Kvalitet smeštaja na ovoj planini iz godine u godinu napreduje. Grade se sve modernija zdanja, vlasnici ulažu u obnovu postojećih.
Izvor: Politika
Nekadašnje čobane po livadama odavno su smenili „savremeni nomadi”, ljubitelji odmora na planini, zato su tu mnogobrojni hoteli njima namenjeni. A tek Mokra Gora sa vozom „ćirom”, Stopića pećina sa najdubljim bigrenim kadama na Balkanu, „Staro selo” u Sirogojnu, vodopad visok 20 metara u Gostilju, manastir Uvac, Vodice, Šainovci
Na velikoj tabli kraj magistrale ispred ulaza u turistički centar Zlatibora krupna slova privlače pažnju: „Gledaj visoko, diši duboko, ovo je Zlatibor”. I kao po komandi, pogled sa tog prevoja začas odleti širinom zlatiborskih prostranstava, niz zelene livade i proplanke sve do okolnih uzvišenja. Puca vidik duž blagorodne visoravni, nigde mu kraja, zelenilom se mase došljaka odmaraju od sivila betona i asfalta. A vazduh zlatiborski, dubokim udisajem, namah opija. Od tog opijanja se, vele Zlatiborci, nikad ne trezni – jedini lek je da se ponovo dolazi i udiše.
I dolaze turisti ovde masovno, već duže od veka, mame ih čari „zlatne planine”. Ovo je, statistika kaže, najposećenije planinsko turističko mesto u Srbiji. Pohodi ga oko 250.000 posetilaca godišnje, ostvari se milion noćenja. Gostiju ovde, na hiljadu metara iznad mora, ima i leti i zimi, u sezoni i van nje. Nekadašnje čobane po livadama odavno su smenili „savremeni nomadi”, ljubitelji odmora na planini, pa se deo Zlatibora – premrežen putevima, sa mnoštvom modernih hotela, apartmana, kuća za odmor, terena, restorana, prodavnica – pretvorio, turizmom kao vodiljom poveden, u neveliki grad. Negde s ukusom i merom, negde bez njih, ali prebogat sadržajima, a okružen nenarušenom prirodom, bujnim pašnjacima i bistrim vodotokovima, namirisan dahom četinara.
Odvajkada se Zlatibor zove vazdušnom banjom, i to je jedna od najvažnijih ovdašnjih vrednosti. „Ko nije bio na Zlatiboru taj ne zna šta je zdravo mesto”, napisao je pesnik Jovan Dučić. Sunce ovde izdašno greje, gotovo kao na moru, više je od 200 sunčanih dana godišnje. Leta su topla, a zime blage, magla se i ne zadržava. Kažu da blagotvorni zlatiborski vazduh nastaje sudaranjem kontinentalne i mediteranske klime preko ovih prostora. Takva planina, uz to i stalno provetrena, godi obolelim od disajnih oboljenja, pa i anemije, bolesti tiroidne žlezde, malaksalima, umornim. Tako se turizam ovde i začeo, traženjem leka, da bi vremenom produžio u druge, modernije smerove.
– Snaga Zlatibora je u zdravstvenom, ali i rekreativnom, sportskom, kongresnom, dečjem, tranzitnom turizmu – podseća za „Magazin” Darko Đurović iz Turističke organizacije Zlatibor. – Zdravstveni turizam najčešće se prepoznaje po ustanovi „Čigota”, tu su stručan medicinski rad i moderna oprema decenijama u sprezi sa prednostima ovdašnje prirode. Za rekreativni turizam obeleženo je mnoštvo staza koje se koriste za šetnje, planinarenje, vožnje „mauntibajkom” i druge sadržaje u prirodi, a sve je više i zlatiborskih kupališta (Jokino vrelo, Boškova voda, Mušvete, Semegnjevo).
