Rubini: Vreme da Grčka bankrotira

Američki ekonomista Nuriel Rubini, poznatiji pod nadimkom dr. Doom (dr. Propast), izgleda da je “odustao od Grčke“.

Svet

Izvor: B92, business.hr

Ponedeljak, 19.09.2011.

21:35

Default images

Naime, on je svom blogu koji piše za list Fajnenšel tajms napisao da je vreme da Grčka bankrotira i napusti evro.

Ostanak Grčke u evrozoni, prema njegovom mišljenju, će odvesti u niz godina depresije i deflacije. Čak ni restrukturiranje grčkog duga neće spasiti tu zemlju, tvrdi Rubini, jer ona nije konkurentna u evrozoni i ne može ostvariti rast.

“Grčkoj treba devalvacija valute, što joj evro neće omogućiti. Jedino je rešenje za Grčku stoga bankrot i povratak drahmi“, naveo je Rubini i dodao da će, nakon što Grčka proglasi bankrot, biti potrebno izbeći potpuni lom u bankarskom sistemu.

Rubini, čuven po tome što je predvideo globalnu ekonomsku krizu, stoga predlaže nametanje mera "na argentinski način", a to uključuje "slanje banaka na odmor", odnosno zamrzavanje depozita i jaču kontrolu kapitala.

On, ipak, priznaje da bi bankrot Grčke izazvao mnogo kolateralnih žrtava, ali svejedno tvrdi da se sa svime time može upravljati i da se šteta može suzbiti.

Bankrot bi svakog Grka koštao 11.500 evra u prvoj godini

Bankrot Grčke svakog građanina te zemlje u prvoj godini koštao bi oko 11.500 evra, a svake sledeće po 4.000 evra, prognoza je švajcarske banke UBS i američke Sitigrupe.
Prema mogućem scenariju, koji su pripremile te dve banke, najbolji dan za objavu bankrota je subota, jer su tada finansijska tržišta i banke zatvorene, pa bi se sprečio beg novca iz zemlje. Obaveze prema poveriocima bile bi reprogramirane, tako da bi oni koji su pozajmljivali novac bankama i kompanijama mogli da očekuju samo 25 odsto od uloženog.

Odmah posle objave bankrota, bila bi uvedena nova moneta odnosno vratila bi se u upotrebu grčka drahma, ali znatno devalvirana. Sitigrup predviđa devalvaciju do 40 odsto, a UBS do 60 odsto u odnosu na sadašnju vrednost evra.

Grčka bi morala da uvede mere za sprečavanje prelivanja novca iz banaka u druge države ili u kućne blagajne, pa bi bile pooštrene kontrole na granicama, a možda bi bili zatvoreni i svi bankomati.

Prema procenama dve finansijske institucije, ostali građani Evrope bi, takođe, osetili posledice grčkog bankrota, a posebno Nemci, koji su do sada podnosili najveći teret grčke krize. Posle proglašenja bankrota, mogući su nemiri.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

44 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: