Dinar za 3,5 godine pao 40 odsto

Dinar će u ponedeljak pasti na novi istorijski minimum od 110,1939 dinara za jedan evro. Ali u nekim bankama već se prodaje po 114 dinara.

Srbija

Izvor: Dnevnik, Novosti

Ponedeljak, 27.02.2012.

00:41

Default images

Dinar će pasti uprkos tome što je Narodna banka Srbije na međubankarskom deviznom tržištu u petak prodala 30 miliona evra, kako bi ublažila sprekomernu dnevnu oscilaciju kursa.

Od početka godine, dinar je bio najjači 11. januara, 103,6922 dinara za evro, a bez obzira na tvrdnje guvernera Dejana Šoškića da je dinar jedna od najstabilnijih valuta u regionu činjenice su drugačije.

Domaća valuta je od početka krize duboko potonula povukavši sa sobom na dno i naše reralne plate i standard. Dinar je za tri i po godine izgubio 40 posto vrednosti i tako nije nastradala ni jedna valuta u okruženje, a šta guverner računa to je sasvim druga pesma. Elem, u leto 2008. godine, tačnije 15. jula te godine, domaća valuta je vredela 78,5 dinara za jedan evro, a danas 110.2 dinara. Nije teško izračunati da je evro ojačao za 31,7 dinara, a to znači - za tačno 40,3 posto propao je dinar.

Zašto je došlo do ovakvog ponora i zašto dinara i sada nastavlja da pada? Odgovora naravno ima puno. To su pre svega pad proizvodnje, veliki trgovinski deficit s inostranstvom koji za poslednjih desetak godina dostiže najverovatnije oko 50 milijardi dolara, velika i nerealna javna potrošnja, kao i to što neophodne refome nisu sprovedene.

Kada se na to dodaju mućke u javnim nabavkama, sivo tržište, pljačkaška privatozacija, otkazi za 400.000 radnika onda je jasno dokle smo dogurali. Ovogodišnje posrtanje dinara samo je dolilo ulje na vatru.

Saradnik Ekonomskog instituta Ivan Nikolić ocenio je da je uzrok ovogodišnjeg slabljenja domaće valute "poremećaj u percepciji investitora u pogledu makroekonomske stabilnosti i kredibiliteta ekonomske politike Srbije”, na šta je najviše uticalo i odlaganje revizije aranžmana sa MMF-om, ali i problemi u železari u Smederevu.

Prema njegovim rečima, lagano slabljenje dinara biće nastavljeno, ali bi u predizbornom periodu NBS mogla da snažnije deluje da smiri takve tendencije, što bi izazvalo ubrzano smanjivanje deviznih rezervi.

Nikolić je napomenuo da se dinar može vratiti na stare vrednosti samo ukoliko budemo imali neki obiman, jednokratan, priliv deviza iz inostranstva, ali da je to teško očekivati budući da nije planirana nikakva velika privatizacija i "da država sada jako teško uspeva da se zaduži. Stabilizacija trajnije prirode može se očekivati na dugi rok, ukoliko se u međuvremenu pozitivno sprovedu reforme i dođe do oporavka privrede, ali se tu radi o vremenu koje se ne meri nedeljama ili mesecima”.

Pad evra gazi standard građana

Evropska valuta kao da više nema prepreka u svom naletu, jer izgleda da Narodna banka Srbije zasad, a to se vidi iz njenih sitnih intervencija, nema nameru da bitnije utiče na jačanje dinara.
Ovakva "odbrana“ će, naravno, povući poskupljenja i uvećane rate kredita. Zbog toga su zabrinuti i privrednici i građani, koji sve teže otplaćuju pozajmice. Neke procene ukazuju da su, zbog slabljenja naše valute u januaru i februaru, korisnici kredita danas dužni oko 80 milijardi dinara više nego početkom godine. Uvoznici se već uveliko preračunavaju i ukoliko dinar nastavi da slabi, posegnuće za pravljenjem novih, "težih“, cenovnika. Zbog visokog kursa poskupeće pre svega benzin, transport robe, sirovine iz uvoza, a to za sobom povlači nove više cene pre svega hrane.

U javnosti se uveliko licitira dokle dinar može da tone. Ekonomski analitičari, međutim, ne izleću puno sa procenama kretanja kursa. Stabilnost naše valute zavisi, kažu, od mnogih faktora, a sada tu valja dodati i - izbore. Jer, ne bi bilo iznenađenje da se bar u predizborno vreme vrednost dinara ustali.

Goran Pitić, predsednik Upravnog odbora Sosijete ženeral banke, smatra da slabljenje domaće valute ne odgovara ni izvoznim kompanijama jer je zbog sveopšte krize i tržište u Evropi prezasićeno.

"Naše tržište je takvo da može da ga poremeti samo jedna firma ukoliko kupi više deviza za svoje obaveze. Narodna banka Srbije i ne može mnogo da učini jer nema jasnu sliku u pogledu javnih finansija. Kada bi znala kakav će biti plan sa budžetom i javnim dugom, onda bi mogla drugačije da interveniše. Zapravo, njen uticaj na deviznom tržištu imao bi kredibilitet", kaže on.

Prema rečima Pitića ovakav nivo kursa, osim što loše utiče na otplatu kredita u evrima zbog većih rata rata, može da pogura inflaciju. Naročito ukoliko, po Pitiću, dođe do daljeg poskupljenja goriva usled krize na Bliskom istoku.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

31 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Rusija ostaje bez goriva?

Ukrajina sve više uništava rafinerije nafte unutar Rusije, smanjujući moskovske zalihe i izazivajući skok lokalnih cena.

15:08

4.5.2024.

10 h

Podeli: