Kako je buba postala miš?

Daglas Engelbart, izumitelj kompjuterskog miša, i danas žali što njegov patent iz 1963. godine nije doživeo bog zna kakvu transformaciju.

Piše: Marija Vidić

Život

Izvor: B92

Ponedeljak, 18.12.2006.

11:22

Default images

Kompjuterski miš koji podseća na onaj model BMW-a koji viđate po gradu i verovatno nikad sebi nećete moći da priuštite? Ima naravno i onih koji liče na druge marke i modele automobila, ali izgleda da je ovaj najpopularniji. Pod nazivom Street Mice prodaje se za 10 do 20 funti preko sajta Iwantoneofthose čiji je moto “Stvari koje mi ne trebaju, ali ih zaista želim”.

Ako ste, ipak, među 95 odsto korisnika kompjutera koji obrate pažnju na svog miša tek kad »crkne« i ako se pri kupovini novog ne interesujete previše za dizajn i karakteristike tek pristiglih modela, sigurno ćete se iznenaditi koliko je ovde mašta, mada ne i tehnologija proizvođača uznapredovala. Ako ste bar malo radoznali, možete jednostavno da bacite pogled na Street Mice i preostalih devet najčudnijih miševa po izboru TechEBlog-a.

Ukoliko zanemarimo ovakve »izlete«, mada ih je bilo izuzetno mnogo, i vratimo se miševima onakvim kako ih podrazumeva pomenutih 95 odsto korisnika računara (neupadljivog dizajna i boje, par tastera i skrol), od postanka 1963. godine do danas, miš je verovatno jedan od kompjuterskih proizvoda koji se najmanje promenio. To je dosta neobično, ako uzmemo u obzir podatke o upotrebi miša, koje je objavio Greenfield Online, kuća koja se bavi istraživanjem stavova internet korisnika. Prema njihovom istraživanju na uzorku od 1000 ljudi, čak 63 odsto korisnika interneta tokom dana provede više vremena držeći miša nego bilo koji drugi predmet, uključujući i mobilni telefon, daljinski upravljač ili volan.

Mada se poslednjih godina sve masovnije proizvode kao »bezrepi«, to jest bežični i optički, mnogi miševi koji se još uvek mogu naći u našim prodavnicama računara zadržali su osnovne karakteristike prvobitnih. Daglas Engelbart, izumitelj miša sa Stanford Research instituta, i danas žali što njegov patent, koji je najpre nazvao “buba”, nije doživeo bog zna kakvu transformaciju.

Prvi miš u Srbiji

Engebartov prvi miš iz 1963. godine
Prvi modeli miša imali su spoljne točkove, a početkom sedamdesetih počinje proizvodnja modela sa točkovima koji su smešteni unutra i kuglicom koja se rotira u bilo kom pravcu. I to je gotovo sve. Prva sledeća generacija koja je ušla u masovnu upotrebu su današnji optički miševi nastali 1980. godine koji su za detektovanje pokreta umesto kuglice koristili diode koje su emitovale svetlost.

“Posle čitača kartica, teleprintera i tastatura koji su služili za unos podataka, miš je kao ‘produžetak prsta’ bio potpuno logičan naslednik”, kaže za B92 Nauka Voja Gašić, zamenik urednika časopisa “PC press. “Prethodni načini unosa postali su u mnogim oblastima – kao što je na primer crtanje i projektovanje uz pomoć tastature – nepraktični. I danas je upotreba miša jedini smislen način unosa podataka, univerzalan na svim jezicima”, smatra Gašić, objašnjavajući da je upravo to bio razlog za nabavku miša kojeg je prvi put video.

“U Srbiju ga je doneo Voja Antonić, kome je miš bio neophodan kako bi projektovao štampanu ploču za Galaksiju, jedini domaći računar proizveden u većoj seriji. Projektovanje je bilo gotovo nemoguće uraditi samo pomoću tastature”, priseća se Gašić. Taj miš italijanskog proizvođača Olivetti kupljen je sredinom osamdesetih za 600 nemačkih maraka. Istorijski računar Galaksija, kao i neki stari modeli miševa, mogli su se nedavno videti u PC Muzeju.

Šest miliona miševa mesečno

U prirodi ima manje živih miševa nego kompjuterskih - Belonogi miš
Engelbartova zamisao bila je da korisnik sve vreme drži miša u jednoj ruci, a da drugom kuca na tastaturi. Takođe, smatrao je da tastera na mišu treba da ima što je moguće više. Njegov prototip imao ih je tri, samo zato što nije našao prostora za četvrti. Kasnije su proizvođači nudili i one sa pet ili više tastera čije funkcije može da podešava sam korisnik (na primer, želim da mi drugi taster s leve strane kad igram omiljenu igricu služi za ispaljivanje zolje). Međutim, te funkcije ne podržava baš svaki softver.

Točkić za skrolovanje pojavio se najpre u kompaniji Genius 1995, sledeće godine proizvodio ga je i Microsoft, a tek je 1997. doživeo širu primenu jer su tada novi Microsoft Office i Internet Explorer podržali njegove funkcije kao što je, na primer, pritiskanje točkića kao automatski skrol. 

Zajedno sa računarima, kompanije su počele da ih isporučuju početkom osamdesetih, ali je miš masovno počeo da se koristi tek 1984. sa Apple Macintoshom, da bi nekoliko godina kasnije postao nerazdvojiv od bilo kog PC-a. Najpoznatiji proizvođač, Švajcarska kompanija Logitech, koja zauzima oko 55 odsto tržišta miševa – od 1982. do 1996. prodala je 100 miliona komada, a do 2003. ukupno 500 miliona. Poslednjih godina proizvodi oko 270.000 dnevno i šest miliona miševa mesečno. To je daleko više nego što se u prirodi rodi živih miševa.

“Imali smo i grafičke table sa olovkama, pa je ekran postao tabla i to ‘žvrljanje’ jeste jedan od alternativnih načina komunikacije sa računarom, ali je cena tablet PC-a još uvek visoka”, kaže Voja Gašić. “Glasovna komunikacija je komplikovana zbog jezičkih barijera. Od kada se sa mehaničkog očitavanja položaja prešlo na optički, nije se desila značajnija revolucija u proizvodnji miša i siguran sam da se njegova suština neće još dugo menjati. Miš je postao veoma precizan i brz, mogućnost kvarenja je veoma mala, a tehnologija proizvodnje optičkog miša je toliko pojeftinila da ne postoji opravdanje za dalju proizvodnju miševa sa kuglicom koji su mnogo osetljiviji”, veruje Gašić, objašnjavajući da se današnji trendovi ponajviše menjaju u domenu dizajna. Ostalo je isto: miševi za levoruke i desnoruke, veliki, mali, sa baterijom na punjenje, bežični, igrački, precizni, manje precizni...

Dva klika i skriveni identitet

Sony miš-telefon
Od 2000. godine, vrednost godišnje prodaje miševa na svetskom nivou iznosi oko 1,5 milijade dolara. Jedan od mnoštvo proizvoda koji se od tada pojavio jeste integrisani daljinski upravljač za računar sa mišem, s obzirom na to da je kompjuter postao kućni medija centar. Američka firma Gyration još 2002. ponudila je miševe, pre svega namenjene za prezentacije, koji mogu da se koriste i u vazduhu i izdaju komande kompjuteru iz daljine. Osim što ima na sebi funkciju zumiranja slike, pritiskom na dugme miš postaje pointer za pokazivanje na platnu ili daljinski flomaster kojim možete da podvlačite i zaokružujete po projektovanoj slici.

Ta ideja o multifunkcionalnosti uređaja koja je poslednjih godina postala glavna karakteristika gotovo svakog proizvođača, osim što nije poštedela miševe, primila se i u ozbiljnim kompanijama poput Sony koja je nedavno izbacila na tržište spravicu koja je ujedno internet telefon i (po dizajnu prilično »retro«) miš u zavisnosti od toga da li je sklopljena ili ne (u oba slučaja po izgledu nikad ne biste pretpostavili da može da služi još nečemu). Mada savršeno radi sa Skypom, proizvođaču je pre svega zamereno to što se miš i telefon ne mogu koristiti u isto vreme. Opisivan je i kao miš koji nudi dva klika, točak za skrolovanje i skriveni identitet.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 4

Pogledaj komentare

4 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: