Svinjski grip - bez panike!

Svinjski grip se odnosi na respiratornu infekciju izazvanu Influenca A virusima koji uobičajeno uzrokuju bolest kod svinja. Ljudi mogu dobiti svinjski grip od inficiranih svinja ali je prenos sa svinje na čoveka neuobičajena pojava. Prenos pravog svinjskog gripa sa čoveka na čoveka je takođe moguć ali nije čest.

Piše: dr Momir Pantelić

Zdravlje

Izvor: B92

Sreda, 08.07.2009.

10:53

Default images

Skorašnja pojava bolesti koja se naziva svinjskim gripom izazvana je novim podtipom već poznatog svinjskog H1N1 influenca A virusnog tipa koji zapravo predstavlja genetsku kombinaciju svinjskog, ptičijeg i ljudskog influenca virusa. Ovaj podtip virusa je sposoban da se prenosi sa čoveka na čoveka.

U junu 2009, na osnovu široke rasprostranjenosti u mnogim zemljama, Svetska zdravstvena organizacija je proglasila izbijanje svinjskog gripa globalnom pandemijom. Novi podtip svinjskog gripa se nazva raznim imenima – Meksički grip, svinjska influenca A (H1N1), severno američki grip, influenca A (H1N1) itd.

Najbolji pristup koji možete imati je da izbegavate infekciju. Ako ipak razvijete simptome svinjskog gripa, zatražite odmah lekarsku pomoć jer ćete tako imati najbolje šanse da vam antivirusni lekovi pomognu u uspešnom izlečenju, ukoliko takvi lekovi uopšte budu neophodni, a često nisu.

Koji su simptomi?

Simptomi svinjskog gripa kod ljudi slični su onima kod običnog sezonskog gripa na koji smo već naučili.

Dakle to su:
Groznica,
kašalj,
upala grla,
bolovi u mišićima i kostima,
glavobolja,
jeza,
umor,
prolivi i povraćanje.
Ovi simptomi (neki od njih a nekada svi) razvijaju se u toku 3 do 5 dana nakon što ste bili izloženi infekciji virusom i traju nakon toga oko nedelju dana. Virus možete preneti na druge ljude u trajanju od oko 8 dana, počevši jedan dan pre razboljevanja i zatim sve dok ne ozdravite.

Kada se obratiti lekaru?

Odmah se obratite lekaru ako razvijete simptome gripa kao što su groznica, kašalj i bolovi u mišićima i kostima i ako ste skoro putovali u krajeve gde je H1N1 svinjski grip registrovan. Obavezno svom lekaru recite tačno kada i gde ste putovali.

Takođe se javite lekaru ukoliko razvijete disajne probleme nakon što ste bili u bliskom kontaktu sa osobom koja je mogla biti izložena H1N1 svinjskom gripu.

Doktori mogu imati na raspolaganju brze testove za identifikaciju virusa gripa ali ne postoji brzi test za razlikovanje influence A H1N1 od ostalih influenca A podtipova.

Kako se razboljevamo?

VIrusi influence inficiraju ćelije koje oblažu naše nozdrve, naše grlo i pluća. Možete biti izloženi virusu svinjskog gripa ako imate kontakt sa inficiranim svinjama odnosno možete dobiti ovaj aktuelni podtip svinjskog gripa ukoliko ste u kontaktu sa osobama koje su tim gripom već inficirane. Vrus se unosi u telo prilikom udisanja zaraženih kapljica (izbacuju se u okolinu kijanjem i kašljanjem) ili prilikom prenošenja živog virusa sa zaraženih površina u vaše oči, nos ili usta.

Faktori rizika

Svinjari i veterinari imaju najveći rizik od svinjskog gripa usled njihove profesionalne izloženosti svinjama.

Ako ste putovali u oblast pogođenu virusom, možda ste bili izloženi ovom podtipu svinjskog gripa A H1N1, posebno ako ste provodili vreme u većim gužvama, tj grupama ljudi.

Koje su moguće komplikacije?

