Da li je vreme za promenu Dejtona?

U BiH su podeljena mišljenja o budućnosti Dejtonskog sporazuma. Jedni ga vide kao "ludačku košulju" navučenu BiH, a drugi smatraju "garantom zaštite nacionalnih interesa". Razapeta između te dve opcije, zemlja stagnira i 19. godina od potpisivanja mira

.

Info

Izvor: Dojèe vele

Petak, 21.11.2014.

09:12

Default images

U BiH se puno toga mora menjati, a Dejtonski ustav ne može biti imun na procese koji predstoje ovoj zemlji na putu ka Evropskoj uniji (EU), uvereni su brojni politički analitičari, predstavnici nevladinih organizacija, kulturni i javni delatnici, uz opasku da eventualne promene „Dejtona“ ne smeju da ugroze prava pojedinaca, konstitutivnih naroda, nacionalnih i drugih manjina.

Predsednik Helsinškog odbora (HO) za ljudska prava Republike Srpske (RS) Branko Todorović kaže da se radi o promenama koje će omogućiti zapošljavanje, efikasnije delovanje institucija, suzbiti korupciju i sprečiti odlazak mladih, obrazovanih ljudi iz BiH.

„Mnogi, donekle s pravom, smatraju da je Dejtonski mirovni sporazum ostavio mnoga pitanja nerešenim i u njegovim promenama vide preduslove za reforme i napredak zemlje. Drugi smatraju da je suštinski problem BiH, koji se ne može nadomestiti nikakvim sporazumima na papiru, nedostatak poverenja između naroda koji ovde žive, podeljeni na osnovu verske i etničke pripadnosti. Treći optužuju međunarodnu zajednicu da je nedelotvorna, odnosno da održava zemlju u ovakvom stanju, posebno kada se ima u vidu lakoća sa kojom međunarodne finansijske institucije daju brojne kredite održavajući u životu neodgovornu i korumpiranu vlast“, kaže Todorović za DW.

Preko potrebnih reformi nema, a razlog je da oni koji bi trebalo da budu nosioci promena, dakle vlasti u BiH, ne žele ništa da menjaju jer im postojeće stanje savršeno odgovara, kaže Todorović. On ističe kako veliku odgovornost snose i građani, kako oni koji ne izlaze na izbore, tako i oni koji glasaju za pojedince ogrezle u mržnji, korupciji, kršenju zakona i ljudskih prava.

Dejton i nemačko-britanska inicijativa

„Prema tome, BiH su potrebne promene, ali njih zaista neće doneti oni koji su se u proteklim godinama osvedočili samo u opstrukcijama reformi, korupciji i kriminalu. Međunarodna zajednica, pre svega EU, mora da preuzme veću odgovornost za sve ono što se dešava u BiH, jer za to ima i mandat i obavezu. Neprihvatljivo je da se iz relativnog blagostanja u EU, posmatraju vlastodršci u susedstvu, kako krše sve civilizacijske norme i vrednosti i odbijaju da primene preuzete obaveze i kada su ljudska prava u pitanju. Ne zaboravimo, Evropska konvencija za ljudska prava i osnovne slobode nadređena je Ustavu BiH i trebalo bi da se primenjuje“, ističe Todorović.

Banjalučki profesor Miodrag Živanović smatra da je Dejtonski mirovni sporazum „odigrao i završio svoju ulogu“. „Promene su nužne, posebno u delu koji se odnosi na Ustav BiH gde bi postojeća rešenja trebalo učiniti efikasnim u procesu koji je, pje svega, usmeren na evropske integracije. Novu nemačko-britansku inicijativu moguće je primeniti jedino ako bi se na progresivan način promenila dejtonska legislativa i unutrašnje ustrojstvo BiH. Sa Dejtonskim sporazumom to jednostavno nije moguće, jer nije moguće iz pozicije plemenskog uređenja jedne zemlje sprovesti bilo šta od onoga što sada EU od nas traži“, smatra Živanović.

Međutim, u BiH je još snažan otpor promenama Dejtonskog sporazuma i ustavnih rešenja koje je isti doneo. Taj otpor posebno je izražen u RS u krugovima okupljenim oko Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i lidera ove stranke Milorada Dodika. U razgovorima o formiranju vlasti nakon opštih izbora, kao i u susretima sa međunarodnim zvaničnicima, Dodik ne osporava evropski put BiH. On ističe kako će podržati i nemačko-britansku inicijativu „ukoliko ona ne zadire u ustavne nadležnosti RS“. Slične, zaštitničke stavove u pogledu entitetskih nadležnosti imaju i druge srpske političke stranke u RS.

Šta i kako menjati?

Podrška promenama Dejtonskog sporazuma i postojećeg ustavnog uređenja BiH daleko je veća u Federaciji BiH. Politički analitičar iz Sarajeva Almir Terzić kaže da bi reformama trebalo uspostaviti funkcionalniju državu koja će zadovoljiti interese sva tri konstitutivna naroda, nacionalnih manjina, građana BiH. Terzić je za DW analizirao nedostatke postojećih, dejtonskih ustavnih rešenja.

„Kroz politički dogovor, nužno je racionalizovati preglomazni aparat. Najidealnije bi bilo preneti ovlašćenja na Veće ministara BiH i uspostaviti funkcije predsednika, što je i mišljenje Evropske komisije za demokratizaciju putem prava, poznatije kao Venecijanska komisija. U tom kontekstu potrebno je proširiti Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, ali redukovati, odnosno ukinuti Dom naroda po uzoru na rešenja iz Aprilskog paketa iz 2006. godine“, kaže Terzić. On, također, smatra da je potrebno redefinirati federalne kantone, a njihov broj smanjiti kroz regionalni ustroj entiteta. Upozorava da u kantonalnim skupštinama ima 289 predstavnika „što je apsolutno neodrživo“.

„Potrebno je redefinisanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, ne s ciljem ukidanja entiteta i kantona kao srednjeg nivoa vlasti, već njihovog svođenja na pravu meru, a u korist građana i evroatlanskog puta BiH“, dodaje Terzić.

Među onima koji nisu zadovoljni stanjem u državi su i mnogu kulturni i javni delatnici u BiH. Pojedini veruju da je upravo dejtonsko ustavno rešenje uzrok mnogih problema u BiH. Ogorčeni su, kako društveno-ekonomskim stanjem i teškim položajem većine građana, tako i kršenjem njihovih osnovnih ljudskih prava.

Može li se Dejton "popraviti"?

„Dok god nama kao društvu 'paše' koncept koji ne poštuje ni osnovna ljudska prava, koji ograničava svaku mogućnost prirodnog razvoja, dok god taj koncept ne smeta ni onima koji su ga kreirali, jalov je posao menjati ga kozmetičkim zahvatima. Ne može se 'Dejton' popraviti. 'Dejton' se mora prevazići, prerasti. Kao društvo mi moramo sazreti. Sazreti do stadijuma u kojem će nam fašistički okovi 'Dejtona' u koje smo se, uz snažnu pomoć demokratskog sveta sami zakovali, postati neprihvatljivi, suvišni. Tada će ih biti lako odbaciti. Da li će se to i kada desiti?

Ako se prisetite koje države garantuju sprovođenje tog 'okvirnog mirovnog ugovora' odgovor će se, na žalost, sam nametnuti. Druga opcija je da se kreiraju okolnosti slične onima kada je ugovor pravljen. Dakle, da se odlučnom akcijom velikih sila nametne bolje i prirodnije rešenje, baš kao što je i ovo 'dejtonsko' nametnuto. Kada pogledamo kuda ide i kako izgleda svet vođen 'mudrošću' tih velikih sila, čisto sumnjam da je i ova druga opcija moguća“, kaže za DW režiser Pjer Žalica.

Dejtonski (mirovni) sporazum je pravni akt parafiran u vojnoj bazi Right-Paterson kod Dejtona, u američkoj državi Ohajo, na konferenciji koja je trajala od 1. do 21. novembra 1995. godine. Sporazum iz Dejtona prekinuo je rat u BiH i stvorio pretpostavke za posleratnu stabilizaciju zemlje. Od 1995. godine Dejtonski sporazum je, uz aktivnu podršku međunarodne zajednice, više puta menjan, a među najznačajnijim promenama su odbrambene reforme iz 2004. godine, kojima su ukinute entitetske vojske.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

83 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Podeli: