Zaista bih voleo pročitati zašto je prednja vuča lošija od zadnje kada je u pitanju upravljivost vozila, kao što je autor istakao u članku.
Znam da postoje dva tabora koja je teško pomiriti (osim pogona na svim točkovima), ali mislim da se većina slaže da je upravljivost na strani prednje, a bolji start i ubrzanje prednost zadnje (i lakše upravljanje gasom, kontrolisano zanošenje, kad se isključi elektronika, a i to je opet predmet rasprava).
Dragi Borise, potpuno si u pravu - tihi rat dva tabora traje od kada je prednja vuča uvedena u serijsku proizvodnju. Prednosti pogona na prednje točkove su očigledne. Niža cena i manja težina (kompaktnija konstrukcija, manje delova) i više prostora u za putnike kabini (nema tunela za kardansko vratilo) samo su neki aduti su sa kojima prednji pogon raspolaže na polju konstrukcija.
Ipak, ono što je prednju vuču učinilo omiljenom kod velike većine vozača, jeste lakše i predvidljivije upravljanje, posebno na klizavim podlogama. Kako je za upravljanje vozilom sa pogonom na zadnje točkove potrebno nesumnjivo veće umeće, mnogi od nas nisu ovladali ovom veštinom. Tako je zadnji pogon odbačen kao inferioran i zastareo - ali da li je zaista tako?
Piše: Predrag Đukić
Odmeravanje snaga
Prednja vuèa ubedljivo dominira svetom malih automobila
Već sama činjenica da vodeći proizvođači poput BMW-a i Mercedesa istrajavaju na klasičnoj pogonskoj koncepciji (motor napred, pogon nazad) budi sumnju u preovlađujuće mišljenje. Objašnjenje se često traži u sujeti velikih i njihovoj nespremnosti da priznaju grešku. Ipak, daleko bliže logici je da niko nije gadljiv na profit i da sujeta brendova nije ni izbliza tako snažna pojava kao što je to sujeta pojedinaca.
Analizirajmo stoga prednosti i mane dotičnih konstrukcija. Pomenuti problem otežanog manevrisanja vozilima sa zadnjom vučom dolazi od činjenice da je vučna sila koju točkovi prenose na podlogu uvek usmerena duž vozila, dok upravljački točkovi menjaju pravce svog obrtanja. Iz tog razloga stvara se komponenta koja kada pređe određenu vrednost zanosi zadnji kraj vozila, te se javlja preupravljanje (ili nadupravljanje). To znači da se vozilo više zakrene od onog što smo naredili zakretanjem volana.
U slučaju dodavanja gasa kada do zanošenja dođe, ono raste. Ovo posebno postaje izraženo kada točkovi počnu da proklizavaju, što je lako postići na klizavoj podlozi. Štaviše, kako se motor nalazi iznad prednje osovine, opterećenje od praznog prtljažnika često je nedovoljno da dovoljno pritisne točkove na podlogu i omogući dovoljno trenje za prenos veće vučne sile. Pomenuta činjenica razlog je što se ovaj problem rešava ubacivanjem teških džakova ili prelaskom putnika na/u prtljažnik. Ipak, u većini slučajeva dovoljno je kretati polagano, na snegu ili ledu čak iz drugog stepena prenosa.
VW koncern gotovo da ignoriše zadnju vuèu – prednja ili quattro?
Sa druge strane, kod pogona na prednje točkove pravac pogonske sile uvek je podudaran sa pravcem obrtanja točkova jer se radi o istom paru točkova. No, kako isti točkovi na podlogu prenose i pogonsku i upravljačku silu, njih je u krivinama daleko lakše naterati na proklizavanje. Setite se potpisivanja pri startu na raskrsnici kada smotate volan, pogotovo ako se uključujete sa puta koji je na uzbrdici.
Do proklizavanja takođe dolazi u krivinama u kojima bočna sila prevazilazi mogućnosti preumatika da drži podlogu, pa je odlika prednje vuče «klizanje preko nosa», odnosno, podupravljanje. U takvim situacijama, kod prednje vuče vozilo se manje zakrene od onoga što očekujemo pri određenom zakretanju volana. Tako dolazimo i do još jedne zablude oličene u vidu rečenice «prednje vuča je bolja jer kod nje točkovi čupaju automobil iz krivine.» Upravo suprotno, ukoliko dodajete gas u krivini, sva je prilika da ćete pre završiti pored puta. Oduzimanje gasa omogućava realizaciju veće bočne sile na pneumatiku, te bolje držanje u krivinama.
Kakve još skrivene prednosti poseduje zadnja vuča, koje je istrajno održavaju u projektima velikih proizvođača? Uobičajen odgovor koji ćete dobiti od drugih ukoliko postavite ovo pitanje jeste da je «lakše gurati nego vući». Ma kako ovo zvučalo logično, analogija sa ljudskim telom nije primerena kada se radi o vozilima veoma udaljenih od biomehanike.
Mercedes se ne libi da u svoje modele ugradi prednji pogon
Kao prvo, kod pogona na zadnje točkove upravljačka i pogonska uloga su potpuno razdvojene. Ovo znači upotrebu specijalizovanih konstrukcija za prednje i zadnje točkove koje su pouzdanije, dugotrajnije i efikasnije. Napretkom tehnologije ova osobina gubi na značaju jer novi meterijali i zrele konstrukcije omogućavaju postizanje visokih performansi homokinetičkim zglobovima, te pravi razlog opstanka zadnje vuče svakako ne treba tražiti u ovim podacima.
Moć pogona
Prednost koja mnogo bolje odoleva vremenu jeste činjenica da se kod ubrzavanja usled inercije i otpora vazduha zadnja osovina dodatno opterećuje, pa je moguće preneti veću vučnu silu na podlogu. Nasuprot tome, prednja osovina se rasterećuje, pa je mnogo lakše prednje pogonske točkove naterati na proklizavanje i ostaviti trag guma na asfaltu. Ovo je glavni razlog što se kod teških vozila sa snažnim motorima pribegava zadnjoj vuči. Opšte prihvaćena granica snage koja opredeljuje izbor pogona jeste 200 KS, pa se za automobile sa motorima veće snage u najvećem broju slučajeva primenjuje konstrukcija sa zadnjim pogonskim točkovima.
Pored nesporne prednosti prilikom ubrzavanja i postizanja velikih brzina, koncepcija sa motorom napred i pogonom nazad omogućava ugradnju većih motora. Kod vozila sa prednjom vučom ispod haube je smešten čitav pogon (motor i transmisija) što pred konstruktore stavlja priličan izazov kada je pakovanje ovih komponenti u pitanju. Velike motore je nemoguće postaviti poprečno jer je širina vozila limitirana rigoroznije nego dužina. Sa druge strane, uzdužno ugrađen motor snažno favorizuje pogon na zadnje točkove.
Kontrola putanje
Iako zvuči paradoksalno, zadnja vuča ima svoje rednosti i na terenu upravljivosti. Naime, kada automobil sa pogonom na prednje točkove klizi preko nosa, dodatno zakretanje volana samo će vozilo udaljiti od željenog stavljanja pod kontrolu. Zapravo, tada je potrebno «oduzeti» volan i smanjiti gas sve dok se ne uspostavi kontakt sa podlogom. Tek kada se to desi vozilom je moguće upravljati, a kritičnim situacijama za takvo nešto jednostavno nema vremena.
BMW je kategorièan – zadnja vuèa više odgovara sportskom duhu
Kod zadnje vuče je zanošenje zadnjeg dela moguće iskontrirati, odnosno, smanjiti preuravljanje i tako doći u željenu putanju. Nažalost, ovo je proces koji se dešava sa malim vremenskim kašnjenjem, što kod početnika dovodi do preteranog zakretanja volana i odlaska vozila u opasno zanošenje na suprotnu stranu. Ipak, ukoliko je vozač dovoljno uvežban da obuzda nagone, vraćanje vozila na željanu putanju često je izvodljivo i u toku zanošenja doziranim oduzimanje gasa. Isto tako, poželjno zanošenje može se inicirati dodavanjem gasa u krivini (nemojte to raditi pre sredine krivine).
Elektronski mozak
Na kraju, razvojem sistema dinamičke stabilnosti automobila (DSC (BMW), ESP (MB), VSC (Toyota)...) veliki deo nedostataka zadnje vuče je otklonjen dok je većina predenosti zadržana. Ovi sistemi ciljanim kočenjem određenih točkova formiraju kontra spreg u cilju održavanja neutralnosti upravljanja u kritičnim situacijama...
Zaključak
Dakle, za egzistiranje zadnje vuče postoje mnogi razlozi, od onih vozačkih (subjektivnih) do čisto konstruktivnih (objektivnih), pa uopšten odgovor na dilemu kojem pogonu u startu dati prednost nije moguć. Ostaje da svako pronađe svoj odgovor i uživa u svom izboru.
Pod dirigentskom palicom Audija, Lambo je dobio pogon na sve toèkove
Treba reći i da upravljivost vozila veoma zavisi i od rasporeda masa i konstrukcije sistema oslanjanja, pa se različiti automobili različito ponašaju u vožnji i pored toga što imaju istu vuču.
Na kraju, pogon na sve točkove po svojim sposobnostima prevazilazi i jedno i drugo rešenje ali zahteva dublje zavlačenje ruke u džep i pri kupovini i pri eksploataciji vozila. Dakle, za neke je ovo više ekonomska nego koncepcijska odluka.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Od početka ove godine u Italiji se primenjuju ažurirana pravila za korišćenje bankomata, koja utiču na način podizanja gotovine, identifikaciju korisnika i obračun naknada.
Hitna sednica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija o Iranu održana je večeras na zahtev Sjedinjenih Američkih Država, a UN su upozorile da bi mogući vojni udari na Iran dodali "nestabilnost već zapaljivoj situaciji".
Niška banja važi za jednu od najstarijih termalnih banja u Srbiji, njene lekovite izvore koristili su još Rimljani, a danas privlači domaće i strane goste, stare i mlade.
Ukoliko bi se želja Maje Sandu ostvarila, odnosno ako bi se Moldavija i Rumunija ujedinile, nastala bi nova država sa oko 24 miliona stanovnika, koja bi promenila odnos snaga u Evropi.
Rat u Ukrajini – 1.423. dan. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) saopštila je da je postigla sporazum o privremenom obustavljanju neprijateljstava u blizini nuklearne elektrane Zaporožje.
Poljska priprema teren na granici sa Rusijom za postavljanje protivtenkovskih mina, i mogla bi da obezbedi granicu u roku od 48 sati u slučaju krize, izjavio je zamenik ministra odbrane te zemlje Cezari Tomčik.
Večeras se u splitskoj dvorani Gripe održava koncert Marka Perkovića Tompsona, a pre početka koncerta, veliki broj publike u dvorani je počela da skandira "ajmo, ustaše".
Svakodnevni stres, od neočekivanih računa do osećaja potcenjenosti na poslu, može negativno uticati na zdravlje creva, upozorava nutricionistkinja Kim Plasa.
Osobe sa sindromom sopstvenog alkoholnog vrenja opiju se bez konzumiranja pića. Njihov digestivni trakt proizvodi etanol. Nova studija kaže da su uzrok mikrobi i da crevna flora može da bude relevantna i pred sudom.
Nauka o ishrani se stalno razvija, a namirnice koje su se nekada smatrale neutralnim ili čak povremenim užitkom danas se proučavaju kroz znatno precizniju, naučno utemeljenu prizmu.
Plivanje za Časni krst tradicionalno se organizuje na Bogojavljenje 19. januara, a iako mnogo ljudi želi da učestuje u ovom običaju, moraju biti svesni opasnosti po zdravlje.
Amsterdam Shortcutz, jedinstvena globalna turneja kratkih filmova koja povezuje publiku i autore kratkih filmova, i ove godine se održava u Domu omladine Beograda.
Serbian President Aleksandar Vučić said today that he is confident Serbia will find a solution and accelerate its path toward the EU, adding that he is not boycotting Members of the European Parliament, but that they have shown great disrespect toward Serbia.
As Donald Trump threatens to use the U.S. military to seize Greenland, European officials and diplomats have begun quietly voicing a previously unspoken thought: what would it look like to strike back at Trump?
In the Arctic mountains of Norway, British Royal Marines are training in extreme conditions for a potential war with Russia, the Brussels-based portal Politico reported today.
The President’s media adviser, Suzana Vasiljević, stated today that talks on the takeover of the Russian stake in NIS have reached the final stage, and she expects negotiators to send the final document to the U.S. OFAC by the end of this week.
Google bi zahvaljujući svom novom AI modelu Gemini 3 mogao da preuzme vodeću ulogu u razvoju veštačke inteligencije, tri godine nakon što je kompanija bila zatečena lansiranjem alata ChatGPT kompanije Open AI.
Kao što naslov kaže, narednih dana imaćemo priliku da se družimo sa novim benzinskim modelom Chery Arrizo 8. U nastavku pročitajte kratku najavu, a onda trk u komentare i postavljajte pitanja!
Nakon kratkog prazničnog odmora, došlo je vreme da objavimo par testova koje vam dugujemo. Krećemo sa modelom MG HS Hybrid+ za koji imamo dosta toga lepog da kažemo.
Komentari 49
Pogledaj komentare