u toku pripreme za grejnu sezonu.
Juče, 14. septembra 2026. godine, počela je isplata jednokratne pomoći za korisnike koji su se zaključno sa 25. avgustom 2026. godine nalazili u službenim evidencijama.
Pred Specijalizovanim većima u Hagu izrečene presude četvorici bivših vođa tzv. OVK optuženim za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti. Hašim Tači osuđen po nekoliko tačaka optužnice za ratni zločin na objedinjenu kaznu zatvora od 25 godina.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je povodom presude liderima OVK rekao da je politika naše zemlje da smatramo da je bila greška što je Međunarodna zajednica dozvolila da se prekine dijalog Beograda i Prišine.
U Crnoj Gori se gotovo uopšte ne komentariše presuda izrečena Hašimu Tačiju i trojici čelnika terorističke tzv. OVK, koji su prvostepeno osuđeni na ukupno 81 godinu zatvora.
Rat u Ukrajini – 1.665. dan. Ruske snage su u noći između 15. i 16. septembra napale Ukrajinu sa 80 jurišnih dronova tipa "Šahed" i "Gerbera", kao i sa bespilotnim letelicama-mamcima "Parodija".
Vitantonio Lovalo, najstariji muškarac u Italiji, preminuo je u 112. godini. Bio je pastir i poljoprivrednik, a tokom Drugog svetskog rata završio je u nemačkom zarobljeništvu na Rodosu.
Zvanični uzrok smrti Hejden Panetijer zasad nije objavljen. Obdukcijom nisu pronađene povrede koje bi doprinele njenoj smrti, a konačni zaključci očekuju se nakon završetka istrage i toksikoloških analiza.
"Tragična greška. I moram da pretpostavim da je to jednostavno bila užasna greška. Ali moja prva pomisao bila je na Đinu i porodicu, kao i na njegove obožavaoce."
Smrtnost od srčanih bolesti u Nemačkoj ponovo je blago opala, pokazuju podaci iz najnovijeg izdanja Nemačkog izveštaja o srcu na osnovu podataka iz 2024.
Specialist Prosecutor Kimberly West welcomed today’s verdict against former KLA leaders Hashim Thaçi, Kadri Veseli, Rexhep Selimi and Jakup Krasniqi, saying that it is important for the rule of law in Kosovo and represents long-overdue justice for the victims.
A group of Albanians gathered in Pristina following the guilty verdict handed down to former leaders of the so-called KLA by the Kosovo Specialist Chambers in The Hague, with protest escalating into incidents outside the building of the provisional government.
Clashes broke out between KLA supporters and police during a protest at Malieveld Square in The Hague, forcing police to use a water cannon and pepper spray, Dutch media reported.
Serbian President Aleksandar Vučić will address the public today at 6:30 p.m. regarding the verdicts handed down in The Hague against former KLA leaders convicted of war crimes.
Ursula fon der Lajen najavila rigorozan Zakon o deci: Do 13 godina potpuna zabrana, za mlađe od 15 nalozi samo uz nadzor roditelja i do sat vremena dnevno.
Komentari 62
Pogledaj komentare