Forcan: Sazrela sam za važne odluke

Kratko saopštenje koje je Milka Forcan, doskorašnja potpredsednica Delta holdinga, postavila na svojoj internet-prezentaciji o tome da je završila svoje obaveze i angažovanje u kompaniji i da od sada fokusira svoje profesionalne aktivnosti na ekonomski i komunikacijski konsalting i lobiranje, kao udarnu vest preneli su gotovo svi mediji u regionu.

Fokus

Izvor: B92

Ponedeljak, 21.06.2010.

15:41

Default images

Jer, Milka Forcan je godinama bila istinski simbol najmoćnije srpske firme i kreator njenog imidža. Zbog toga je pozadina velikog poslovnog razlaza, u brojnim analizama, smeštana u najrazličitije kontekste, od ličnih do koncepcijskih.

Za iznenađenje, međutim, nije bilo mesta. Nije, naime, bilo teško primetiti da se već dugo imidž vlasnika i prvog čoveka Delte i imidž potpredsednice kompanije poprilično razilaze. I da je od poistovećivanja njene harizme, rastućeg uspeha i moći sa kompanijom koju reprezentuje, Delta dosta profitirala. To je i jedan od razloga zbog čega se njen odlazak ozbiljno analizira, iako nije došao ni slučajno ni odjednom.

Forcanova je prve korake ka napuštanju napravila još početkom 2008. kada je napustila sve Deltine poslove u Srbiji i osnovala Kancelariju za međunarodne odnose tog holdinga. Još tada su mediji spekulisali da Forcanova namerava da napusti Deltu kako bi se posvetila privatnim poslovima koje je pokrenula mimo Miroslava Miškovića.

U svakom slučaju, osamnaestogodišnja karijera ove sposobne žene u kompaniji Delta je zatvorena. Sudeći po pozivima koje čak i iz regiona dobija ovih dana, pred njom su novi izazovi. Jedan od najvećih je regionalna saradnja kojoj u procesu evropskih integracija pridaje najveći značaj.

Ekskluzivni razgovor za NIN počinjemo od minulih događaja.
Zaposlili ste se u preduzeću Delta M 1992. godine, kada je ono imalo 12 zaposlenih. Napustili ste kompaniju koja zapošljava više od 20. 000 ljudi, u čijem ste stvaranju igrali jednu od ključnih uloga, a od 2003. godine bili ste i potpredsednica Delta holdinga, postali njen simbol. Kako se donosi odluka da se sve to napusti?

Donošenje važnih životnih odluka je, pre svega, proces sagledavanja i vrednovanja mnogih faktora, kao i ličnog sazrevanja. S obzirom na to da sam napunila punoletstvo u Delti, a nakon 18 godina se i zvanično smatra da ste zreli za samostalnost, vreme je i za ovakve odluke. Mnogo toga se promenilo, i okruženje i kompanija iznutra, i ciljevi i planovi prvog čoveka kompanije, a i moji lični.

Naravno da su odmah nastale spekulacije o razlozima zašto napuštate Deltu, možete li reći šta je konačno odlučilo, koja je to bila kap?

Bio je to proces, nije u pitanju kap. Mi smo zapravo duže vreme različito vrednovali neke ljude, neke situacije, neke konkretne poslovne dogovore.

Na neobičan način ste “obavestili” javnost o svom odlasku iz Delte, niste sazvali konferenciju za štampu nego ste samo na svojoj internet-prezentaciji objavili informaciju da posle 18 godina napuštate Delta holding. Zašto tako?

Najjednostavnije je. Bitna je suština. A ona je vrlo jasno preneta i na ovaj način. Za mene je važniji i kompleksniji deo bio period donošenja takve odluke. Kada je doneta, ovo što je usledilo kasnije je samo tehnika.
Šta vam je na to rekao Miroslav Mišković?

Jasno je da postoje razmimoilaženja u sagledavanju situacije. Mnogo toga smo prošli zajedno, mnoge probleme analizirali i rešavali svakodnevno zajedno, sarađivali i stvarali u vrlo kompleksnim godinama i složenom privrednom i političkom okruženju. Danas različito vrednujemo tu saradnju.

Kakva je vaša komunikacija sa Miroslavom Miškovićem danas?

Nije bilo prilike nakon odlaska.

Kao što kažete, donošenje takve odluke je proces. Kad se iz današnje perspektive analizira vaš angažman poslednjih godina, reklo bi se da ste Deltu napuštali duže vreme? Da li je i Vaše angažovanje u Savetu za promociju Srbije, vaš prvi, uslovno govoreći, izlet izvan Delte?

Angažovanje u Savetu jeste značilo moju spremnost da se nosim sa još nekim problemima i doprinesem i drugim interesima osim kompanijskim. Iskustvo i znanje koje sam stekla radeći u Delti, velika su referenca. Smatrala sam da je paralelno angažovanje, jedno profesionalno, drugo volontersko, potpuno prirodno i moguće.

I danas mislim da je velika šteta načinjena, zbog opstrukcije rada Saveta, a rezultat svega, nakon tri godine, jeste da ništa nije učinjeno, ni započeto. Tako su valjda svi mirniji, nego da je nešto slučajno postignuto.

Da li ste se tada prvi put suočili s tim da delite sudbinu rejtinga kompanije koju ste simbolizovali. To vas pitam zato što je upravo u to vreme, oktobra 2007, objavljen izveštaj Saveta za borbu protiv korupcije o načinu privatizacije Ce marketa u kojem je pisalo da je Ce market doživeo ekonomski sunovrat i nestao s tržišta pripajanjem trgovinskoj mreži Delte. Tih dana je i Komisija za zaštitu konkurencije najavila da će angažovati ozbiljnu firmu koja će uraditi ekonomsku analizu i utvrditi da li Delta holding ima monopol na srpskom tržištu?
Tajming je svakako bio loš jer se poklopio sa nekim događajima. Ipak, ne mislim da je to jedini razlog, kao što sam sigurna da se ne može praviti diskriminacija ako neko dolazi iz privatne kompanije, što je u mom slučaju, Savet za utvrđivanje o sukobu interesa izneo. Ali to je, iz današnje perspektive, sve besmisleno, i na tu priču je stavljena tačka.

Posle toga odlazite u Brisel i 2008. godine osnivate Kancelariju za međunarodne odnose u cilju promocije Delte ali i srpske privrede na međunarodnim tržištima? Tada su mediji spekulisali da je to bilo, u stvari, lagano napuštanje Delte. Zašto ste otišli u Brisel?

Bilo je to u periodu formiranja ove vlade, kada su jasno ukazani pravci u kojima će se zemlja u narednom periodu kretati. Smatrala sam da će i za kompaniju i za srpsku privredu biti vrlo važno na koji će se način uključiti u proces evrointegracija, koliko će ga dobro razumeti i na vreme preuzeti proaktivnu ulogu.

Bila su izražena i mišljenja da delu privrede ne odgovara otvaranje tržišta radi čuvanja sopstvenih pozicija. Potrebno je bilo poslati jasnu poruku o opredeljenosti, pre svega ispred vodeće kompanije. U profesionalnom smislu bio je to za mene novi, krupan izazov.

Ipak, tada ste veoma doprineli podizanju rejtinga kompanije. Pogotovo kada ste u Briselu organizovali konferenciju Srpska privreda i evropske integracije, na kojoj su prvi put srpski privrednici razgovarali sa predstavnicima EU administracije i komesarom za proširenje EU Olijem Renom? Svi pamtimo rečenicu Olija Rena: “Hvala Milka”.

Konferencija je poslala snažnu poruku, i ocenjena je kao pozitivan doprinos stremljenju Srbije ka EU. Ukoliko zaista usvajate vrednosti koje propagira EU, a pre svega mislim na podršku uključivanja „nepolitičkog” tj. civilnog i biznis sektora u rešavanje raznih društvenih problema, ne samo da ste slobodni već se od vas i očekuje da preuzimate inicijativu.

Biznis zajednica je značajan segment društva od čijeg uključivanja i razumevanja može da zavisi dosta toga i zbog toga mislim da i u narednom periodu treba stimulisati načine da se glas reprezentativne privrede čuje i u regionu i u Briselu.
Koliko su kontakti iz Brisela i Vašingtona uticali da se proširi prostor vašeg profesionalnog interesovanja i delovanja? I u kom pravcu?

Uticali su u velikoj meri. Kada se malo izmestite iz naših dnevnopolitičkih problema, da ne kažem, prepucavanja, kada uspete da sagledate malo širu sliku, menjaju vam se i percepcija i interesovanja.

Iz te perspektive, šta vam se učinilo da nedostaje Srbiji?

Veća vidljivost, to jest prisustvo, a samim tim i uticaj na one koji donose odluke koje su nam bitne. Dosta je mogućnosti da se aktivirate i pre članstva u EU. Primer iz privrede, recimo: Biznis Evropa je organizacija koja okuplja privredna udruženja iz 34 zemlje, dakle i onih koje nisu članice EU, uključujući i Hrvatsku i Crnu Goru.

To je i pravi način, to jest institucionalni okvir preko koga privrede zemalja utiču na donošenje zakona i propisa za koje su zainteresovani ili lobiraju za određene interese. Srbija, naravno, nije član, niti ima svog predstavnika u ovakvom udruženju.

Član ste i Poslovnog saveta za jugoistočnu Evropu, međunarodnog biznis foruma čiji je cilj podrška evrointegracijama za sve zemlje regiona. Da li je regionalna integracija nešto što vas, u budućnosti, profesionalno zanima?

Proces poboljšanja odnosa u regionu koji je nedavno započet i koji se intenzivno odvija je nešto što ohrabruje i nagoveštava mogućnosti proširenja privredne saradnje. Ljudi iz biznisa, pa čak, pre njih i iz kulture započeli su regionalne aktivnosti i pre zvanične politike. Dakle, potreba za saradnjom postoji i verujem da će deo mojih budućih aktivnosti biti usmeren u tom pravcu.
Čitajući ovih dana forume na internetu, rekla bih da ljudi mahom podržavaju vaš odlazak iz Delte. Da li vas je to iznenadilo?

Iskreno, znači mi. To su, većinom, ljudi koji me lično ne poznaju, i koji stvari posmatraju iz najrazličitijih mogućih uglova. Takođe, imajući u vidu da su ljudi u Srbiji danas prilično besni, rezignirani i skeptični - prijatno je čuti pozitivne komentare.

Najavili ste da ćete se u narednom periodu baviti ekonomskim i komunikacijskim uslugama i lobiranjem. Imate li već nekih ponuda?

Na konkretnim projektima već radim. Međutim, želja mi je da se, bez buke u javnosti, oni realizuju.

Kako se osećate?

Radujem se malo dužem odmoru, koji planiram uskoro, i odlasku iz Beograda.

Kaže se da čovek posle nekih odluka sazri? A drugi opet misle da čovek pre nekih važnih odluka sazri? Šta vam je bliže?

Odluke je važno donositi a to je i najteže! Preuzimati odgovornost, menjati sebe i okolinu, koliko je to moguće. Sigurno je da je ispred mene novi, drugačiji period, možda veća neizvesnost ali i veliki izazov. A meni su izazovi potrebni.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

55 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Zapad zapretio, Kina uzvratila

Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.

7:59

27.4.2024.

1 d

Svet

Stvara se gigant nad gigantima?

Australijska rudarsko-metalska grupa BHP objavila je nameru da preuzme britansku rudarsku kompaniju "Anglo ameriken", koju je procenila na oko 36 milijardi evra.

11:00

27.4.2024.

1 d

Svet

Preuzeće kontrolu? Putin: Setite se 90-ih...

Ruski predsednik Vladimir Putin najavio je mogućnost nacionalizacije kompanija u interesu nacionalne odbrane, napominjući da je prelazak preduzeća u državnu svojinu opravdan samo ako radnje vlasnika štete bezbednosti zemlje.

15:15

27.4.2024.

1 d

Podeli: