Retka "zver" viđena u Jadranu; Ronioci zabrinuti zbog jedne stvari FOTO

Jadran i dalje krije brojne tajne, a jedan neobičan susret zabeležen je tokom zarona kod olupine "Elhavi Star".

Na snimku koji je na Fejsbuku objavio ronilački klub KPA Adrija vidi se hama (Argyrosomus regius), vrsta koja je nekada bila znatno češća duž jadranske obale.

Hama može da naraste do oko dva metra i dostigne težinu veću od 70 kilograma. Prepoznatljiva je po izduženom telu, srebrnasto-sivoj boji i velikoj glavi.

Iako je nekada obitavala duž čitavog Jadrana, danas je veoma retka, između ostalog zbog dugogodišnjeg prelova.

"Sve nam je češći gost na severnom Jadranu"

"Juče smo zaronili do olupine broda Elhavi Star i susret sa zanimljivom ribom doneo nam je odličan snimak, zahvaljujući Alenu Lakošeljcu. Hama, nekada ugrožena i retka, vezana za južni Jadran, sve nam je češći gost na severnom Jadranu, što posebno primećujemo tokom toplijeg dela godine", naveli su iz KPA Adrija.

Dodali su da ova riba ima još jednu zanimljivu karakteristiku – može da proizvodi karakteristične zvukove pod vodom.

Snimak je privukao pažnju, ali se u komentarima povela i drugačija rasprava. Jedan korisnik upozorio je ronioce da nije dobro javno objavljivati tačnu lokaciju ovakvih susreta.

Kako je naveo, olupine predstavljaju svojevrsne veštačke grebene i važna su staništa za brojne morske vrste, pa postoji bojazan da bi informacije o njihovoj lokaciji mogle privući nesavesne ribolovce.

"Previše ljudi more doživljava kao samoposlugu i izvor ilegalne zarade", upozorio je, dodajući da bi ovakve lokacije trebalo da ostanu koliko-toliko skrivene.

Shutterstock/Space creator

Olupina koja je postala dom morskom svetu

Olupina "Elhavi Star" jedna je od poznatijih ronilačkih lokacija u Kvarneru.

Brod je izgrađen 1957. godine u Nemačkoj, prvobitno pod imenom Valerija (Valeria). Tokom godina menjao je vlasnike i nazive, a 1981. godine kupila ga je saudijska kompanija i dala mu ime "Elhavi Star".

Njegova sudbina bila je dramatična. 12. oktobra 1982. godine, nakon ukrcavanja velike količine tereta, među kojim su bili keramičke pločice i drvena građa, brod je isplovio iz riječke oblasti.

Zbog nepravilno raspoređenog tereta izgubio je stabilnost, naglo se nagnuo na desni bok i potonuo svega nekoliko stotina metara od luke.

Danas se olupina nalazi na dubini od oko 42 metra, a vremenom je postala važno stanište za različite morske organizme.

Susret sa retkom hamom tako je još jednom pokazao da olupine nisu samo ostaci nekadašnjih brodova – već i podvodni svet u kojem život nastavlja da buja decenijama nakon njihovog potonuća.