Lider Ujedinjenih regiona Srbije (URS) i G17plus Mlađan Dinkić kaže da naša zemlja ima mnogo problema među kojima su najveći spor i neravnomeran razvoj.
On je rekao da URS svojom inicijativom za decentralizaciju u Srbiji želi da reši ’’neke probleme’’.
"Beograd dobija skoro sve što ova zemlja stvori, a drugi gradovi, u kojima žive četiri petine stanovništva, dobijaju vrlo malo ili nedovoljno", rekao je Dinkić.
’’Svako bi trebalo da radi svoj posao - republička vlada da se koncentriše na velike nacionalne probleme, a da pusti opštinama i gradovima da rešavaju lokalne probleme, ali ne na papiru, nego da se gradovima i opštinama da mnogo više novca’’, naveo je Dinkić.
On smatra da će to da ’’motiviše preduzetnike da zaposle mnogo više ljudi i da svi znaju da taj novac koji se ovde zaradi ostaje u Loznici, a ne ide bogatom Beogradu’’.
Lider Regiona optužo je pojedince iz, kako je rekao, vrha političkih stranaka da se plaše decentralizacije jer veruju da bi ona mogla urušiti njihovu moć. "Baš me zanima da li će demokrate, socijalisti i naprednjaci glasati protiv toga da Loznica dobije dodatna sredstva", kazao je Dinkić.
On je izjavio da su na sednicima vlade, dok je bio njen član, od celokupnog dnevnog reda, 20 tačaka bile razne odluke za potvrđivanje predloga lokalnih samouprava oko imovine.
"To je besmisleno. Imovina je 1995. godine oduzeta nepravedno gradovima i opštinama. Hitno mora da se vrati gradovima i opštinama, jer oni mnogo bolje njom mogu da upravljaju", ocenio je Dinkić.
Peticiju URS-a za decentralizaciju države do sada je potpisalo oko 10.000 građana, a članovi Predsedništva URS veruju da će za nekoliko dana biti ispunjena administrativna kvota.
URS traži da 80 odsto od poreza na plate pripadne opštinama, da građani neposredno biraju gradonačelnike i predsednike opština i da se lokalnim samoupravama vrati imovina.
Dinkić: Put ka Evropi puno kasni
Predsednik Ujedinjenih regiona Srbije (URS) Mlađan Dinkić kaže da put Srbije ka Evropi puno kasni.
Dinkić je rekao da je Evropska komisija raspoložena da do 12. oktobra ove godine dostavi pozitivno mišljenje o kandidaturi Srbije, ukoliko do tada svi odgovarajući zakoni iz Akcionog plana budu usvojeni u Narodnoj skupštini.
"Međutim, kao i uvek do sada, čini mi se da se čeka poslednji čas. Nije mi uopšte jasno zašto se neki zakoni koji su toliko dugo diskutovani kao Zakon o vraćanju imovine lokalnim samoupravama ili Zakon o finansiraju političkih stanaka čekaju poslednji čas na usvajanje", rekao je Dinkić.
Prema njegovim rečima, Evropska komisija će prvo preliminarno mišljenje o kandidaturi početi da piše 15. juna, a ima nameru da ga završi do 29. jula.
Dinkić je napomenuo da bi do sredine maja, svi potrebni zakoni trebalo biti usvojeni, dodajući da će URS od svojih ministara, tražiti da svoje kolege u vladi, nadležne za ove zakone, stalno podsećaju da se "oni što pre usvoje".
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Prema projekcijama MMF-a Slovenija će do 2029. po BDP-u po stanovniku prema kupovnoj moći prestići Italiju i znatno se približiti Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj.
Fizička lica koja su u prošloj godini imala zaradu ili dobit veću od 4.269.564 dinara (neoporezivi iznos) u obavezi su da do 15. maja plate godišnji porez na dohodak građana.
Srednjoškolci koji 2024/25. upišu deficitarna trogodišnja i četvorogodišnja zanimanja po dualnom modelu, mogli bi da u narednoj godini računaju na 5.000 dinara mesečno od države tokom devet meseci.
Kraljica popa, Madona, sinoć je na plaži Kopakabana održala besplatni koncert pred desetinama hiljada svojih obožavatelja, kojim je zaokružila svetsku turneju "Celebration" započetu prošlog oktobra u Londonu.
Na sajmu retkih knjiga u Londonu ovog meseca u prodaji će se naći i knjige sa skicama retkih ptica taksidermiste Džona Goulda, pisca trećeg dela ''Zoologije putovanja na HMS Biglu'' o pticama, koju je objavio Čarls Darvin.
Sukobi u Gazi i Ukrajini ne jenjavaju, što izaziva veliku zabrinutost zbog traume koja će nastupiti. Budući da je rat fenomen star nekoliko milenijuma, postavlja se pitanje: Kako su se naši preci suočavali sa traumom?
Komentari 193
Pogledaj komentare