Da li je Viktor Orban "mađarski car"

Od mađarskog Kenedija do mađarskog Putina, od vernika liberalizma do jedinog čoveka u Evropi koji je MMF-u rekao - "ne". Jedini je evropski političar koji je na izborima osvojio dvotrećinsku većinu. Neki zato danas mađarskog premijera Viktora Orbana zovu "mađarski car".

Info

Izvor: Stevan Kostiæ RTS

Petak, 04.04.2014.

22:58

Default images

Nekadašnji ambasador u Mađarskoj, književnik Predrag Čudić kaže da je zanimljivo kako je on od jednog proevropskog mladog političara, kada nije bilo baš lako u Mađarskoj reći da si demokrata i da si liberalan, kako se on vremenom, kao odličan tehnolog vlasti, pretvorio u "malog diktatora" koji će 6. aprila ponovo zatražiti mandat od Mađara.

Politička karijera Viktora Orbana počinje 1988. godine, kada sa još nekoliko studenata osniva Savez mladih demokrata ili Fides. U stranku su mogli da uđu samo mlađi od 35 godina, a Orbana su tada zvali vunderkindom mađarske politike.

Međutim, padom prve vlade mađarskog višestranačja 1993. godine, dolazi do sloma desnice, gde Orban vidi svoju šansu. A dojučerašnji saborci optužuju ga da je stranku skrenuo udesno.

Premijer postaje 1998. godine, uvodi Mađarsku u NATO i na prag Evropske unije, ali već tada sa Briselom dolazi u sukob zbog mera kojima je štitio domaću poljoprivredu. Ipak, pomalo neočekivano, i uprkos predizbornim anketama, gubi vlast već 2002. godine.

"I tada je rekao jednu rečenicu - da domovina ne može biti u opoziciji, misleći da je on domovina, da je on Mađarska, a nacija ne može biti u opoziciji", priseća se novinar iz Budimpešte Gabor Bodiš.

Mnogi kao prekretenicu Orbanove karijere, ali i mađarske politike vide 2006. godinu - kada je u javnost procurio audio-snimak sa sastanka socijalističkog premijera Ferenca Đurčanja i njegovih partijskih saboraca.

Nedugo pošto je osvojio drugi mandat, Đurčanj je na tajnom sastanku na jezeru Balaton rekao svojim partijskim drugovima da su lagali i danju i noću i da su lažno prikazali stanje u Mađarskoj, da je zemlja opstajala samo zahvaljujući tome što je velika količina novca ulazila u zemlju i da će nastati haos kad neko bude povukao novac.

Gabor Bodiš kaže da su posle toga izbile velike demonstracije, "najveće nasilje na ulicama Budimpešte još od Revolucije 1956. godine".

"Nakon toga Orban nije morao ništa da radi sem da kritikuje tu vladu i da čeka da mu bukvalno vlast padne u šake", navodi dr Miša Đurković sa Instituta za evropske studije.

To se i dogodilo četiri godine kasnije, kada Orban na izborima dobija čak dvotrećinsku većinu. To mu je omogućilo da menja čak i Ustav zemlje, što je i uradio nekoliko puta.

"Za četiri godine izgradio je takav sistem da na čelu svih državnih institucija stoje njegovi lojalni ljudi recimo sa mandatom od najmanje devet godina. Znači da se on osigurao kad bi slučajno izgubio vlast recimo 2014. godine, ceo sistem bi mogao da funkcioniše sa njegovim ljudima na svim važnim funkcijama", ističe Gabor Bodiš.

"Ne" MMF-u i posledice

Jedan od prvih Orbanovih koraka bila je ekonomska rekonstrukcija države. U vreme velike krize, odbio je kredit MMF-a, godinu dana kasnije vratio mu sve dugove i kako je sam rekao, ljubazno zamolio predstavnike te međunarodne finansijske institucije da napuste Mađarsku.

"Možete reći da je to populistički, a opet neki bi rekli da je to prosto državni interes, ali Orban je hteo da spreči da ta država ode u dužničko ropstvo i da postane jedan trajni invalid, ono što se dešava Grčkoj danas", kaže Miša Đurković.

Međutim, Orbanovo "ne" MMF-u imalo je svoju cenu. Uveo je dvadesetak novih poreza, nacionalizovao privatne penzione fondove i uveo najviši porez na banke u Evropi. Govorio je da banke treba da plate najvišu cenu jer su najviše odgovorne za krizu u Mađarskoj.

Centralnu banku stavio je pod svoju kontrolu. Do danas je uspeo da budžetski deficit spusti ispod tri odsto, ali je dug zemlje veći od 80 odsto BDP-a.

"Negativno je što nema više investicija u Mađarskoj", navodi Bodiš, dok Miša Đurković ističe da je Orban, s druge strane, pokrenuo afirmaciju domaćih privrednika "ono što bismo mi rekli domaćih tajkuna".

"Za razliku od nekih drugih zemalja u kojima se popularnost stiče tako što se tajkuni hapse, preti im se, on je svesno išao na to da diže domaće trgovinske lance, da otežava poslovanje Tesku, Karfuru i svim stranim kompanijama", navodi Đurković.

Viktor Orban je proglasio oslobodilačku borbu Mađarske protiv Evropske unije, koju je jednom čak uporedio sa Sovjetskim Savezom. A politiku Angele Merkel uporedio je sa nacističkom invazijom Mađarske 1944. godine.

U poslednje vreme Orban se okreće istoku. Kinezi će verovatno otkupiti mađarske obveznice i graditi deonicu pruge u toj zemlji, dok će Rusi graditi nuklearku u blizini Budimpešte.

Uloga Trijanona u mađarskoj politici

Osim ekonomskih i identitetska pitanja Orbanu su bila veoma važna u kompletnoj rekonstrukciji države. A jedno od njih je sećanje na, kako Mađari veruju, nepravdu Trijanona. Naime, Mađari su u okviru Austrougarske u Prvom svetskom ratu bili na strani gubitnika.

Trijanonskim sporazumom po završetku rata nestala je Austrougarska, dve trećine njene teritorije pripalo je drugim državama, a trećina mađarskog stanovništva u Karpatskom basenu ostala je da živi van granica Mađarske.

Mađarski parlament doneo je odluku da se 4. jun, kada je sporazum potpisan, proglasi Danom nacionalnog jedinstva Mađara u zemlji i svetu. A Mađarska je na početku predsedavanja EU 2011. izložila ogroman tepih koji je napravljen u obliku predtrijanonske Mađarske.

"Ja sam razgovarao sa ozbiljnim mađarskim istoričarima i svi su govorili da nema Mađara koji drži do sebe, koji nema negde u srcu i u glavi nepravde Trijanona", kaže bivši ambasador Srbije u Mađarskoj Predrag Čudić.

"Pritom, po mom skromnom mišljenju, oni moraju znati da i u Austrougarskoj, kako bi Krleža rekao 'Kakaniji', Mađari nisu vodili glavnu reč, zato su i podigli nacionalni ustanak", navodi Čudić.

Tek, nedugo po dolasku na vlast, Orban je dozvolio Mađarima van granica Mađarske da dobiju državljanstvo te zemlje. Pasoš je zatražilo je oko pola miliona Mađara, od čega 110 hiljada njih iz Srbije. Procena je da će nešto manje od 50 hiljada i glasati na mađarskim parlamentarnim izborima koji se održavaju u nedelju.

Možda je zato lider partije Fides pre nekoliko dana boravio u Subotici. Otkrio je spomenik mađarskom književniku iz tog grada Dežeu Kostolanjiju, povodom 120 godina od njegovog rođenja. Orban je tada pozvao vojvođanske Mađare da izađu na izbore 6. aprila izvinivši im se što su morali da čekaju skoro 100 godina da bi im bila vraćena prava koju su im nekad pripadala.

Lider Saveza vojvođanskih Mađara Ištvan Pastor podržao je Orbana na mitingu u Budimpešti, rekavši da je 6. april "Dan nacije". Možda zato što je siguran u pobedu, tek u Subotici nema Orbanovih bilborda.

Koketiranje sa idejama Jobika

Može se videti samo bilbord stranke ekstremne desnice Jobik. Upravo je to stranka koja će se sa Orbanom boriti za glasove nacionalno svesnijih Mađara. Lider Jobika Gabor Vona čak je optuživao Orbana da je ukrao neke od njegovih ideja.

"Orban i Vona imaju predizborne slogane iz Petefijeve čuvene pesme iz 1848. godine. 'Ustajte, Mađari, otadžbina zove', to je Vonin slogan, a drugi stih - 'Vreme je sada, sad ili nikad', to je drugi stih te čuvene revolucionarne pesme koja je podigla Mađare na Košutov ustanak", kaže Predrag Čudić.

Prema mišljenju Miše Đurkovića, Jobik je stalno pomerao ekstremno klatno u desnu stranu.

"I onda je Orban sa jednim programom i političkim metodama koje bi verovatno u 50 odsto evropskih zemalja bile tretirane kao neka vrsta radikalne ili tvrđe desnice, tamo nastupio kao mejnstrim", objašnjava Đurković.

U unutrašnjoj politici Orban ne napada Jobik žestoko jer su mu potrebni Jobikovi glasovi. Sam Orban nikada nije izgovorio nijednu antisemitsku rečenicu, a u Mađarskoj je prošle godine održan i Svetski jevrejski kongres.

Slučaj Horti

Ipak, za Jevreje je najkontroverzniji Orbanov odnos prema Miklošu Hortiju. A u Mađarskoj je postavljeno i nekoliko spomenika ovom nekadašnjem savezniku Adolfa Hitlera.

Gabor Bodiš navodi da se u obaveznu lektiru stavljaju pisci koji su bili ratni zločinci, poznati antisemiti i "time se stvara jedna atmosfera slična onoj za vreme Hortija".

Mikloša Hortija po zlu pamte i vojvođanski Jevreji, Romi, Srbi. U Jugoslaviji je proglašen za ratnog zločinca, a mađarski vojnici su odgovorni za smrt ili deportaciju skoro 20 hiljada građana Srbije. Za vreme Hortijeve vlasti iz Mađarske u Aušvic je deportovano 450 hiljada Jevreja, ali ljudi iz Orbanovog kruga stalno navode da se Horti tada nije ništa pitao, već da je za sve odgovoran Hitler. Čak i u novom ustavu Mađarske stoji da je zemlja 1944. izgubila suverenitet i da ga je ponovo povratila tek 1989. godine.

"Kulminacija ovog prekrajanja istorije da je Mažihis - krovna organizacija Jevreja u Mađarskoj - otkazao svoje prisustvo na svim državnim priredbama u vezi sa 70-godišnjicom Holokausta u Mađarskoj", kaže Gabor Bodiš.

Ipak, mnogi su saglasni da je kombinacija ekonomskih i identitetskih pitanja upravo ono zbog čega je Orban uspeo da dođe do titule "mađarskog cara". Ostaje pitanje da li će Mađari 6. aprila glasati gledanjem u novčanik ili gledanjem u istoriju.

"Veliki mađarski pisac Ištvan Urši je davno pre početka ovih novih demokratskih promena u Mađarskoj rekao da u Mađarskoj neće biti nikad demokratije. Pitali su zašto - zato što ima previše Mađara. Drugim rečima, previše se vodi ta mađarska politika, mađarstvo je tu na prvom mestu, a to je za demokratiju pogubno", kaže Predrag Čudić.

Konačno, tituli cara doprineli su i Orbanovi medijski zakoni: mađarska opozicija se buni da na nacionalnim medijima nema kritičke analize Orbanove vlasti. A medijske zakone kritikovala je i Evropska unija.

Gabor Bodiš navodi da u Mađarskoj postoji jedna nezavisna televizijska i jedna nezavisna radio-stanica. "Ali one su pred bankrotom, zato što ne dobijaju reklame ni od državnih kompanija ni od drugih kompanija koje se boje da neće dobiti državne ugovore ako budu reklamirale svoje proizvode na tim medijima", navodi novinar iz Budimpešte.

Za jedne je sinonim za Orbanovu četvorogodišnju vladu - strah. Po drugima, Mađarsku je vratio Mađarima, kako je i sam nedavno rekao. Prema njemu nema ravnodušnih. A kad je reč o Orbanu nekad i sad, jedino što je isto jeste njegov antikomunizam.

Mladi Orban 1989. sa Trga slobode je sovjetskim trupama poručio da napuste zemlju. Mnogo toga se promenilo, Rusija nije što i Sovjetski Savez, ali je mađarskom premijeru danas, od Obame i Baroza, veći saveznik ruski predsednik. Viktora Orbana čak zovu mađarski Vladimir Putin.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

11 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Podeli: