S obzirom na građevinski “bum” u Srbiji, ulaganje u nekretnine ne može da bude loš poduhvat. Projekcije, međutim, kako bi domaći investicioni fondovi mogli da ostvaruju profit za svoje ulagače koji bi na godišnjem nivou bio dvocifren, pri čemu je prva cifra veća od jedan, pre će biti izuzetak nego pravilo.
Poznavaoci domaćeg tržišta nekretnina tvrde kako Srbija trenutno zaostaje za susednim državama po broju kvadrata stambenog i poslovnog prostora deset do čak dvadeset puta, što je za investitore koji ulažu u nekretnine Meka za zaradu jer prinos na uloženi kapital zna da bude 30 i više odsto.
Ekspanzija građevinske industrije podstaknula je zasad dva domaća zatvorena investiciona fonda (ZIF), Triumph Elite i Delta, da najave da će uskoro ulagati barem polovinu svog kapitala u nekretnine, bilo kupujući ih, ili ulažući u kompanije iz tog sektora.
Aleksandar Krtinić, generalni direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima Citadel Asset Management, koji će upravljati i ZIF Triumph Elite optimističan je kad je u pitanju profit koji bi fond mogao da ostvari ulažući na taj način.
„Sektor nekretnina, građevine i infrastrukture trenutno je jedan od najprofitabilnijih u Srbiji i karakteriše ga dalji rast cena. Cene kvadrata stambenog i poslovnog prostora u Srbiji još više će rasti kako se Srbija bude približavala Evropskoj uniji s obzirom na to da se ista stvar dogodila u okruženju“, objašnjava on.
Krtinić dodaje da „u takvim uslovima, analize pokazuju da će BDP u Srbiji u narednih nekoliko godina rasti po stopi od najmanje sedam odsto, a poznato je da je rast vrednosti u sektoru nekretnina, građevine i infrastrukture višestruko veći od stope rasta BDP-a. Zbog toga smatramo da će se investicije u te sektore danas, odnosno na samom početku pomenutog rasta veoma isplatiti“.
Neutoljiva glad
S druge strane, učesnici na tržištu nekretnina dosta su oprezniji. Srđan Vujičić, direktor kompanije King Sturge koja je internacionalni konsultant za nekretnine, kaže kako u Srbiji, kako ona bude ulazila u evropsku porodicu, cene nekretnina neće drastično rasti, jer je evropski cilj rast u dužem vremenskom periodu sa manjim prinosima.
U tom svetlu, on ne očekuje da će profit koji budu ostvarivali fondovi biti drastično veći od već postojećih prinosa koji se ostvaruju ulaganjem u nekretnine. U King Sturge procenjuju da je takozvani “yield”, odnosno stopa prinosa na investicije koja se može dobiti na stanovima u rasponu od četiri do šest odsto na godišnjem nivou, odnosno osam do 11 odsto, ukoliko se ulaže u maloprodajne prostore, to jest lokale.
“Ta stopa je generalno viša kad je u pitanju ulaganje u šoping centre, jer ih u Srbiji još nema ni približno dovoljno. U Zagrebu, na primer, postoji sedam šoping molova, a u Beogradu jedan. Pri tome, Zagreb ima deset puta više poslovnog prostora od Beograda“, kaže Vujičić i dodaje kako se može očekivati nešto niži prinos kad se radi o industrijskim objektima, poput logističkih centara, koji još nisu zaživeli u Srbiji.
Brzu zaradu, odnosno prinose koji bi na godišnjem nivou bili 50 ili 100 odsto, Vujičić smatra „gotovo neverovatnim“, s tim što prognozira da, ukoliko fond ulaže u infrastrukturne projekte, poput mostova ili autoputeva, onda takav vid ulaganja može da bude brzo i visoko profitabilan.
No, teško je očekivati da će svaki investicioni fond koji poželi da ulaže u građevinsku industriju, moći da investira u krupne infrastrukturne projekte. U fondu Triumph Elite, kao delu Citadel grupe, naglašavaju kako će imati „tu prednost da učestvuju na veoma atraktivnim privatnim investicionim projektima koji nisu dostupni svima“.
Goran Duganžija, predsednik Grupacije visokogradnje u Privrednoj komori Srbije smatra, pak, kako se visoki prinosi mogu ostvariti čak i u domenu stambene gradnje.
„Ulaganje u stanove znači manji rizik i shodno ovdašnjoj situaciji, ono je isplativije nego ulaganje u stambenu izgradnju u Sofiji ili Bukureštu, zato što na domaćem tržištu fali stanova, a cene i dalje rastu. Profit može biti i dvadesetak odsto u zavisnosti od lokacije na kojoj se zgrada nalazi“, kaže Dugandžija i upozorava kako treba imati u vidu da se sa dvocifrenim profitom ne može računati na godišnjem nivou, jer od trenutka donošenja investicione odluke do primopredaje stana proteknu dve do tri godine.
U fondu Triumpf Elite nameravaju da “život” fonda oroče na pet godina što će im, kako kažu, omogućiti da finansiraju visokoprofitabilne projekte koji nisu likvidni i u koje je potrebno ulagati više godina pre nego što stigne zarada.
Svetla budućnost?
Kriza koja drma svetsko tržište odražava se i na domaće, budući da su velike investicione banke i strani fondovi, od agresivnog prešli na oprezniji pristup. Investitori koji su sada aktivni na tržištu nekretnina zainteresovani su samo za najprofitabilnije projekte gde mogu brzo da pokažu veliku kapitalnu dobit i tako “ispeglaju” bilanse, smatraju u kompaniji King Sturge.
A budući da je domaća štednja isuviše mala da bi finansirala velike projekte, domaći sektor nekretnina može da se uzda samo u strane investitore. Srđan Vujičić naglašava kako je makroekonomska stabilnost od presudnog značaja za njihove investicione odluke, jer „investitori radije ulažu u sigurnije zemlje sa manjim prinosom, nego u one nestabilnije sa većim“.
Na osnovu toga, on izvlači zaključak kako se praktično ne može predvideti kad bi moglo doći do zasićenja domaćeg tržišta kad se ima u vidu da Srbiji fale milioni kvadrata stambenog i poslovnog prostora.
„U Budimpešti je tek ove godine nakon 12 godina došlo do stagnacije kad je gradnja u pitanju i to zbog restriktivnih odluka vlade te države“. To, prema njihovom mišljenju znači da ukoliko domaća vlada odluči da motiviše investitore kroz poreske olakšice mnoge kompanije mogu da odluče da svoje centre smeste upravo u Srbiju.
Sličnog mišljenja je i Goran Dugandžija koji navodi primer Poljske i Češke koje su dostigle zamah u izgradnji jer su praktično do kraja prošle godine imale nultu stopu poreza u sektoru nekretnina.
Oba sagovornika Ekonomista smatraju kako ipak i uz povoljan ambijent za investiranje i praktično u ovom momentu nesaglediv rast, profit u sektoru nekretnina retko kad biva “zarada preko noći”, već je više vid dugoročnog ulaganja uz stabilan prinos.
Iskustva iz regiona
Crnogorski fondovi imali su u prvoj polovini prošle godine najveći profit od ulaganja u sve sektore, pa i u nekretnine. Tada su prinosi bili viši od 10 odsto, da bi usledio zastoj od leta koji traje sve do sada, kaže za Ekonomist Mladen Bojanić, bivši direktor Nexe berze i sadašnji direktor investicionog fonda Aktiva Investment.
On smatra kako ulaganje i zarade u celom regionu bivših jugoslovenskih država zavise od situacije na evropskom i svetskom tržištu.
“Međutim, za razliku od akcija koje su i na svetskom i domaćem tržištu zabeležile pad od 30 do 50 odsto, prinosi na nekretnine samo stagniraju, ali ne padaju“, navodi Bojanić. On kaže kako je realno očekivati da prinosi na nekretnine budu viši od „oročene štednje, odnosno barem na nivou od 10 odsto“.
Kad su u pitanju druge okolne zemlje prinosi se vrte oko magične brojke 10 kad je profit u pitanju. U Hrvatskoj je recimo zarada od ulaganja u tržne centre i maloprodajne objekte od sedam do 10 odsto.
Primera radi, prema studiji kompanije King Sturge, prinosi na logističke centre u Rumuniji su ove godine od 7,5 do 8,5 odsto, dok su prošle godine bili od 7,25 do devet odsto, a pretprošle viši za čak dva procentna poena. Kad su u pitanju kancelarije stopa povraćaja investicije (yield) je još niža i iznosi 6,75 odsto, dok šoping centri nose prinos od oko sedam odsto.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Litar evrodizela danas od 15 sati do petka, 18. septembra u isto vreme koštaće maksimalno 234 dinara za litar, a cena benzina evropremijum BMB biće 205 dinara za litar, kao i prošle nedelje.
Srbija je postigla "jedan od najimpresivnijih društveno-ekonomskih zaokreta u Evropi", ocenjuje se u novom broju časopisa Makroekonomske analize i trendovi (MAT).
Evropska centralna banka (ECB) pozvala je građane Evrope da do 21. septembra učestvuju u javnoj anketi za izbor predloga dizajna nove serije novčanica evra, koje će po prvi put od uvođenja 2002. godine dobiti potpuno nov izgled.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić saopštio je paket novih mera koje će u narednim mesecima doneti veća primanja i dodatne isplate za veliki broj građana.
Proizvodnja vakcina u Drezdenu biće ugašena nakon 115 godina, pošto je multinacionalni farmaceutski gigant GlaxoSmithKline (GSK) najavio zatvaranje pogona u centru grada do sredine 2028. godine.
Evropa se suočava sa sumornom zimom dok šok u snabdevanju dovodi fabrike do ivice opstanka, od Engleske do Nemačke, pri čemu smanjenje zaliha i vrtoglavi rast troškova izazivaju energetsku krizu širom kontinenta, piše danas Gardijan.
Direktor kompanije Ekspo 2027 d.o.o. Danilo Jerinić izjavio je danas da će paviljon "Srpska kuća" imati važnu ulogu u upoznavanju gostiju Ekspa sa turističkim potencijalima Srbije.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da ruski predsednik Vladimir Putin nikada neće odustati od namere da zauzme celu Ukrajinu i ocenio da bi to mogao da učini ukoliko Ukrajina ne bude dovoljno snažna i ne dobije bezbednosne garancije.
Izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula izjavio je u emisiji "Brifing" da je Ratko Mladić ratni zločinac, a da su patrijarh Porfirije i celokupno srpsko društvo "bolesni", pišu mediji.
Iran je saopštio da će u ponedeljak u Omanu razgovarati sa zemljama Zaliva o Ormuskom moreuzu, strateškom plovnom putu koji je Teheran blokirao tokom rata na Bliskom istoku.
Sledeća runda razgovora između izraelske i libanske delegacije u Rimu, ranije zakazana za sledeću sedmicu, odložena je za oktobar, objavio je dopisnik portala Aksios i izraelskog TV kanala 12 Barak Ravid.
U javnosti je juče objavljen spisak za koji se tvrdi da predstavlja "studentsku listu", a među imenima koja se na njemu pominju nalaze se dobro poznata lica – Jovo Bakić, Zlatko Kokanović, Dejan Šoškić, Dejan Bodiroga i članovi porodice Štimac, pišu mediji.
Grupa ubica, koju je Benks navodno poslao da likvidira Kvanda Ronda, greškom je ubila Boumanovu 24-godišnju rođaku, Saviju Robinson, u rafalnoj paljbi.
Nalazi ukazuju na to da izloženost svetlosti tokom noći nije samo pitanje kvaliteta sna, već bi mogla biti povezana i sa dugoročnim promenama u strukturi i funkciji srca.
Ovo je prvi put da je slučaj zabeležen u regionu Pei d-la Loar, što, prema navodima ARS-a, ukazuje na "lokalnu cirkulaciju virusa zbog koje je potrebno pojačati otkrivanje slučajeva i nadzor".
Vlasti strahuju da bi broj osoba koje su bile u kontaktu sa zaraženim mogao da bude velik, s obzirom na to da je pacijent koristio drumski i rečni prevoz.
Svaki glumac tokom karijere verovatno zažali zbog neke odluke, bilo da je reč o saradnji sa problematičnim rediteljem ili o verovanju u projekat koji se na kraju pokaže kao neuspešan.
Irski glumac Pirs Brosnan izjavio je da su navodni sukobi njegovog kolege Toma Hardija sa ekipom serije "MobLand" primer "velike drama ni oko čega", istakavši da su odnosi među članovima glumačke postave dobri.
U Betovenovoj kući prvi put je izložena i jedinstvena kolekcija omota gramofonskih ploča koje je dizajnirao Vorhol. Kolekciju je sakupio belgijski kolekcionar i poznavalac Vorholovog stvaralaštva Gi Minebah.
Komentari 41
Pogledaj komentare