16.09.2026.
15:06
Stelantis postao motor srpskog izvoza: Fijat "panda" osvaja Evropu
Podaci pokazuju da je srpski izvoz u usponu, a deficit sa EU prepolovljen. Auto-industrija ponovo pokreće privredu.
Oko 90 odsto proizvodnje Stelantisa iz Kragujevca ide na tržište EU, dnevno se šalje čak 200 vozila, ističe profesor Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu Petar Veselinović.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, izvoz Srbije od januara do jula porastao je 8,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Uvoz je rastao dvostruko sporije u istom tom periodu.
Analiza objavljena u septembarskom izdanju MAT-a pokazuje i da je deficit Srbije u trgovini sa Evropskom unijom gotovo prepolovljen. Smanjen je sa 161 na 83 milijarde dinara.
Suficit s više zemalja
Profesor Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu Petar Veselinović ističe da je kompletan spoljnotrgovinski promet porastao u prvih sedam meseci, a veruje da su rezultati još bolji kada bi se posmatrao i kompletan avgust i prva polovina septembra.
"Ono što je vrlo zanimljivo, to je da je pokrivenost uvoza izvozom sada na, na ukupnom nivou nacionalne ekonomije, skoro 83 odsto. To je jedan podatak koji mnogo možda više strukturno govori od ovih kvantitativnih drugih pokazatelja", naglašava profesor.
Takođe, ističe da ohrabruje i to što podaci pokazuju da je motor srpskog izvoza trenutno fabrika Stelantis, odnosno prodaja motornih vozila i prikolica.
"Ono što je sigurno, deficit s Evropskom unijom je prepolovljen i što je vrlo interesantno, mi nismo ostvarili suficit samo sa Italijom. Posle 20 godina imamo suficit u razmeni s Nemačkom i s Velikom Britanijom, a oko 18 miliona suficit Grčkom", precizirao je Veselinović.
Blizu proizvodnji fabrike u Italiji
Profesor navodi da je podatak od 105 miliona evra suficita s Italijom zaista ohrabrujući i da je činjenica je da Stelantis u Kragujevcu, kao motor srpskog izvoza, po proizvodnji vrlo blizu proizvodnji fabrike u Italiji, koja je inače po prodaji na prvom mestu.
"To u velikoj meri ukazuje da mi postajemo sve konkurentniji u jednoj privrednoj grani u kojoj smo nekada bili prilično dominantni, a sada opet preuzimamo primat", ukazuje Veselinović.
Uticaj globalnih promena
Profesor naglašava da je globalna konkurencija u automobilskoj industriji jaka, ali da su hibridni, električni i benzinski modeli Fijat "grande panda" iz Kragujevca vrlo konkurentni na evropskom tržištu zbog odnosa cene i kvaliteta.
Većina automobila iz ove fabrike izvozi se u EU, pre svega u Italiju i Nemačku, a značajan deo ide i na Bliski i Srednji Istok.
"Ovo je jedan od vrlo prihvatljivijih automobila, da ne kažem najprihvatljiviji i u Italiji i u Nemačkoj, sve više u Francuskoj. Devedeset odsto proizvodnje automobila u Stelantisu ovde u Kragujevcu ide prema EU. I to je opet konkurencija u svakom smislu, ali kažem, odnos cene i kvaliteta je ključan ovde", smatra Veselinović.
Do kraja godine i do 160.000 vozila
Proizvodnja u Stellantisu trenutno iznosi oko 200 automobila dnevno, sa projekcijama da će do kraja godine biti proizvedeno između 150.000 i 160.000 vozila. Za sada je ključna transportna linija koja ide preko luke Bar.
Ova industrija čini oko 15,5 odsto ukupnog izvoza Srbije i značajno doprinosi rastu BDP-a i zapošljavanju u regionu Šumadije.
"Lepo je videti svakog dana, da stane saobraćaj bukvalno u centru grada dok prođe ta kompozicija sa 200 sjajnih automobila koja su u 90 odsto slučajeva namenjena tržištu EU", kaže profesor.
Mogućnost proširenja proizvodnje
Fabrika Stelantisa u Kragujevcu spada u prva tri najbolja proizvođača sa aspekta produktivnosti proizvodnje izvoza u Evropi.
"Projektovani, odnosno tehnički kapaciteti ovde će do 31. decembra biti potpuno ispunjeni, jer Stelantis danas, sutra, prekosutra radi za već naručeno tržište. Oni već znaju kupce", naglašava profesor.
Iako fabrika radi blizu maksimalnih kapaciteta, postoji prostor za proširenje proizvodnje.
Veselinović ističe da je važno povećati učešće domaćih dobavljača u proizvodnom lancu, posebno u segmentu visokotehnoloških komponenti i baterija, kako bi se smanjio uvoz i dodatno ojačala domaća privreda.

Komentari 0
Pogledaj komentare Pošalji komentar