S obzirom na građevinski “bum” u Srbiji, ulaganje u nekretnine ne može da bude loš poduhvat. Projekcije, međutim, kako bi domaći investicioni fondovi mogli da ostvaruju profit za svoje ulagače koji bi na godišnjem nivou bio dvocifren, pri čemu je prva cifra veća od jedan, pre će biti izuzetak nego pravilo.
Poznavaoci domaćeg tržišta nekretnina tvrde kako Srbija trenutno zaostaje za susednim državama po broju kvadrata stambenog i poslovnog prostora deset do čak dvadeset puta, što je za investitore koji ulažu u nekretnine Meka za zaradu jer prinos na uloženi kapital zna da bude 30 i više odsto.
Ekspanzija građevinske industrije podstaknula je zasad dva domaća zatvorena investiciona fonda (ZIF), Triumph Elite i Delta, da najave da će uskoro ulagati barem polovinu svog kapitala u nekretnine, bilo kupujući ih, ili ulažući u kompanije iz tog sektora.
Aleksandar Krtinić, generalni direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima Citadel Asset Management, koji će upravljati i ZIF Triumph Elite optimističan je kad je u pitanju profit koji bi fond mogao da ostvari ulažući na taj način.
„Sektor nekretnina, građevine i infrastrukture trenutno je jedan od najprofitabilnijih u Srbiji i karakteriše ga dalji rast cena. Cene kvadrata stambenog i poslovnog prostora u Srbiji još više će rasti kako se Srbija bude približavala Evropskoj uniji s obzirom na to da se ista stvar dogodila u okruženju“, objašnjava on.
Krtinić dodaje da „u takvim uslovima, analize pokazuju da će BDP u Srbiji u narednih nekoliko godina rasti po stopi od najmanje sedam odsto, a poznato je da je rast vrednosti u sektoru nekretnina, građevine i infrastrukture višestruko veći od stope rasta BDP-a. Zbog toga smatramo da će se investicije u te sektore danas, odnosno na samom početku pomenutog rasta veoma isplatiti“.
Neutoljiva glad
S druge strane, učesnici na tržištu nekretnina dosta su oprezniji. Srđan Vujičić, direktor kompanije King Sturge koja je internacionalni konsultant za nekretnine, kaže kako u Srbiji, kako ona bude ulazila u evropsku porodicu, cene nekretnina neće drastično rasti, jer je evropski cilj rast u dužem vremenskom periodu sa manjim prinosima.
U tom svetlu, on ne očekuje da će profit koji budu ostvarivali fondovi biti drastično veći od već postojećih prinosa koji se ostvaruju ulaganjem u nekretnine. U King Sturge procenjuju da je takozvani “yield”, odnosno stopa prinosa na investicije koja se može dobiti na stanovima u rasponu od četiri do šest odsto na godišnjem nivou, odnosno osam do 11 odsto, ukoliko se ulaže u maloprodajne prostore, to jest lokale.
“Ta stopa je generalno viša kad je u pitanju ulaganje u šoping centre, jer ih u Srbiji još nema ni približno dovoljno. U Zagrebu, na primer, postoji sedam šoping molova, a u Beogradu jedan. Pri tome, Zagreb ima deset puta više poslovnog prostora od Beograda“, kaže Vujičić i dodaje kako se može očekivati nešto niži prinos kad se radi o industrijskim objektima, poput logističkih centara, koji još nisu zaživeli u Srbiji.
Brzu zaradu, odnosno prinose koji bi na godišnjem nivou bili 50 ili 100 odsto, Vujičić smatra „gotovo neverovatnim“, s tim što prognozira da, ukoliko fond ulaže u infrastrukturne projekte, poput mostova ili autoputeva, onda takav vid ulaganja može da bude brzo i visoko profitabilan.
No, teško je očekivati da će svaki investicioni fond koji poželi da ulaže u građevinsku industriju, moći da investira u krupne infrastrukturne projekte. U fondu Triumph Elite, kao delu Citadel grupe, naglašavaju kako će imati „tu prednost da učestvuju na veoma atraktivnim privatnim investicionim projektima koji nisu dostupni svima“.
Goran Duganžija, predsednik Grupacije visokogradnje u Privrednoj komori Srbije smatra, pak, kako se visoki prinosi mogu ostvariti čak i u domenu stambene gradnje.
„Ulaganje u stanove znači manji rizik i shodno ovdašnjoj situaciji, ono je isplativije nego ulaganje u stambenu izgradnju u Sofiji ili Bukureštu, zato što na domaćem tržištu fali stanova, a cene i dalje rastu. Profit može biti i dvadesetak odsto u zavisnosti od lokacije na kojoj se zgrada nalazi“, kaže Dugandžija i upozorava kako treba imati u vidu da se sa dvocifrenim profitom ne može računati na godišnjem nivou, jer od trenutka donošenja investicione odluke do primopredaje stana proteknu dve do tri godine.
U fondu Triumpf Elite nameravaju da “život” fonda oroče na pet godina što će im, kako kažu, omogućiti da finansiraju visokoprofitabilne projekte koji nisu likvidni i u koje je potrebno ulagati više godina pre nego što stigne zarada.
Svetla budućnost?
Kriza koja drma svetsko tržište odražava se i na domaće, budući da su velike investicione banke i strani fondovi, od agresivnog prešli na oprezniji pristup. Investitori koji su sada aktivni na tržištu nekretnina zainteresovani su samo za najprofitabilnije projekte gde mogu brzo da pokažu veliku kapitalnu dobit i tako “ispeglaju” bilanse, smatraju u kompaniji King Sturge.
A budući da je domaća štednja isuviše mala da bi finansirala velike projekte, domaći sektor nekretnina može da se uzda samo u strane investitore. Srđan Vujičić naglašava kako je makroekonomska stabilnost od presudnog značaja za njihove investicione odluke, jer „investitori radije ulažu u sigurnije zemlje sa manjim prinosom, nego u one nestabilnije sa većim“.
Na osnovu toga, on izvlači zaključak kako se praktično ne može predvideti kad bi moglo doći do zasićenja domaćeg tržišta kad se ima u vidu da Srbiji fale milioni kvadrata stambenog i poslovnog prostora.
„U Budimpešti je tek ove godine nakon 12 godina došlo do stagnacije kad je gradnja u pitanju i to zbog restriktivnih odluka vlade te države“. To, prema njihovom mišljenju znači da ukoliko domaća vlada odluči da motiviše investitore kroz poreske olakšice mnoge kompanije mogu da odluče da svoje centre smeste upravo u Srbiju.
Sličnog mišljenja je i Goran Dugandžija koji navodi primer Poljske i Češke koje su dostigle zamah u izgradnji jer su praktično do kraja prošle godine imale nultu stopu poreza u sektoru nekretnina.
Oba sagovornika Ekonomista smatraju kako ipak i uz povoljan ambijent za investiranje i praktično u ovom momentu nesaglediv rast, profit u sektoru nekretnina retko kad biva “zarada preko noći”, već je više vid dugoročnog ulaganja uz stabilan prinos.
Iskustva iz regiona
Crnogorski fondovi imali su u prvoj polovini prošle godine najveći profit od ulaganja u sve sektore, pa i u nekretnine. Tada su prinosi bili viši od 10 odsto, da bi usledio zastoj od leta koji traje sve do sada, kaže za Ekonomist Mladen Bojanić, bivši direktor Nexe berze i sadašnji direktor investicionog fonda Aktiva Investment.
On smatra kako ulaganje i zarade u celom regionu bivših jugoslovenskih država zavise od situacije na evropskom i svetskom tržištu.
“Međutim, za razliku od akcija koje su i na svetskom i domaćem tržištu zabeležile pad od 30 do 50 odsto, prinosi na nekretnine samo stagniraju, ali ne padaju“, navodi Bojanić. On kaže kako je realno očekivati da prinosi na nekretnine budu viši od „oročene štednje, odnosno barem na nivou od 10 odsto“.
Kad su u pitanju druge okolne zemlje prinosi se vrte oko magične brojke 10 kad je profit u pitanju. U Hrvatskoj je recimo zarada od ulaganja u tržne centre i maloprodajne objekte od sedam do 10 odsto.
Primera radi, prema studiji kompanije King Sturge, prinosi na logističke centre u Rumuniji su ove godine od 7,5 do 8,5 odsto, dok su prošle godine bili od 7,25 do devet odsto, a pretprošle viši za čak dva procentna poena. Kad su u pitanju kancelarije stopa povraćaja investicije (yield) je još niža i iznosi 6,75 odsto, dok šoping centri nose prinos od oko sedam odsto.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Mađarska kompanija MOL i ruski Gasprom su dogovorili osnovne odredbe budućeg kupoprodajnog ugovora za NIS koji će biti upućen američkom OFAK-u na odlučivanje, a Srbija je takođe povećala udeo.
Centralna banka Indije (RBI) predložila je da zemlje organizacije BRIKS povežu svoje digitalne valute kako bi se olakšala prekogranična trgovina i plaćanja u turizmu, što bi moglo da smanji oslanjanje na američki dolar.
U Rafineriji nafte Pančevo započete su startne aktivnosti koje će omogućiti ponovno uspostavljanje komercijalnog rada proizvodnih postrojenja, a prva isporuka naftnih derivata iz rafinerije očekuje se 27. januara.
U Davosu je završen treći dan Svetskog ekonomskog foruma, a Srbiju na forumu predstavlja predsednik Aleksandar Vučić, koji je tokom dana imao brojne bilateralne susrete sa svetskim zvaničnicima.
Kreće gradnja megafabrike za proizvodnju litijum-gvožđe-fosfatnih (LFP) baterija u Subotici nakon što je kompanija ElevenEs dobila građevinsku dozvolu za pripremne radove.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je danas da je Vlada Srbije poslala pismo američkoj administraciji u kojem je podržala NIS-ov zahtev za produženje operativne licence i moguću transakciju između MOL-a i Gaspromnjefta.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je da odustaje od uvođenja carina evropskim zemaljama, nakon što je NATO razgovarao o "budućem sporazumu" sa Grenlandom.
Najveća japanska elektroenergetska kompanija po prvi put će pokrenuti neku nuklearnu elektranu od katastrofe u Fukušimi 2011. godine, što predstavlja prelomni trenutak u globalnom povratku atomskoj energiji.
U Davosu je završen treći dan Svetskog ekonomskog foruma, a Srbiju na forumu predstavlja predsednik Aleksandar Vučić, koji je tokom dana imao brojne bilateralne susrete sa svetskim zvaničnicima.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je tokom svog boravka na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu, da je uveren da je zatvorena jedna stranica i da se istorija od sutra piše drugačije.
Jedna od bivših devojaka Bruklina Bekama, pevačica Talija Storm, javno je stala na njegovu stranu nakon što je izneo niz optužbi na račun svojih roditelja, Dejvida i Viktorije Bekam.
Generalni direktor avio-kompanije Rajaner Majkl O'Liri izazvao je milijardera i vlasnika kompanije SpejsEks i mreže Starlink Ilona Maska na obaranje ruku, kako bi, kako je naveo, rešili spor.
Na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu, gde se svake godine ukrštaju globalna politika, ekonomija i tehnologija, jedno od ključnih pitanja bilo je – može li veštačka inteligencija ugroziti ljudsku kreativnost.
Papa Lav XIV odlučio je da ne primi Emanuela Makrona u audijenciju, javlja italijanski list "Il Tempo", pozivajući se na izvore unutar Državnog sekretarijata Vatikana i nadbiskupa Đovanija Čezarea Pagacija.
Eksperimentalna vakcina protiv raka kože, razvijena u saradnji farmaceutskih kompanija Moderna i Merk, pokazuje snažne i trajne antitumorske efekte kod pacijenata sa uznapredovalim melanomom.
Grejpfrut se često ističe kao dobar izvor vitamina C – jedna šolja sadrži oko 72 miligrama, što pokriva približno 96 odsto preporučenog dnevnog unosa za žene i oko 80 odsto za muškarce.
Kruške su jedno od onih voća koje podsećaju na mirise doma, sveže pečene kolače i jednostavne, sezonske užitke. Njihova sočna tekstura i prirodna slatkoća osvajaju već pri prvom zalogaju, ali iza prijatnog ukusa krije se mnogo više.
Kad konzumiranje kanabisa postaje rizično? Britanska studija izmerila je količinu kanabisa u THC-jedinicama i pokazala od koje nedeljne doze se rizik povećava.
O trošku Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO) sedmogodišnjoj devojčici iz Srbije uspešno su istovremeno transplantirani jetra i bubreg na klinici u Italiji.
Uloga Timotija Basfilda je digitalno izbrisana iz predstojeće romantične komedije "You Deserve Each Other" studija Amazon MGM, nakon optužbi da je seksualno zlostavljao decu.
U.S. President Donald Trump said, speaking at the World Economic Forum in Davos, that “no nation or group of nations is in a position to secure Greenland except the United States,” adding that he would not use force.
Donald Trump, the U.S. President, is set to deliver a speech today at the Davos forum, eagerly awaited by the entire world. Several global officials participating in the World Economic Forum have warned that the world is heading in an uncertain direction.
The President of France, Emmanuel Macron, reportedly wants to increase the military contingent in Greenland by more than 14‑fold, according to Le Canard enchaîné.
Instagram testira promenu koja bi mogla iz korena da izmeni način na koji koristimo ovu aplikaciju. Fokus više nije na broju pratilaca, već na onome što Meta naziva "stvarnim vezama".
Ako ne možete da se odlučite između Sony, Microsoft ili Nintendo tabora, jedna kineska jutjuberka ima rešenje koje će vas oduševiti, pod uslovom da ste vešti sa lemilicom.
Baterija je večita boljka kod iPhone uređaja, naročito nakon što ga koristite neko vreme - zbog toga je svaki savet kako da vam ostane koji procenat više dragocen.
Komentari 41
Pogledaj komentare