"Reakcije iz Srbije nisu bitne"

On je međutim rekao da zločine treba procesuirati.

"Nije bitno. Nama je važno da su generali tu, da je iz odluke suda vrlo jasno proizašlo da odbrana i Oluja nisu bili zločinački poduhvati, već legitimni akti odbrane", izjavio je Josipović, koji je naglasio važnost nastavka procesa istrage ratnih zločina.

"Na žalost, posledice postoje. Bilo je zločina, mi to znamo, to ne treba skrivati i moramo kao pravna država, usmerena prema zakonu, otkriti počinioce i kazniti ih, bez obzira da li se radi o Hrvatima, Srbima, Kinezima ili bilo kom drugom. To je temeljni pristup jedne pravne i uređene države", rekao je Josipović, preneli su hrvatski mediji.

On je komentarisao izražene sumnje u takve njegove poruke, koje je izrekao i juče posle oslobađajuće presude generalima.

"Znam da ratni zločini ne zastarevaju, a Hrvatska je pokrenula ne jedan proces protiv pripadnika svojih oružanih i policijskih snaga. Neki su bili prilično dugo u zatvoru, neki su i sada u zatvoru. Dakle, nismo imali neki zazor prema tome. Dokaze je uvek teže tražiti nakon proteka velikog broja godina, ali tu država ne sme odustati. Uostalom, i nakon Drugog svetskog rata se još traga za zločincima iz tog vremena, pa nema razloga da i mi to ne činimo i to prema svim kategorijama. Mnogo je neotkrivenih ratnih zločina i protiv Hrvata i tu ne sme biti razlike", smatra Josipović.

Što se tiče dolaska generala u Vukovar, Josipović je rekao da su pozvani, a "da li će doći, to ne znamo. Nakon toliko godina odsustva, oni će sami odrediti svoje prioritete".

U Hrvatskoj je počelo obeležavanje Dana sećanja na žrtve Vukovara 1991. godine i 21. godišnjice zauzimanja grada.

Josipović će, kao i ostali najviši državni zvaničnici i brojni građani sutra će biti u Koloni sećanja, pet i po kilometara dugom putu od vukovarske bolnice do Memorijalnog groblja gde će državne i druge delegacije položiti vence i paliti sveće, nakon čega će se u tamošnjoj crkvi služiti misa zadušnica.

Isko je Sabo, kao i brojni veteranski aktivisti, pozvao generale Antu Gotovinu i Mladena Markača, koje je juče haški sud oslobodio krivice za zločine u "Oluji", oni se, barem Gotovina, sutra neće pojaviti.

Gotovina je novinarima rekao da nije siguran da će sutra ići u Vukovar, ali da ima prilike da u narednim danima ode i pokloni se žrtvama i saborcima.

U Vukovaru sutra neće biti ni predstavnika Srba iz Hrvatske, što je Tanjugu danas potvrđeno iz Srpskog narodnog vijeća i Zajedničkog veća opština.

Milorad Pupovac, predsednik SNV kao najviši organ srpske manjinske samouprave u Hrvatskoj i Dragan Crnogorac kao predsednik ZVO, asocijacije opština na području dve istočne županije u kojima žive Srbi, potpisali su pre nekoliko dana izjavu sećanja povodom godišnjice stradanja i patnji građana Vukovara i svih drugih građana Hrvatske stradalih 1991. i 1992. u kojoj ih se sećaju s dubokim pijetetom i saosećaju s njihovim najbližima.

U izjavi se poziva na utvrđivanje sudbine nestalih i poziva na nepristrasno i pravedno procesuiranje nekažnjenih zločina, bez obzira na nacionalnu pripadnost žrtava.

U samostalnoj demokratskoj srpskoj stranci takođe su pre nekoliko dana najavili da nema političkih odluka o prisustvu šefa Vojislava Stanimirovića i drugih rukovodilaca stranka sutrrašnjem skupu.

Pad Vukovara obeležava se i u Zagrebu gde su duž ulice grada Vukovara u Zagrebu u dužini od devet kilometara zapaljene sveće. Kod Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog zapaljene su sveće u obliku slova V i krsta uz veliku sveću.

Kod tog krsta je predviđena molitva i kraći program u kojem će učestvovati hrvatski dramski umetnici.

Odluku o proglašenju 18. novembra Danom sećanja doneo je hrvatski Sabor 1999. godine, odlučivši da se svake godine dostojanstveno i primereno oda počast svim učesnicima obrane grada.

Bitka za Vukovar počela je 25. avgusta i trajala do sloma odbrane grada - 18. novembra 1991. godine, kada su grad zauzeli pripadnici bivše JNA i srpski dobrovoljci.

Prema hrvatskim podacima, do sloma odbrane Vukovara poginula su 1.624 lica, a ranjeno ih je više od 2500 svih nacionalnosti.

Zarobljeno je oko 5.000 vojnika i civila, a iz grada je moralo otići oko 22.000 lica, najvećim brojem Hrvata.