Mnoštvo sportskih ekipa stalno dolazi na pripreme na Zlatibor, gde postoje svi potrebni tereni i ostali uslovi. Tu je, za zimu, pravi raj za skijaše, Ski-centar Tornik sa preko pet kilometara staza i prvom „šestosednom” žičarom u Srbiji, dodaje Đurović. Kongresni turizam je razvijen uglavnom u vansezoni, mnoga udruženja i kompanije svoje godišnje seminare ovde organizuju, a na usluzi odnedavno im je i nova konferencijska sala za 1.100 učesnika. Zlatibor je pogodno mesto i za dečji odmor, idealno za rekreativnu nastavu, sa dobro opremljenim dečjim odmaralištima. Naravno, ovo je i tranzitni centar, sa putevima prema Crnoj Gori i BiH, nezaobilazno svratište za motorizovane goste. A tu su i izletišta: Mokra Gora sa vozom „ćirom”, Stopića pećina sa najdubljim bigrenim kadama na Balkanu, „Staro selo” u Sirogojnu, vodopad visok 20 metara u Gostilju, manastir Uvac, Vodice, Šainovci i druga...
I da se ne zaboravi, mnoštvo je ovde hotela („Palisad”, „Mona”, „Olimp”, „Čigota”, „Vis”, „Satelit” i drugi), sve više sjajno uređenih privatnih apartmana, lepih kuća za izdavanje, primamljivih kafanskih bašta. Nikad u svojoj 117 godina dugoj istoriji organizovanog turizma Zlatibor nije imao bolju ponudu smeštaja, sadržaja, usluga nego sada.
– Kvalitet smeštaja na ovoj planini iz godine u godinu napreduje. Grade se sve modernija zdanja, vlasnici ulažu u obnovu postojećih. A ako tome dodamo da je sve veća ponuda, posebno u privatnoj režiji, dovela poslednjih godina i do pada smeštajnih cena (u ovoj godini od 10 do 15 odsto je jeftinije), jasno je da Zlatibor i ovog leta predstavlja pogodno mesto za odmor – napominje Arsen Đurić, direktor Turističke organizacije Zlatibor.
Turiste, pored svega pomenutog, na „zlatnoj planini” privlači i dobra hrana, čuveni zlatiborski specijaliteti koji su ovde uvek ukusniji nego drugde gde ih kopiraju. Jedna internet-anketa pokazala je da gosti Zlatibora najradije u ovdašnjim restoranima jedu kačamak, „zlatiborsku lepinju”, domaće kiselo mleko, pršutu, sir i kajmak ovog kraja, a kome je do jačeg zalogaja neće mimoići selo Mačkat, erski prozvano „Kad jaganjci utihnu”, gde se peče i jede najukusnija jagnjetina. Upravo u tom selu održava se, uvek tokom januara, i popularna „Pršutijada”, a od ostalih masovno praćenih zlatiborskih manifestacija vredne pomena su tradicionalni Sabor trubača zapadne Srbije (krajem jula), „Rakijada” u Šljivovici (u maju), Izbor za mis Zlatiborskog leta, Moto susreti, Erski kabare u Čajetini, Seoski višeboj u Jablanici, Festival narodne muzike na Zlatiboru i druge. Nedavno renovirani Kraljev trg kraj jezera „u centru planine” postao je svojevrsna pozornica redovnih kulturnih i zabavnih sadržaja.
I sve to na „zlatnoj planini”, u srcu zapadne Srbije, udaljenoj 230 km od Beograda i 300 od Novog Sada, povezanoj magistralom s tim gradovima. Železnička pruga Beograd–Bar prolazi preko Zlatibora, svojevremeno su na ovu visoravan sletali i helikopteri, ali turističkoj ponudi nedostaje veći aerodrom, pa najavljena ulaganja u obnovu obližnje vazdušne luke Ponikve daje nadu za bolje veze Zlatibora sa svetom.
-----------------------------------------------
Rekli su o ovoj planini
Josip Broz Tito (1974. godine): Mi smo zaista ovih dana, posle napornih događaja i napornog rada, našli ovde jedan spokojan i miran boravak u izvanrednim klimatskim uslovima. Sve je to ostavilo takav utisak da čovek poželi da opet dođe u ovaj kraj.
Prestolonaslednik Đorđe Karađorđević (1905. godine): Po svojoj romantičnosti Zlatibor se može s punim pravom nazvati Švajcarskom bez jezera.
Olja Ivanjicki (2007. godine): Zlatibor je prelep. Ovde se preporodim i dobijem inspiraciju za slikanje.
Stanko Bloudek, konstruktor skijaških skakaonica (1957. godine): Prijatelji, prokrstario sam celu moju Sloveniju, obišao pola Evrope, ali nigde nisam video ovakvu lepotu.
Milić od Mačve (1986. godine): Uočio sam zlatiborski plato kao „gnezdo bogova za odmor”, i to značenje sam pokušao da opravdam i potvrdim slikajući božanske pejzaže izgubljenog raja...
„Pa to je naša Bosa”, začuje se po zlatiborskim domovima kad u televizijskim emisijama etnolog Bosa Rosić govori o svom dugogodišnjem radu na proučavanju i zaštiti duhovnog i materijalnog nasleđa Zlatibora i okoline. Znaju ovu vrednu ženu i stari i mladi, osoben pečat utisnula je u narodni život ovog kraja. Rodom iz Branežaca podno Zlatibora, pune četiri decenije Bosa krstari ovim područjem, posećuje sela, istražuje tradiciju i davnašnje vrednosti, običaje, verovanja, sve zapisuje i potom objavljuje u knjigama i mnogobrojnim stručnim radovima. Ima zvanje muzejskog savetnika i ukazanu čast da joj SANU pre nekoliko godina poveri odgovoran posao na projektu „Položaj srpske nacionalne manjine u susednim zemljama”.
Za Bosu Rosić se zna i po njenoj neraskidivoj vezi sa jedinstvenim etnomuzejom „Staro selo” u Sirogojnu. Kao desna ruka poznate Dobrile Smiljanić, ona je dala važan doprinos osnivanju tog muzeja narodnog graditeljstva, koji decenijama pohodi hiljade posetilaca iz celog sveta.
– Radila sam tih sedamdesetih godina kao maneken, lepotu džempera Sirogojna i umeće pletilja pronosila širom sveta. Igrom sudbine, uključila sam se u poduhvat stvaranja „Starog sela”, koje je počelo da se gradi 1979. godine, a zvanje kulturnog dobra od izuzetnog interesa dobilo 1983. Vezala za tradiciju, bogato nasleđe srpskog sela, iskazala veliki entuzijazam, najviše tome posvetila – seća se Bosa, ponosna na stasavanje i prestižno mesto etnomuzeja iz Sirogojna.
Dugo je potom radila u užičkom Narodnom muzeju, a ni sada, u penziji, ne smiruje se. Boravila je nedavno, radeći za SANU na svom projektu, u Rumuniji i Albaniji. Svet je, inače, Bosa proputovala, bila na četiri kontinenta. „Možda sam prema zavičaju subjektivna, ali ovakvih lepota kao na Zlatiboru nema nadaleko”, kaže.
Znaju ga svi pod nadimkom „Pokretni žbun”. Sav okićen biljem, s naramkom svakojakih trava, promiče zlatiborskim ulicama i puteljcima, nudi i prodaje lekovito bilje ovog podneblja. Odavno je postao zaštitni znak „zlatne planine”. Gotovo da nema boljke za koju kod njega, Borivoja Šišovića(59), nema leka.
– Moje trave leče bolestan želudac, jetru, prostatu, oteknuća, jake prehlade, svašta još. Hoćete li „dragoljuba”, siguran preparat protiv ženskog zvocanja? I to žena mora 30 litara dnevno da popije. Imam i „jutarnji spas života”, za mamurluk. Ali moje trave ne leče neizlečive bolesti i alergije. A imam lek i protiv svinjskog gripa: nemojte gledati televiziju – u šali i zbilji govori prolaznicima „Pokretni žbun”, najpoznatiji biljober Zlatibora.
Svoje bilje, veli, nalazi po zabačenim predelima, kanjonima i dubodolinama ove planine. Tvrdi da je do sada, tako tumarajući, pronašao oko 120 vrsta trava koje se mogu koristiti kao lekovite, za čajeve. Carica svih biljaka je iva, no i ona je ugrožena.
– Bilje sakupljam već četiri decenije, Zlatibor je bogomdan za to. Radio sam nekad u mašinskoj struci, pa odlučio da se potpuno posvetim travama, postanem gospodar svog vremena. Da, može se živeti od ovog posla ako ste uporni, spremni i živite u skladu s prirodom. Zahvaljujući tome, sada sam u stalnoj svađi s lekarima, povremeno i sa ženom, ali sa prirodom nikada – kaže nam Šišović na čijoj vizitkarti piše V.APS.P.G.M. (večiti apsolvent prve godine mašinstva). Branko Pejović
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Bugarska je ove godine preuzela titulu najjeftinije all-inclusive destinacije za letovanje, a na vrhu liste našla se regija Burgasa na obali Crnog mora.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će na velikom skupu Srpske naredne strane 27. i 28. juna u Beogradu biti predstavljen paket za penzionere, koji će poboljšati njihov ekonomski status.
Rat u Ukrajini ušao je u 1.566. dan, a ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je danas da je teško komentarisati izglede za pregovore o mirovnom rešenju u Ukrajini u ovom trenutku.
Sukob na Bliskom istoku ušao je u 102. dan, a iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči kaže da su oružane snage te zemlje u stalnoj pripravnosti zbog mogućeg narušavanja teritorijalnog integriteta Irana.
Sukob na Bliskom istoku ušao je u 102. dan, a iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči kaže da su oružane snage te zemlje u stalnoj pripravnosti zbog mogućeg narušavanja teritorijalnog integriteta Irana.
Rat u Ukrajini – 1.567. dan. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski tvrdi da su njegovi diplomatski potezi dali rezultate, dok se u Rusiji beleže novi incidenti i eksplozije. Kijev navodi da je razotkrio veliku šemu pranja novca vrednu više milijardi dolara.
Dnevne novine u Srbiji za sredu, 10. jun 2026. godine na naslovnim stranama najavljuju brojne aktuelne društveno-političke teme i donose ekskluzivne priče.
NASA je objavila sastav posade za misiju Artemis III, planiranu za 2027. godinu, i otkrila nove detalje o jednom od najsloženijih svemirskih poduhvata u novijoj istoriji.
Glumac Hju Lori priznao je da je bio "pomalo pijan" kada je odgovorio kritičarki "Doktora Hausa", hit-serije u kojoj je glumio od 2004. do 2012. godine.
Doktor Salvador Plasensija, jedan od lekara osuđenih za smrt Metjua Perija, podneo je žalbu na presudu od 30 meseci zatvora, tvrdeći da je delovao više kao diler droge nego kao lekar.
Glumac Entoni Gidera, poznat po ulozi u filmu "Kum 3", preminuo je u 65. godini, tri nedelje nakon što mu je srce iznenada stalo iz za sada nepoznatih razloga.
U epidemiji kolere koja je izbila početkom maja na severoistoku Nigerije preminulo je najmanje 74 osoba, a zaraženo je više od 7.800 ljudi, saopštila je danas organizacija Lekari bez granica.
Pedesettrogodišnji klinički mrtav čovek postao je prva osoba koja je dobila dva bubrega i celu jetru od genetski modifikovane svinje. Opreacija je izvedena u Kini.
Saša Zverev je osvojio titulu na Rolan Garosu pobedom u finalu protiv Flavija Kobolija. Ovaj trijumf ima istorijsku težinu jer teniser od malena boluje od dijabetesa tip 1, što ovaj uspeh čini posebnim.
Bubrezi su jedan od najvažnijih organa u ljudskom telu, a njihov zadatak je neprekidno filtriranje toksina i održavanje ravnoteže tečnosti. Iako često ne razmišljamo o njihovom zdravlju dok se ne pojave problemi, svakodnevna ishrana može imati značajan uticaj.
Naučnofantastični film "Dan razotkrivanja" (Disclosure Day) Stivena Spilberga, u kojem glavne uloge tumače Emili Blant, Džoš O'Konor i Kolin Firt, od sutra stiže u bioskope u Srbiji, a već ga nazivaju njegovim najboljim ostvarenjem u poslednjih 20 godina.
Projekcijom naučnofantastične drame "Avijatičar" reditelja Jegora Mihalkov-Končalovskog danas je u Ruskom domu otvoren Festival ruskog filma, koji će do 30. juna publici u deset gradova Srbije predstaviti savremena ostvarenja ruske kinematografije.
Ana Faris je otkrila da je iz najnovijeg nastavka franšize "Mrak film" izbačena scena u kojoj se šalila na račun kampanje "Budi najbolja" prve dame Melanije Tramp. b
Jedan od najvećih muzičkih superstarova današnjice, Lenny Kravitz, stiže 17. juna na Ušće, gde publiku očekuje open-air spektakl o kojem se već nedeljama priča širom regiona.
Izložba slika makedonskog autora Petra Mazev iz privatne kolekcije Igora Stankovića, pod nazivom "Saga o stvaralačkim nemirima" biće otvorena u petak 12. juna u 19h u Galeriji mts Dvorane, u okviru obeležavanja 30 godina makedonsko-srpskih diplomatskih odnosa.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, organizujemo League of Legends 2v2 turnir. Ako želiš da sa svojim duo partnerom odmeriš snage protiv drugih ekipa uživo, ovo je prava prilika da se prijavite.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, u subotu 13. juna organizujemo Clash Royale 1v1 turnir. Ako aktivno igraš i želiš da odmeriš snage sa drugim igračima uživo, pozivamo te da se prijaviš.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, 14. juna organizujemo Hearthstone turnir. Ako igraš HS i želiš da odmeriš snage sa drugim igračima uživo, ovo je prava prilika.
President of the Republic of Serbia Aleksandar Vučić is welcoming the President of the Republic of Angola, João Manuel Gonçalves Lourenço, who is on an official visit to Serbia from June 8 to June 10.
A powerful storm has hit Wellington, the capital of New Zealand, bringing waves of up to nine meters, cancelled flights and ferry services, road closures, and evacuations of residents.
Russia and Belarus are ready to use all available means, including nuclear weapons, to protect the Union State, said Russian Deputy Foreign Minister Mikhail Galuzin.
The death toll from the 7.8-magnitude earthquake on the Richter scale that struck the Sarangani area on the Philippine island of Mindanao on Monday has risen to 37, the Office of Civil Defense (OCD) said.
Kineski humanoidni roboti dominiraju globalnim tržištem i privlače ogromnu pažnju svetske javnosti, ali neki eksperti upozoravaju da stvarna tražnja i dalje zaostaje za proizvodnim kapacitetima.
Gubitak pristupa GPS navigaciji bi napravio potpuni haos u vojnim manevrima. Upravo to bi moglo da objasni zašto Rusija, kako se čini, testira način za ometanje GPS signala širom Evrope.
Kompanija Anthropic, jedna od vodećih svetskih firmi kada je reč o razvoju veštačke inteligencije (AI), podnela je poverljivu prijavu za inicijalnu javnu ponudu akcija (IPO) u SAD.
Plan kompanije OpenAI je da u roku od nekoliko nedelja transformiše ChatGPT u takozvanu "superaplikaciju", prenosi FT pozivajući se na anonimne izvore.
Nakon što je na WWDC 2026 konferenciji premijerno prikazao iOS 27, macOS 27 Golden Gate, iPadOS 27 i watchOS 27, Apple je zvanično potvrdio i listu podržanih uređaja.
Komentari 7
Pogledaj komentare