Komplikacije influence uključuju:

Pogoršanje hroničnih bolesti, kao što su srčana oboljenja, dijabetes i astma.
Slabljenje i otkazivanje disanja.
Zapaljenje pluća.

Teške komplikacije ovog virusnog podtipa (H1N1) izgleda da se razvijaju i napreduju jako brzo.

Terapija i lekovi

Najveći broj slučajeva gripa, uključujući i slučajeve ovog podtipa svinjskog gripa, ne zahtevaju nikakvo posebno lečenje osim uobičajenog ublažavanja simptoma. Ako patite od hronične respiratorne bolesti, vaš lekar vam može prepisati dodatne lekove koji će umanjiti zapaljenje, otvoriti disajne puteve i pomoći u izbacivanju sekreta iz pluća.

Antivirusni lekovi mogu umanjiti težinu simptoma; virusi gripa brzo razvijaju otpornost na te lekove te ih treba koristiti samo onda kada je to neophodno i smisleno – vaš lekar će znati da prepozna takve situacije – nemojte na svoju ruku kupovati i koristiti antivirusne lekove!

Ljudski podtip svinjskog gripa H1N1 je osetljiv na Tamiflu i Relenzu. Ukoliko se lečenje započinje ovim lekovima, važno je započeti ga čim se prvi simptomi pojave. Ovi antivirusni lekovi su najefikasniji ako se lečenje započne u toku prvih 48 sati od razvijanja vidljivih simptoma zbog čega je jako važno odmah se obratiti lekaru kako bi on mogao da proceni potrebu za otpočinjanjem antivirusne terapije.

Šta mi sami možemo učiniti?

Ako obolite od bilo koje vrste gripa, ove mere vam mogu pomoći da umanjite težinu svojih simptoma:

Pijte puno tečnosti. Opredelite se za vodu, sokove i tople supe da biste sprečili dehidraciju (gubitak vode). Pijte dovoljno da vam urin bude bistar ili bledo žute boje. Odmarajte. Spavajte više kako biste svom imunološkom sistemu pomogli u borbi protiv infekcije. Upotrebite neki analgetik (lek protiv bolova). Popijte neki od analgetika koje inače koristite (npr. Ibuprofen ili paracetamol) uz oprez a samo po potrebi.

Upamtite, analgetici mogu učiniti da se osećate bolje ali neće ukloniti vaše simptome ništa brže i mogu imati neželjene efekte. Ibuprofen može izazvati bol u stomaku, krvarenje i ulceracije dok paracetamol ako se dugo koristi ili u dozama većim od preporučenih može biti toksičan za jetru.

Posavetujte se sa lekarom pre nego sto date paracetamol deci. Nemojte deci i tinejdžerima davati aspirin zbog rizika od razvijanja Rejevog sindroma, retke ali potencijalno fatalne komplikacije.

Prevencija

Primenite ove mere jer one mogu pomoći u prevenciji gripa:

Ostanite kod kuće ukoliko ste bolesni. Ako imate svinjski grip, možete ga preneti drugima počevši od oko 24 sata pre razvijanja prvih simptoma pa u trajanju od narenih 7 – 8 dana.

Perite ruke temeljno i često. Koristite sapun i vodu a ako to nemate na raspolaganju, koristite alkoholne dezinficijente ruku ili maker imajte vlažne maramice uvek kod sebe. Virusi gripa mogu preživeti 2 sata i duže na površinama kao što su kvake i stolovi.

Izbegavajte kontakt. Držite se podalje od gužvi koliko je moguće. Ako patite od nekih hroničnih bolesti (dijabetes, astma, srčana oboljenja i sl.) možete koristiti zaštitnu masku za lice kada se krećete na mestima gde se nalazi veliki broj ljudi.

Ukoliko kijate i kašljete, učinite to na način kojim ćete druge ljude u vašoj okolini najmanje izložiti mogućoj infekciji.

Smanjite izloženost u okviru svog domaćinstva. Ako neko iz vašeg domaćinstva ima grip, odredite samo jednog člana koji će biti odgovoran za brigu o bolesnom.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 8

Pogledaj komentare

8 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: