Kao glavni razlog za toliko čekanje građani navode obimnu dokumentaciju koju treba priložiti, ali i neprofesionalizam šalterskih radnika.
Jedna od najdužih procedura je pred šalterima Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, gde se čeka u proseku 33,7 minuta, a zatim sledi šalter Poreske uprave, gde se čeka 32 minuta.
"Dešava se da su institucije nedosledne u primeni propisa, odnosno kod primera upisa dece u vrtić, jedan vrtić traži određeni dokument, dok drugi vrtić isti taj dokument ne traži. Imamo primere i u PIO fondu da se traže neki dokumenti koji zajedno dokazuju jedan te isti podatak, pa je potrebno prikupiti dva ili tri dokumenta, a dovoljan je jedan", kaže Ivan Radek iz Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj
U odnosu na jul 2014. godine, u decembru se u proseku i do deset minuta manje vremena provodilo na šalterima katastra, policije i sudova.
Sa druge strane na šalterima banaka i poreskih uprava provodi se još manje vremena, ali postoji nezadovoljstvo i njihovim radom. Rešenje ovog problema mogla bi biti elektronska uprava.
"Mi nažalost tek poslednjih godina uvodimo neke elektronske servise, ono što kažu iz fotelje, što već postoji u razvijenim zemljama, ali to ide sporo. Naveo bih primer PIO fonda, koji nažalost još ništa ne radi elektronski i to sami navode na sajtu, da oni ne razmenjuju elektronske podatke sa građanima i sa drugim institucijama. To je jako veliki problem", kaže Radek.
Mnoge institucije ne pokazuju zainteresovanost da se priključe radu elektronskog portala, jer bi to dovelo do viška službenika, a u ovom trenutku ne postoji spremnost da se to reši.
Sve dok se ovaj problem ne reši, čekanje u redu, žrtvovanje slobodnog vremena, ali i nerava ostaje neminovno.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 22
Pogledaj komentare