Saradnja je neophodna za sigurnost Balkana

Info

Izvor: Senka Vlatkoviæ

Ponedeljak, 30.03.2009.

16:53

Default images

Direktor kancelarije Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal, u razgovoru za B92, upozorava i na opasnost od toga da zbog ekonomske krize banke prihvataju prljavi novac od droge i organizovanog kriminala.

B92: Možete li mi reći kakava je pozicija Srbije u Evropi, ali kada govorimo o organizovanom kriminalu?

Kosta: Naravno Srbija je kao i druge evropske zemlje tranzitna ruta za trgovinu narkoticima posebno za drogu koja dolazi iz Avganistana ili Turske a koja je namenjena Evropi, ne samo Srbiji. Ipak ne mislim da je situacija tako komplikovana ni u Srbiji ali ni u celom regionu. Međutim, ministarska konferencija koju organizujemo u Beogradu veoma je važna kako bismo smanjili promet droge u celom svetu. Ono što mi vidimo, a tiče se heroina i opijuma koji prelazi preko Balkana, da je poslednjih četiri ili pet godina posebno od 2004, Avganistan počeo sa sve većom proizvodnjom opijuma što bi trebalo stvrano da zabrine. Avganistan godišnje proizvede šest-sedam hiljada tona opijuma. Zato je cena droge počeka da pada u celom svetu, ne samo u ovom regionu.

B92: Kada govorimo o balkanskim organizovanim kriminalnim grupama, u jednom trenutku one su bile na vrhu u Evropi, da li se ta situacija promenila?

Kosta: Mi smo napravili izveštaj koji smo objavili krajem prošle godine i koji se odnosi na kriminalnu situaciju na Blakanu i specijalno u odnosu na stabilnost. Posle devedesetih situacija se stabilizuje, vlade ovog regiona se reorganizuju i uspešno ograničavaju kriminal. Situacija je međutim ostala komplikovana u onim zemljama u kojima deo organizovanog kriminala potiče iz prethodnih režima ili obaveštajnih službi, kojima je dostupno oružje i koji su bliski vladama. Zemlje regiona moraju zajedno da reše taj problem.

B92: Rekli ste da su tokom ove finansijske krize banke sačuvale svoju likvidnost zahvaljujući novcu od droge. Ima li razloga i u Srbiji za zabrinutost od takvih finansijskih tokova?

Kosta: Pranje novca bilo je uobičajeno tokom 60-ih i 70-ih. Borba protiv pranja novca bila je veoma uspešna tokom 90-ih, a posebno posle 11. septembra. Međutim, kada je počela svetska kriza, koja je pre svega kriza likvidnosti finansijkog sektora, situacija je postala povoljnija za organizovani kriminal čiji je novac ponovo postao dobrodošao bankama bilo gde na svetu. Za to postoje mnogi dokazi i radi se o mnogim bankama. Sve banke i sve zemlje članice UN trebalo bi da se plaše ovoga i zato sam pozvao države da budu proaktivne i da jasno pokažu bankama da će ukoliko imaju posla sa novcem od orgnizovnog kriminala ili ako posluju sa organizovanim kriminalnim grupama, imati ozbiljne probleme.

B92: Šta bi Srbija trebalo da učini u borbi protiv droge?

Kosta: Ministri regiona moraju razgovarati kako da unaprede i ojačaju pravosudni i sigurnosni sistem što uključuje i borbu protiv korupcije. Borbu protov organizovanog krinminala ne može voditi jedna zemlja sama za sebe, već je neophodna aktivna saradnja u regionu, zato je druga najvažnija stvar upravo da ministri razgovaraju o tome kako da zajedno učestvuju u borbi protiv organizovanog kriminala. I treći element je da se promoviše zdravlje i prvencija kako bi se društva borila protiv droge protiv droge.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: