Dokumentarci u školama: sada i ovde

"Dokumentarni film je višeslojan. Za razliku od igranog filma, on otvara mnogo tema. Mi smo naznačili neke ključne teme i to će biti rečeno i nastavnicima: to su samo mogućnosti. Oni će slobodno moći da u filmu prepoznaju nešto drugo".

Kultura

Izvor: Razgovarala: Sonja Goèanin

Sreda, 01.02.2012.

00:14

Default images

Film kao dodatno nastavno sredstvo u školama je program koji je Slobodna zona počela da realizuje još 2007. godine. Smisao ovog projekta je korišćenje angažovanih, dokumentarnih filmova u nastavi predmeta građansko vaspitanje kako bi se razbile predrasude, stereotipi, razvijalo kritičko razmišljanje mladih, podsticale konstruktivne ideje. Takođe, projekat je nastao i kao odgovor na zastarele nastavne metode u školi. "Ukoliko postoji opšta saglasnost oko toga da je tradicionalni obrazovni pristup odavno izgubio mogućnost da odgovori na potrebe i interesovanja mladih na početku 21. veka, kao i na izazove budućnosti, prilagođavanje škole dinamičnim promenama sveta u kome žive deca i mladi i načinu na koji oni razmišljaju i usvajaju znanja, postao je imperativ”, navodi se u priručniku namenjenom nastavnicima građanskog vaspitanja.

Prethodnih godina, Slobodna zona je izdala priručnike sa DVD kompilacijama za korišćenje filmova u srednjim školama. Tokom februara počinje novi seminar u šest gradova u Srbiji – za nastavnike u osnovnim školama. Nastavnicima će biti ponuđeno 23 filma koje su odabrali eksperti i nastavnici građanskog vaspitanja i osnovnoškolci. Odabrani filmovi se bave temama poput razvoda braka, inkluzije u obrazovanju, problemi beskućnika, pa do savremenih pitanja moći medija i popularnosti.

Projekat se realizuje uz pomoć Evropske Unije, Ambasade Kraljevine Norveške i Fonda B92.

O filmovima predviđenim za nastavu u osnovnoj školi govori za B92 urednica priručnika za nastavnike Melita Ranđelović.

B92: Kako se izabrani filmovi za osnovnu školu razlikuju od onih koji su bili predviđeni za srednjoškolce?
Melita Ranđelović: Teme su vrlo slične. Građansko vaspitanje u osnovnoj i srednjoj se ne razlikuje programski. To su teme: participacija, pitanje ljudskih prava, pokretanje akcija na nivou škole i lokalne zajednice, sloboda, vrednosti. Ipak, najvažnije je bilo da budu prilagođeni osnovnoškolskom uzrastu, a razlika u psihičkom razvoju deteta koje je šesti ili sedmi razred i srednjoškolca maturanta je velika. Tako su junaci filma i ono što prati sam film vezani za vršnjake osnovnoškolaca. Jedan od filmova prati Anu koja ima 11 godina i koja ima Turetov sindrom ili devojčicu iz Švedske koja ima 12 godina i roditelji su joj razvedeni. Takođe, tu je priča o prijateljstvu između dečaka koji je Nemac i drugog koji je Jevrejin u vreme Drugog svetskog rata.

Veliki broj odabranih filmova se bavi manjinama u društvu: emigrantima, nacionalnim manjinama, beskućnicima. Dva filma se bave Romima. Da li su ovi filmovi svojevrstan odgovor na prepoznati društveni problem?
Građansko vaspitanje se prvenstveno bavi ljudskim pravima i vrednostima. Sa jedne strane, činjenica je da živimo u vremenu dekade Roma i da imamo mnogo predrasuda protiv kojih treba da se borimo. Opet, treba reći da su se u izboru slučajno našla dva filma o ovoj populaciji. Jedan film je internacionalni i vezan za naš region. Drugi film imamo od ranije i on je sa naših prostora. Taj drugi film se ne bavi diskriminacijom, već potrebom da Rome upoznamo. Predrasude se i javljaju upravo zbog toga što se ne poznajemo. Moram reći da su đaci veoma dobro reagovali na te priče.

U priručniku su naznačene teme kojim nastavnici treba da se bave koristeći film. Da li oni mogu izaći izvan ovih interpretacija?
Dokumentarni film je višeslojan. Za razliku od igranog filma, on otvara mnogo tema. Mi smo naznačili neke ključne teme i to će biti rečeno i nastavnicima: to su samo mogućnosti. Oni će slobodno moći da u filmu prepoznaju nešto drugo. Na primer, u filmu o Romima iz Bloka 71, mi se bavimo njihovom kulturom, legendama, pričama. Nastavnik/ca ovaj film može uzeti kao osnovu za priču o sreći jer je ta zajednica, verovatno iznenađujuće, veoma srećna. Ja sam taj film puštala mojim đacima i oni su se jako interesovali i bavili time koliko je romska zajednica skladna i srećna, iako je siromašna. Takođe, nastavnici ne moraju da koriste sve filmove koje imaju na raspolaganju. Svaki nastavnik/ca će prepoznati filmove sa čijom temom može da se “nosi“.

Među odabranim filmovima je i „Nikada kao prvi put“ u kome četiri osobe govore o svom prvom seksualnom iskustvu. Koliko ovaj film “iskače“ iz programa građanskog vaspitanja?
To je film o kome smo mnogo razgovarali. Đaci su bili ti koji su rekli da ih ta tema zanima i sjajno su reagovali na film. Mislim da mi odrasli imamo više kočnica, bilo je tu mnogo dilema: da li treba, da li se to može realizovati. Međutim, taj film se ne bavi toliko seksualnošću koliko pitanjem odgovornosti. Zapravo, film se bavi time koliko je važno da se to dogodi kao lična odluka. Građansko vaspitanje nije seksualno vaspitanje, ali se bavi ličnim identitetom i odgovornošću. Mi smo taj film predvideli u okviru tog segmenta. Veoma me zanima kako će nastavnici reagovati na seminarima i zato ću sigurno pustiti ovaj film. Bojim se samo da će mnogi nastavnici reći: ,,ovo nije za mene”, a da neće dublje ući u scenario. To je sjajan film od četiri dela, animiran, prati četiri priče. Te priče nisu uvek najsrećnije, ali su realne.

Koji su još filmovi bili izbor osnovnoškolaca?
Jedan segment filmova smo preuzeli sa jednog festivala i stranog sajta koji je dao mogućnost da mladi ljudi osnovnoškolskog uzrasta plasiraju svoje male video snimke, male priče koje imaju aktivistički duh. To su video snimci od nekoliko minuta gde njihovi vršnjaci upućuju svoje poruke. Nama se sa stručne strane može činiti da nešto nije ili jeste priča, ali je bilo važno osluškivati šta učenici o tome misle. Slušali smo njihove razgovore, pogledali njihove beleške i videli njihove reakcije i to je bilo vrlo dragoceno.

Teme koje pokreću ovi filmovi su veoma važne. Koliki je problem to što ove teme nisu uvrštene u program obaveznog, već izbornog predmeta?
Kad je reč o srednjim školama, profesori građanskog vaspitanja su sociolozi, pedagozi, pravnici i mi smo uputili preporuke da se neki filmovi koriste i u okviru sociologije, ustava itd. U osnovnoj bi eventualno bilo moguće koristiti film o holokaustu u okviru nastave istorije. Mi smo, na primer, pravili korelaciju da se film o holokaustu gleda u istom razredu u kom se čita Ana Frank. Nažalost, kod nas slabo koji nastavnik vodi računa o takvim korelacijama, da se znanje poveže. Naravno, problem jeste i u tome što je građansko vaspitanje izborni predmet, pa često nema stalnih nastavnika ili su manje-više nezainteresovani za izvođenje ovog predmeta.

Mnogi nastavnici građanskog vaspitanja bi prigovorili da ne postoje tehničke mogućnosti za korišćenje filma u nastavi.
To je činjenica. Mada, moram da priznam da su mnoge škole u unutrašnjosti bolje opremljene nego one u Beogradu. Ja radim u beogradskoj srednjoj školi u kojoj nema dobrog projektora. Ono što je dobro je da smo na seminaru za profesore srednjih škola sretali navode u evaluaciji da je zahvaljujući Slobodnoj zoni direktor škole kupio projektor ili uredio multimedijalnu učionicu. Čini se da nisu sve škole u Srbiji učmale, kako to nama nekad izgleda.



Još neki od odabranih filmova

1. ,,I biciklisti su ljudi“ (Miloš Tomić) koji govori o Daliboru Anđiću, njegovom odrastanju u kući bez struje, vode i kanalizacije, ali i o njegovoj želji da uči, obrazuje se i putuje.
2. ,,Sjeval se mnogo uplašio” (Vilma Ligthart) o dečaku koji je izgubio majku i sestre tokom cunamija.
3. ,,Tolibu dibu daučju” (Boris Despodov) o popularnosti Valentine Hasan, učesnice emisije ,,Idol”, koja je neočekivano postala poznata zbog slabog poznavanja engleskog jezika

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 2

Pogledaj komentare

2 Komentari

Možda vas zanima

Društvo

Stiže novi "pakao"; Spremite se

Kao u prvih 15 dana aprila, ovaj mesec će se završiti natprosečnim temperaturama. Prema najavi RHMZ u nedelju i do prve polovine naredne sedmice temperature će dostići letnje vrednosti.

7:21

26.4.2024.

19 h

Podeli: