Prodajte ostrva – bio je 2010. godine naslov u nemačkom "Bildu" kojim su se cinično pozivali Grci da se potpunom rasprodajom zemlje reše dužničke krize. Berlinskom novinaru Stephanu Kaufmannu, autoru studije "Dvadeset najčešćih problema vezanih uz dužničku krizu", koju je napisao za Fondaciju Rosa Lukemburg, baš je takva besramnost bila podsticaj da ispita uvrežene, ali netačne stavove vezane uz grčku krizu.
Autor: Rade Dragojević
|
Izvor: nedeljnik Novosti
Visoko zaduženje neke nacionalne privrede samo po sebi nije jedini, a često ni glavni uzrok ekonomske krize neke zemlje. Prema opšte poznatim podacima, grčki dug u 2011. godini iznosio je 150 odsto BDP-a, dok je u periodu od početka krize taj dug narastao od 115 posto 2007. do 143 odsto u 2010. godini.
Grci su prezaduženi
Komparacije radi, Nemačka je prema istom kriterijumu u 2010. godini bila zadužena 85 odsto od ukupnog bruto domaćeg proizvoda, dok je jedan Japan u istom trenutku bio zadužen neverovatnih 200 odsto BDP-a. Poznat je i vrlo visok dug Italije od 120 odsto.
Međutim, pukla je samo Grčka. Zašto?
Pa zato jer su finansijska tržišta odmah po prvim naznakama krize u Grčkoj krenula u špekulacije, kalkulišući sa mogućim grčkim bankrotom. Jedna od posledica bilo je dodeljivanje vrlo niskog kreditnog rejtinga Grčkoj, koji za sobom povlači visoke kamate za dalja zaduživanja.
Vratimo li se našoj najdražoj metodi, metodi komparacije, videćemo da su podjednako zadužene zemlje, poput Japana i Italije, dobile bolji kreditni rejting i njima se u tom periodu naplaćivala kamata od 3 odsto (Italiji), odnosno neverovatno niskih 0,2 procenata (Japanu). Istovremeno, Grčka bi za nova zaduživanja morala platiti cenu od 25 odsto, što Atina nikako nije mogla.
Grci su lenštine
Sledeći popularni mit je da su Grci lenštine. Ne treba ni spominjati da je reč o eklatantnom rasizmu, ali hajde da vidimo ko tako misli.
Eto, recimo Vaclav Klaus, češki predsednik koji je pre pet meseci grčku krizu sveo na možda najpopularniju sentencu koja kaže da su Grci lenštine "koje pod čempresom piju uzo". Međutim, Eurostat podaci demantuju Klausa i kažu da su Grci pre izbijanja krize nedeljno radili 44,3 sata. Prosek u zemljama EU-a je 41,7 sati, dok su "vredni Nemci" radili 41 sat nedeljno. Takođe, podaci kažu i to da su Grci godišnje imali 2119 radnih sati, a Nemci 1390.
Ostavimo sad po strani to što ne vidimo baš neku vezu između ranog ustajanja i dugog radnog dana sa krizom, kao što ne vidimo ništa loše u dokolici. Iz nje se, među ostalim, rađaju ideje. Međutim, itekako se vidi veza između krize i nezaposlenosti. Naime, upravo je dužnička kriza prouzrokovala ogromnu nezaposlenost, koja je u aprilu 2011. u Grčkoj dostigla 16,5 procenata.
S onom o lenjivcima povezana je predrasuda da su Grci stalno na praznicima. Pogađate, podaci govore tačno kontra toga. Naime, Grci imaju 23 dana praznika godišnje, dok Nemci praznuju 30 dana.
U Hrvatskoj se neretko može naići na podatak da penzioneri s juga Balkana primaju, pazi sad, penziju u visini od 120 odsto plate. Prema podacima OECD-a (Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj), Grci u penziju idu sa prosečnih 61,9 godina, baš kao i Nemci. Visina penzijskog primanja u godini pre izbijanja krize u Grčkoj je iznosila 55 odsto od proseka u evrozoni.
Grci su preplaćeni
Što se tiče grčke radne populacije, ona prema podacima nemačkog Instituta za rad, zarađuje 73 odsto od proseka u evrozoni, što će reći oko 750 evra. Eurostatovi podaci to potvrđuju i dodaju da je u godini pre izbijanja krize čak 20 odsto Grka bilo pod pretnjom potpunog osiromašenja. Ovo je vezano uz još jedan od sedam smrtnih grehova pripisivanih Grcima, naime da su halapljivi i proždrljivi.
Sledeća optužba kaže: Grci su živeli iznad svojih mogućnosti! Između 2000. i 2007. godine budžetski deficit u Grčkoj se kretao između četiri i sedam odsto, pa bi se moglo zaključiti da je to bio jedan od generatora krize.
Da, kad ne bi bilo primera Irske. To je zemlja koja je u istom periodu bila u budžetskom suficitu, pa je svejedno pala kao žrtva međunarodnog finansijskog inženjeringa. Spas za Irsku bio je nađen u interventnim sredstvima od 87 milijardi evra dobijenih od MMF-a i EU-a.
Grčkoj se nadalje prigovara da joj je javna potrošnja velika, oko 44 odsto od BDP-a. U isto vreme, Nemačka troši za javni sektor otprilike isto, a u jednoj Švedskoj čak 55 odsto BDP-a odlazi na javne rashode, pa svejedno ni jedna od njih nije bankrotirala.
Ono što je u Grčkoj u dekadi pre krize raslo jesu plate i to za oko 40 odsto. U Nemačkoj je za isti period rad poskupeo za pet odsto. Međutim, nemačko privredno čudo postignuto je uz vrlo visoku cenu koju su, s jedne strane, platili potplaćeni nemački radnici, as druge zemlje-uvoznice na periferiji evrozone, poput Portugala, Grčke, Španije i Italije. Dakle, periferne zemlje i zemlje centra evrozone samo su lice i naličje jedne te iste politike.
Grci su korumpirani
Navodni problem je i visoki stepen korupcije u Grčkoj. Međutim, Stephan Kaufmann nema iluzija o karakteru i dosezima korupcije - ona je internacionalna. Upravo je autorova Nemačka na grčkoj sivoj ekonomiji jako dobro zaradila.
Aktuelna nemačka premijerka Angela Merkel i bivši grčki premijer Kostas Karamanlis iz Nove demokratije bili su bliski saradnici na kreiranju nepravedne ekonomske politike unutar EU-a, koja uglavnom favorizuje zemlje centra evrozone. Zauzvrat je Karamanlis dobio zaštitnicu za svoju ekonomsku politiku. Negde na rubu politike i sive ekonomije odvijali su se i više nego dobri poslovni aranžmani u Grčkoj za nemačke kompanije poput Simensa ili Deutsche Bahna.
Na kraju, jedan od stalnih prigovora Grčkoj jest taj da je u periodu pre ulaska u evrozonu (1997-1999) imala budžetski deficit iznad propisana tri procenta. Tzv. grčko varanje ipak nije bilo kažnjeno, premda se za te podatke znalo, budući da su bili javni. Razlozi za gledanje kroz prste bili su usko interesni, u korist zemalja centra evrozone, dakako.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nemačka, zemlja koja je decenijama predstavljala sinonim za inženjersku savršenost, disciplinu i industrijsku moć, danas gubi još jedan ključni stub svog ekonomskog identiteta.
Ruska državna kompanija Roszarubežnjeft saopštila je da su svi njeni energetski aktivi u Venecueli u potpunom vlasništvu Rusije i da su kupljeni po tržišnim uslovima, u skladu sa zakonodavstvom Venecuele, međunarodnim pravom i bilateralnim sporazumima.
Štednja za penziju je više od jednog veka temelj ličnih finansija. Ali, prema rečima Ilona Maska, taj koncept bi uskoro mogao postati – potpuno nevažan.
Iranska nacionalna valuta, rijal, pala je na istorijski minimum, što odražava produbljivanje ekonomske krize izazvane višegodišnjim međunarodnim sankcijama, uporno visokom inflacijom i ograničenjima izvoza nafte.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da bi nastao "potpuni haos" ako bi Vrhovni sud SAD poništio njegove globalne trgovinske carine, a odluka o tome očekuje se već sutra.
Statistička agencija Evrostat objavila je podatke o nezaposlenosti u Evrozoni za novembar 2025. godine, a iz čega se može izvući nekoliko zanimljivih informacija.
Banka Poštanska štedionica upozorila je građane na pojavu lažnih stranica ove banke na Fejsbuku, sa kojih se pokušava prevara klijenata i zloupotreba podataka sa platnih kartica.
Norveška vlada je ponudila 57 novih proizvodnih licenci za 19 kompanija u godišnjoj rundi licenciranja za površine u najbolje istraženim područjima u norveškom obalnom regionu.
Nacionalnim programom javne železničke infrastrukture od 2025. do 2029. planira se modernizacija magistralnih pruga, povećanje bezbednosti i interoperabilnosti, a investiciona vrednost svih železničkih projekata u Srbiji iznosi oko 14 milijardi evra.
Oči celog sveta uprte su u Iran, u kom se masovne demonstracije i njihovo brutalno gušenje ne zaustavljaju, ali i u SAD čiji predsednik je zapretio da će Amerika intervenisati. Mnoge države su pozvale svoje građane u Iranu da napuste zemlju.
Rat u Ukrajini – 1.421. dan. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da će u energetskom sektoru biti proglašeno "vanredno stanje", jer se zemlja mora nositi sa posledicama ruskih udara na svoju kritičnu infrastrukturu, prenosi The Guardian.
Rezultati dve nove ankete objavljene danas pokazuju da većina birača ne želi da SAD preduzmu vojnu akciju protiv Irana i smatraju da predsednik Donald Tramp preteruje.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči rekao je u intervjuu za "Foks njuz" iranska vlada ima potpunu kontrolu nad situacijom u zemlji nakon tri dana nasilnih protesta i iskoristio priliku da uputi direktno upozorenje predsedniku SAD Donaldu Trampu.
Dve OnlyFans kreatorke izbačene su sa leta American Airlinesa i uhapšene nakon što su, prema navodima policije, pod dejstvom alkohola sedele u prvoj klasi i odbile da se premeste na svoja mesta.
U Australiji je leto u punom jeku, a s njim i vrlo visoke temperature koje dočekuju tenisere i teniserke pristigle na pripreme za skorašnji Australijan Open.
Ana Ivanović nedavno je objavila fotografiju sa Rafaelom Nadalom, a slavni teniser joj je odgovorio prisnom porukom koja je uzburkala fanove na društvenim mrežama.
Na osnovu jedne noći provedene u laboratoriji za spavanje, veštačka inteligencija može da proceni rizik za više od 130 bolesti – od Parkinsonove bolesti, do raka dojke. Softver ne otkriva uzroke, već samo korelacije.
Danas počinju prijave za nove besplatne preventivne zdravstvene preglede u cilju očuvanja zdravlja koje sprovodi Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika "Železnice Srbije", rekao je prim. dr Vlado Batnožić, direktor tog zavoda.
Studio New Line objavio je prvi tizer za horor film Mumija: Film Lija Kronina (Lee Cronin's The Mummy), reditelja i scenariste Lija Kronina, poznatog po uspešnom hororu Evil Dead Rise.
Netflix je najavio seriju "The Dealer", korejsku kriminalističku dramu smeštenu u svet kazina, koju producira Hvang Dong-hjuk, autor serije "Squid Game".
Denmark and Greenland are strengthening their military presence in Greenland together with NATO allies as part of military exercises in the Arctic, Greenland’s armed forces said, ahead of talks between foreign ministers of Denmark / Greenland and US officials.
Serbian President Aleksandar Vučić addressed the public from Abu Dhabi, where he will participate in the panel “Partnership and Cooperation in the Field of Energy” as part of Sustainability Week 2026.
If Maia Sandu’s wish were to come true—that is, if Moldova and Romania were to unite—a new country with around 24 million inhabitants would be created, which would change the balance of power in Europe.
After the escalation of the conflict in Iran, where it has been confirmed that over 2,500 people have been killed during the protests, it is increasingly likely that U.S. president will attack Iran, but analysts believe that this would bring numerous problems.
“The European Union, by constantly talking about Iran, is diverting attention from Greenland—the issue it should be dealing with now,” said Maria Zakharova, spokeswoman for the Russian Ministry of Foreign Affairs.
Xiaomi je objavio listu pametnih telefona za svoje brendove Xiaomi, Redmi i POCO kojima će tokom 2026. godine biti okončana zvanična softverska podrška.
Trend iznenađuje analitičare, jer SUV segment, kod kojiih je pogon 4x4 najčešći u poređenju sa drugim klasama vozila, i dalje raste među novim automobilima.
Komentari 15
Pogledaj komentare