Dinkić štedi, a minus raste

Nejasno je kako je smanjen deficit u budžetu ako su povećani i izdaci, za kupovinu robe i usluga, kamate, subvencije, socijalnu zaštitu, piše Politika.

Srbija

Izvor: Politika

Sreda, 12.09.2012.

10:37

Default images

Mlađan Dinkić, ministar finansija, tvrdi da je predlogom rebalansa budžeta uštedeo novac, a minus u kasi je za čak 70 milijardi dinara veći od onog prvobitno predviđenog Zakonom o budžetu za 2012. godinu.

Kako je onda jaz u budžetu smanjen ako su povećani izdaci za zaposlene, za kupovinu robe i usluga, kamate, subvencije, socijalnu zaštitu? Na čemu se onda zasniva plan štednje novog ministra? Odgovor je jednostavan – da ništa nije preduzeo, rupa u kasi bi do kraja godine dostigla, po Dinkićevoj računici, više od 235 milijardi dinara. Tako posmatrano, ministar finansija zaista jeste uštedeo 13 milijardi dinara.

Mogu li stvari tako da se gledaju? Ako se posmatra trenutno, a ne planirano stanje – mogu. Jer, budžet za 2012. godinu izgubio je vezu s ekonomskom realnošću još pre nego što ga je Skupština usvojila. Zasnovan je na proceni da će Srbija ove godine imati rast od 1,5, a privredna aktivnost će u najboljem slučaju biti u padu od najmanje 0,5 odsto.

Već u prvoj polovini godine, budžetski deficit je dostigao 100 milijardi dinara, što je bilo dve trećine godišnjeg plana, a rashodi su daleko prevazilazili postavljene okvire. Bivši ministar finansija, Mirko Cvetković, imamo je drugačiju procenu koliko će, ukoliko se ništa ne preduzme, iznositi minus u kasi do kraja godine.

U trenutku primopredaje dužnosti godišnji jaz u kasi procenjivan je na 188 milijardi dinara. To je daleko manje od majske procene Fiskalnog saveta da će razlika između prihoda i rashoda biti oko 206 milijardi dinara. Situacija se, sasvim sigurno, u međuvremenu promenila. Za koliko – biće jasno već koliko sutra kada članovi Saveta iznesu ocenu predloženog rebalansa za ovu godinu. Tek tada znaće se pouzdan odgovor na pitanje koliko je zapravo novi ministar finansija uštedeo.

Iz podataka koje je Ministarstvo finansija prosledilo novinarima vidi se da su smanjene samo dve rashodne stavke. To su izdaci za penzije (za oko tri milijarde) i kapitalne investicije (oko 14 milijardi uštede). Kada se rebalans upoređuje sa trenutnim stanjem, onda se dolazi do zaključka da su uštede ostvarene i po osnovu ograničenog rasta penzija i plata u javnom sektoru, ali i racionalnog planiranja rashoda, nakon ukidanja sopstvenih prihoda agencijama. Plan fiskalne konsolidacije uglavnom se zasniva na merama koje povećavaju prihode budžeta i to u ukupnom iznosu od 16 milijardi dinara. Prihodi od poreza na dohodak rebalansom su uvećani za oko pet milijardi, prilivi od doprinosa i od poreza na dobit za po 10 milijardi. Značajno povećanje očekuje se i po osnovu većeg PDV-a.

Ovo povećanje prihoda, koje će značajnije efekte imati na duži nego na kratak rok, Milojko Arsić, profesor Ekonomskog fakulteta opisuje kao dobar potez novog ministra.

"Predloženi rebalans budžeta predstavlja veliki napredak u dobrom smeru u odnosu na ono što smo slušali u predizbornoj kampanji i posle formiranja vlade. Tada je moglo da se čuje da nam ne treba MMF, da javni dug nije prevelik, čak je bilo inicijativa da se zakonska granica sa 45 poveća na 60 odsto bruto domaćeg proizvoda. Predloženi rebalans predstavlja sudar sa stvarnošću nove vlasti i to je kao neka vrsta otrežnjenja", ocenjuje Arsić.

Dobro je i to što se uvodi red u javne finansije i to tako što se sopstveni prihodi uvode u centralni budžet, ali i neke nepotrebne takse i nameti ukidaju, dodaje naš sagovornik. Pozitivno je i to što se rast plata i penzija ograničava i što neće u potpunosti pratiti inflaciju, smatra Arsić. Sve to je korak u dobrom pravcu ali je, prema oceni ovog stručnjaka za javne finansije, nedovoljan za stabilizaciju budžeta. Moglo je, kaže on, da se učini nešto na smanjenju subvencija, naročito onih neproduktivnih, ali i da se uravnoteže lokalne i republička kasa. Jer, još od prošle godine, posle usvajanja paketa decentralizacije, pojavio se veliki jaz u centralnom budžetu. Neke mere u tom pravcu mogle bi na kratak rok da donesu uštede, smatra Arsić. Nije dobro ni to što je minus u kasi toliko povećan, zaključuje.

Ivan Nikolić, saradnik Ekonomskog instituta, kaže da je ova godina već izgubljena i rebalans ne može da bude ništa drugo nego ozakonjenje postojećeg stanja. Dobro je to što je nepovoljan udar na privredu po osnovu povećanja PDV-a kompenzovan merama strukturne prirode, kao što su smanjenje nameta i olakšavanje procedura, dodaje. Primetio je i to da je najavljeno smanjivanje nameta na rad izostalo, dok je obećanje o naplati PDV-a po realizaciji ispunjeno.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

28 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Svet

Sledi zabrana: Nova pravila za iznajmljivanje stana

Američka digitalna platforma za iznajmljivanje smeštaja Airbnb saopštila je da će do kraja sledećeg meseca zabraniti upotrebu unutrašnjih sigurnosnih kamera u zajedničkim prostorima smeštajnih objekata širom sveta.

8:21

12.3.2024.

7 d

Podeli: