Naučnici rekonstruisali virus iz 1918.

Naučnici su po prvu put uspeli da izoluju i ožive infektivni agens koji stoji iza virusa Španske groznice koji je 1918. ubio gotovo 50 miliona ljudi.

Izvor: B92

Utorak, 11.10.2005.

10:33

Default images

Istraživači tvrde da postoji mogućnost da im ovaj eksperiment pomogne da bolje shvate, ali i da se odbrane od potencijalne svetske epidemije ptičjeg gripa.

Kao i virus iz 1918, današnji ptičji grip u jugoistočnoj Aziji prirodno se javlja među pticama. Godine 1918, virus je mutirao, zarazio ljude i zatim se među njima raširio. Azijski virus je do sada ubio najmanje 65 osoba, ali se retko prenosi sa čoveka na čoveka.

Međutim, virusi brzo mutiraju i ovaj današnji bi vrlo brzo mogao da razvije infektivne sposobnosti slične virusu iz 1918, kaže Dr. Jeffery Taubenberger sa američkog vojnog Instituta za patologiju.

"Potreba da se shvati šta se desilo 1918. danas je postala urgentna," kaže Taubenberger, koji je bio na čelu istraživačkog tima.

Rizik za javno zdravlje zbog ponovnog oživljavanja virusa je minimalan, tvrde američki zdravstveni zvaničnici. Ljudi širom sveta su nakon pandemije razvili imunitet na smrtonosni virus iz 1918, i pretpostavlja se da se taj imunitet u nekoj meri zadržao do danas. Osim toga, naučnici su još u ranijim istraživanjima zaključili da su savremeni antivirusni lekovi efikasni protiv virusa sličnih Španskoj groznici. Oživljavanje virusa, koje je objavljeno u sredu, 6. oktobra, detaljno je objašnjeno u stručnom časopisu  Science.

Oživljavanje virusa

Taubenbergerov tim je izolovao genomsku informaciju iz tela žene koja je umrla od gripa 1918. i koja je posle smrti zakopana u večnom ledu Aljaske. Oni su zatim razmenili podatke sa istraživačima njujorške Mount Sinai School of Medicine. Uz pomoć tehnike koja se zove obrnuta genetika, istraživači sa Mount Sinai su uz pomoć genetskog kodiranja stvorili mikroskopske gene nalik virusima pod imenom plazmidi.

Ti plazmidi su zatim poslati u federalne Centre za kontrolu bolesti i prevenciju u Atlanti, a zatim su ubačene u ćelije ljudskog bubrega, što je bio finalni korak u rekonstrukciji virusa.

"Kada se plazmidi ubace u ćeliju, virusi počinju da oživljavaju," kaže Terrence Tumpey, istraživač iz CDC koji je oživeo virus. "Za to je potrebno samo nekoliko dana."

Napravljeno je desetak bočica virusa, i svaka sadrži oko 10 miliona infektivnih virusnih čestica, rekao je Tumpey u intervjuu za Associated Press. Verovatno ćemo proizvesti još kako bismo odgovorili na buduće potrebe istraživača.

Virusne čestice se čuvaju u CDC i za sada se ne planira da se uzorci šalju izvan kampusa, kaže Dr. Julie Gerberding, direktor agencije.

Međutim, genetske informacije koje je izolovao Taubenberger pohranjene su u GenBank, javnu bazu podataka sekvenci gena kojom rukovodi Nacionalni institut za zdravstvo.

Naučnicima je potreban pristup rezultatima istraživanja kako bi pokušali da naprave vakcine i antivirusne lekove koji bi se koristili u borbi protiv eventualne buduće pandemije, kaže Donald Kennedy, glavni urednik lista Science.

"Pažljivo smo razmotrili implikacije objavljivanja ovog istraživanja i zaključili smo da znanje koje stičemo kako bismo zaštitili zdravlje ljudi daleko nadmašuje rizik od rada sa virusom," kaže Kennedy.

Novi genski segmenti pomažu shvatanje ptičjeg gripa

Španska groznica iz 1918. bila je užasna pandemija. Za samo nekoliko meseci ona je ubila više ljudi nego bilo koja bolest u ljudskoj istoriji – procenjuje se da je umrlo od 20 do 50 miliona ljudi širom sveta, uključujući oko 550,000 u Sjedninjenim državama.

Kod teških slučajeva, pluća žrtava bila su puna tečnosti i kroz manje od nedelju dana tokom koje je bolest napredovala bila su bukvalno potpoljena. Ova pandemija bila je naročito opasna za mlađe odrasle osobe, koje obično ređe imaju komplikacije od gripa u odnosu na starije ljude.

Virus gripa ima osam genskih segmenata. Taubenberger i drugi istraživači su ranije objavili da ih ima pet, ali novim istraživanjem lista je kompletirana.

Izgleda da su ta tri nova segmenta ključna da bi se shvatilo kako se ptičiji virus prilagođava ljudima, kaže Taubenberger.

Tumpey je takođe potvrdio ptičije karakteristike virusa iz 1918. tako što ga inekcijom ubacio u oplođeno ptičije jaje. Taj virus ubija jaje, baš kao što Azijski ptičji grip to čini. Drugi savremeni oblici gripa koji se prenose među ljudima ne ubijaju oplođena ptičija jaja, primećuje on.

Osim toga, istraživači su se usredsredili na proučavanje jednog gena, HA gena, koji kodira površinski protein hemagglutinin uz pomoć kojeg se virus zalepi za ćeliju i zatim razmnožava. Virus iz 1918. je smrtonosan sa HA genom, ali kada se taj gen zameni on prestaje da bude zarazan, kaže Tumpey.

Ove genetske karakteristike virusa objašnjavaju zbog čega je on bio u stanju da se smesti dublje u plućima nego većina savremenih virusa gripa i tako dovede do utapanja pluća, objašnjava on.

Virolog Yoshihiro Kawaoka sa Univerziteta Wisconsin-Madison i Univerziteta Tokijo kaže da je ovo istraživanje od izuzetne važnosti.

"Moramo da shvatimo zbog čega je virus iz 1918. bio toliko patogen," rekao je.

On primećuje i da je posao koji je Tumpey obavio morao da prođe kroz čitav niz naučnih preispitivanja i saglasnosti. Ceo proces trajao je oko tri godine. "Da je postojala bilo kakva opasnost zbog izvođenja eksperimenta, on ne bi bio odobren," kaže Kawaoka.

Saznajte više o karakteristikama virusa iz 1918. (.pdf)

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 4

Pogledaj komentare

4 Komentari

Možda vas zanima

Društvo

Snažno nevreme stiže u Srbiju

U većem delu Srbije će danas pre podne biti pretežno sunčano, toplo, suvo i vetrovito, uz olujnu košavu u Beogradu, na jugu Banata, u Pomoravlju i donjem Podunavlju, a već u poslepodnevnim satima biće kratkotrajne kiše ili pljuskova.

7:13

1.5.2024.

11 h

Podeli: