Sreda, 03.08.2022.

17:07

Nova izvanredna fotografija iz svemira; naučnici misle da prikazuje retku galaksiju FOTO

Izvor: B92

Nova izvanredna fotografija iz svemira; nauènici misle da prikazuje retku galaksiju FOTO IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

27 Komentari

Sortiraj po:

Uzbudljivo i zastrašujuće

pre 1 godinu

ZnaOnKoSam@
Uvek "iznad" postoji to neko novo "nešto" iliti koliko god naša mašta seže i može da zamisli, a onda još malo više.

Ajnštajn

pre 1 godinu

500 miliona svetlosnih godina. Jel to znaci kada bi i uspeli da putujemo brzinom svetlosti i tada bi nam trebalo 500 miliona godina da stignemo tamo?
(Space, 03. avgust 2022 17:42)

Ne, stigao bi tamo u trenutku, jer pri brzini C vreme ne teče. Ali nekome ko bi sa zemlje posmatrao taj put bi prošlo 500 miliona godina.

zoran stokic

pre 1 godinu

Još od antike ljudi se bave morfogenezom. Grčki koren „morf“=oblik, a „genesis“= formiranje. Današnja - morfogeneza (deoba ćelija, diferencijacija ćelija; je poslednja faza embrionalnog razvoja) -je skup zakona koji određuju oblik, strukturu tkiva, organa i organizama. U širem smislu, takođe možemo govorimo o morfogenezi u drugim oblastima. Zašto ovo spominjem? Zbog nečega veoma važnog što nam kaže morfgeneza - da se razvojne promene u organizmu razvijaju na - koordinisan način - odnosno da se strukture organizma ne razvijaju nezavisno jedna od druge. Strogo vemenski "uvezan" neverovatan broj hemiskih i drugih procesa i radnji da bi postojao samo jedan organizam. Morfogeneza kao i kosmologija su složeni proces jer se odvijaju u četiri dimenzije (trodimenzionalni prostor i vreme); imaju isti problem nemogućnost "direktnog posmatranja". Ali tako vam je i u složenim društvima, da bi demokratska, otvorena društva funkcionisala, rešavala životne probleme (od kojih zavisi naš opstanak) potreban je niz vremenskih "uvezanih" (koridiniranih/povezanih) radnji i koraka; na primer, da bi se pojavio teleskop Džejms Veb i tsl. Ali kao što svi vide savremena tehnologija je omogućila da nepijatelji demokratije, pomoću brojnih teorija zavere, OMETAJU vremenso "uvezivanje" tokova u "otvorenim" društvima – tako proizvode društveni KANCER (analogno biološkom kanceru). Ko je gubitnik? Samo otvorena društva? Ne, gubitnik je Homo sapijens. To se zove raditi u korist sopstvene štete!

sasa

pre 1 godinu

"Cuj fotografija. Da nije cgi ipak? Nek prvo fotografisu Zemlju. Dnevna doza Nase. Ajmo robovi lazne nauke, 3 ,2 ,1 ,sad !"

Rodjeni, a ti si rob koje nauke?
Daj objasni mi zasto su sazvezdja razlicita na severnoj od juzne hemisfere, za pocetak.

sova

pre 1 godinu

drugari, ulozite makar neku sicu za malo mocniji dvogled, da vidite kako stvarno zvezdano nebo moze da izgleda. verujete, sve i da hocete kad jednom tu lepotu vidite necete nikad zaboraviti.

Deni

pre 1 godinu

Sve veća saznanja o svemiru su i saznanja o nastanku zemlje i eventualno drugih planeta sa živim bićima.
(Putnik, 3. avgust 2022 17:43)
Korisno kao parče slanine umočene u pivo.

zeljko

pre 1 godinu

Brzinu svetsloti teoretski nije moguce dostici, sto onda znaci da nikada necemo moci da putujemo tako daleko..osim ako ne postoji drugi nacin putovanja, a teoretski postoji, savijanje prostora i vremena, gde se ne krecemo od tacke a do tacke b, vec se prostor priblizava, a jedina stvar koja se krece vecom brzinom od svetlosti je sirenje univeruma, tj ne krece se univerzum nego prostor. Na taj nacin bi za tren oka stizali i do udaljenijih galaksija

Sloba

pre 1 godinu

@space

Zapravo kad bismo putovali brzinom svetlosti (što je nemoguće) teorijski bismo bili tamo za tren oka (zbog kontrakcije prostora). Medjutim, za nekog ko sve to gleda sa zemlje to bi trajalo 500 mln godina zbog dilatacije vremena. Zakoni fizike su fascinantni.

Steva

pre 1 godinu

Jel taj teleskop Veb samo mora da istrazuje nesto mnogo daleko, moze li nesto blize, recimo nesto u nasem sistemu ili nasoj galaksiji?
(Goran Dnevna Doza Bon Jovija, 3.

Ma nema potrebe, kada smo mi to sve odavno istražili, jedino je morsko dno neistraženo ali to je nebitmo.

rudonja

pre 1 godinu

500 miliona svetlosnih godina. Jel to znaci kada bi i uspeli da putujemo brzinom svetlosti i tada bi nam trebalo 500 miliona godina da stignemo tamo?
(Space, 03. avgust 2022 17:42)

Otprilike. I onda mi tamo, kad ono međutim...

Jaaa

pre 1 godinu

500 miliona svetlosnih godina. Jel to znaci kada bi i uspeli da putujemo brzinom svetlosti i tada bi nam trebalo 500 miliona godina da stignemo tamo?
(Space, 03. avgust 2022 17:42)

Da baš tako, ali jednog dana kad to ograničenje prevaziđemo značemo otprilike kuda da idemo. ?

Steva

pre 1 godinu

Jel taj teleskop Veb samo mora da istrazuje nesto mnogo daleko, moze li nesto blize, recimo nesto u nasem sistemu ili nasoj galaksiji?
(Goran Dnevna Doza Bon Jovija, 3.

Ma nema potrebe, kada smo mi to sve odavno istražili.

Ko

pre 1 godinu

"500 miliona svetlosnih godina. Jel to znaci kada bi i uspeli da putujemo brzinom svetlosti i tada bi nam trebalo 500 miliona godina da stignemo tamo?"

Tog "tamo" vise nema. Bilo je prije 500 miliona svetlosnih godina.

Jaaa

pre 1 godinu

Jel taj teleskop Veb samo mora da istrazuje nesto mnogo daleko, moze li nesto blize, recimo nesto u nasem sistemu ili nasoj galaksiji?
(Goran Dnevna Doza Bon Jovija, 03. avgust 2022 17:18)

No može, projektovani su za velike daljine.

Aster Blistok

pre 1 godinu

500 miliona svetlosnih godina. Jel to znaci kada bi i uspeli da putujemo brzinom svetlosti i tada bi nam trebalo 500 miliona godina da stignemo tamo?
(Space
Da. Upravo to znači.

Space

pre 1 godinu

500 miliona svetlosnih godina. Jel to znaci kada bi i uspeli da putujemo brzinom svetlosti i tada bi nam trebalo 500 miliona godina da stignemo tamo?

ZnaOnKoSam

pre 1 godinu

Koliko sve podseca na atome i čestice. Kad bi samo neko malo razmislio shvatio bi da su i galaksije za nekoga sićušni atomi. Ljudski um to tesko da moze da dokuči ali imate oči, Bog vam je dao pamet i maštu, pa zamislite. Postoji nešto još iznad galaksija

Goran Dnevna Doza Bon Jovija

pre 1 godinu

Jel taj teleskop Veb samo mora da istrazuje nesto mnogo daleko, moze li nesto blize, recimo nesto u nasem sistemu ili nasoj galaksiji?

dejan

pre 1 godinu

I to nam je samo informacija. Nikada tamo čovek neće, niti ima potrebu da ode. Petsto miliona svetlosnih godina. Hej da li može neko da zamisli koliko je to. Bolje da se trudimo da sačuvamo našu plavu planetu nego da gledamo druge užarene ili zaleđene pustare.

Space

pre 1 godinu

500 miliona svetlosnih godina. Jel to znaci kada bi i uspeli da putujemo brzinom svetlosti i tada bi nam trebalo 500 miliona godina da stignemo tamo?

Goran Dnevna Doza Bon Jovija

pre 1 godinu

Jel taj teleskop Veb samo mora da istrazuje nesto mnogo daleko, moze li nesto blize, recimo nesto u nasem sistemu ili nasoj galaksiji?

Sloba

pre 1 godinu

@space

Zapravo kad bismo putovali brzinom svetlosti (što je nemoguće) teorijski bismo bili tamo za tren oka (zbog kontrakcije prostora). Medjutim, za nekog ko sve to gleda sa zemlje to bi trajalo 500 mln godina zbog dilatacije vremena. Zakoni fizike su fascinantni.

dejan

pre 1 godinu

I to nam je samo informacija. Nikada tamo čovek neće, niti ima potrebu da ode. Petsto miliona svetlosnih godina. Hej da li može neko da zamisli koliko je to. Bolje da se trudimo da sačuvamo našu plavu planetu nego da gledamo druge užarene ili zaleđene pustare.

Ko

pre 1 godinu

"500 miliona svetlosnih godina. Jel to znaci kada bi i uspeli da putujemo brzinom svetlosti i tada bi nam trebalo 500 miliona godina da stignemo tamo?"

Tog "tamo" vise nema. Bilo je prije 500 miliona svetlosnih godina.

rudonja

pre 1 godinu

500 miliona svetlosnih godina. Jel to znaci kada bi i uspeli da putujemo brzinom svetlosti i tada bi nam trebalo 500 miliona godina da stignemo tamo?
(Space, 03. avgust 2022 17:42)

Otprilike. I onda mi tamo, kad ono međutim...

Jaaa

pre 1 godinu

Jel taj teleskop Veb samo mora da istrazuje nesto mnogo daleko, moze li nesto blize, recimo nesto u nasem sistemu ili nasoj galaksiji?
(Goran Dnevna Doza Bon Jovija, 03. avgust 2022 17:18)

No može, projektovani su za velike daljine.

ZnaOnKoSam

pre 1 godinu

Koliko sve podseca na atome i čestice. Kad bi samo neko malo razmislio shvatio bi da su i galaksije za nekoga sićušni atomi. Ljudski um to tesko da moze da dokuči ali imate oči, Bog vam je dao pamet i maštu, pa zamislite. Postoji nešto još iznad galaksija

Aster Blistok

pre 1 godinu

500 miliona svetlosnih godina. Jel to znaci kada bi i uspeli da putujemo brzinom svetlosti i tada bi nam trebalo 500 miliona godina da stignemo tamo?
(Space
Da. Upravo to znači.

Steva

pre 1 godinu

Jel taj teleskop Veb samo mora da istrazuje nesto mnogo daleko, moze li nesto blize, recimo nesto u nasem sistemu ili nasoj galaksiji?
(Goran Dnevna Doza Bon Jovija, 3.

Ma nema potrebe, kada smo mi to sve odavno istražili, jedino je morsko dno neistraženo ali to je nebitmo.

Jaaa

pre 1 godinu

500 miliona svetlosnih godina. Jel to znaci kada bi i uspeli da putujemo brzinom svetlosti i tada bi nam trebalo 500 miliona godina da stignemo tamo?
(Space, 03. avgust 2022 17:42)

Da baš tako, ali jednog dana kad to ograničenje prevaziđemo značemo otprilike kuda da idemo. ?

zeljko

pre 1 godinu

Brzinu svetsloti teoretski nije moguce dostici, sto onda znaci da nikada necemo moci da putujemo tako daleko..osim ako ne postoji drugi nacin putovanja, a teoretski postoji, savijanje prostora i vremena, gde se ne krecemo od tacke a do tacke b, vec se prostor priblizava, a jedina stvar koja se krece vecom brzinom od svetlosti je sirenje univeruma, tj ne krece se univerzum nego prostor. Na taj nacin bi za tren oka stizali i do udaljenijih galaksija

sova

pre 1 godinu

drugari, ulozite makar neku sicu za malo mocniji dvogled, da vidite kako stvarno zvezdano nebo moze da izgleda. verujete, sve i da hocete kad jednom tu lepotu vidite necete nikad zaboraviti.

Ajnštajn

pre 1 godinu

500 miliona svetlosnih godina. Jel to znaci kada bi i uspeli da putujemo brzinom svetlosti i tada bi nam trebalo 500 miliona godina da stignemo tamo?
(Space, 03. avgust 2022 17:42)

Ne, stigao bi tamo u trenutku, jer pri brzini C vreme ne teče. Ali nekome ko bi sa zemlje posmatrao taj put bi prošlo 500 miliona godina.

zoran stokic

pre 1 godinu

Još od antike ljudi se bave morfogenezom. Grčki koren „morf“=oblik, a „genesis“= formiranje. Današnja - morfogeneza (deoba ćelija, diferencijacija ćelija; je poslednja faza embrionalnog razvoja) -je skup zakona koji određuju oblik, strukturu tkiva, organa i organizama. U širem smislu, takođe možemo govorimo o morfogenezi u drugim oblastima. Zašto ovo spominjem? Zbog nečega veoma važnog što nam kaže morfgeneza - da se razvojne promene u organizmu razvijaju na - koordinisan način - odnosno da se strukture organizma ne razvijaju nezavisno jedna od druge. Strogo vemenski "uvezan" neverovatan broj hemiskih i drugih procesa i radnji da bi postojao samo jedan organizam. Morfogeneza kao i kosmologija su složeni proces jer se odvijaju u četiri dimenzije (trodimenzionalni prostor i vreme); imaju isti problem nemogućnost "direktnog posmatranja". Ali tako vam je i u složenim društvima, da bi demokratska, otvorena društva funkcionisala, rešavala životne probleme (od kojih zavisi naš opstanak) potreban je niz vremenskih "uvezanih" (koridiniranih/povezanih) radnji i koraka; na primer, da bi se pojavio teleskop Džejms Veb i tsl. Ali kao što svi vide savremena tehnologija je omogućila da nepijatelji demokratije, pomoću brojnih teorija zavere, OMETAJU vremenso "uvezivanje" tokova u "otvorenim" društvima – tako proizvode društveni KANCER (analogno biološkom kanceru). Ko je gubitnik? Samo otvorena društva? Ne, gubitnik je Homo sapijens. To se zove raditi u korist sopstvene štete!

Steva

pre 1 godinu

Jel taj teleskop Veb samo mora da istrazuje nesto mnogo daleko, moze li nesto blize, recimo nesto u nasem sistemu ili nasoj galaksiji?
(Goran Dnevna Doza Bon Jovija, 3.

Ma nema potrebe, kada smo mi to sve odavno istražili.

Deni

pre 1 godinu

Sve veća saznanja o svemiru su i saznanja o nastanku zemlje i eventualno drugih planeta sa živim bićima.
(Putnik, 3. avgust 2022 17:43)
Korisno kao parče slanine umočene u pivo.

sasa

pre 1 godinu

"Cuj fotografija. Da nije cgi ipak? Nek prvo fotografisu Zemlju. Dnevna doza Nase. Ajmo robovi lazne nauke, 3 ,2 ,1 ,sad !"

Rodjeni, a ti si rob koje nauke?
Daj objasni mi zasto su sazvezdja razlicita na severnoj od juzne hemisfere, za pocetak.

Uzbudljivo i zastrašujuće

pre 1 godinu

ZnaOnKoSam@
Uvek "iznad" postoji to neko novo "nešto" iliti koliko god naša mašta seže i može da zamisli, a onda još malo više.

dejan

pre 1 godinu

I to nam je samo informacija. Nikada tamo čovek neće, niti ima potrebu da ode. Petsto miliona svetlosnih godina. Hej da li može neko da zamisli koliko je to. Bolje da se trudimo da sačuvamo našu plavu planetu nego da gledamo druge užarene ili zaleđene pustare.

Goran Dnevna Doza Bon Jovija

pre 1 godinu

Jel taj teleskop Veb samo mora da istrazuje nesto mnogo daleko, moze li nesto blize, recimo nesto u nasem sistemu ili nasoj galaksiji?

Steva

pre 1 godinu

Jel taj teleskop Veb samo mora da istrazuje nesto mnogo daleko, moze li nesto blize, recimo nesto u nasem sistemu ili nasoj galaksiji?
(Goran Dnevna Doza Bon Jovija, 3.

Ma nema potrebe, kada smo mi to sve odavno istražili, jedino je morsko dno neistraženo ali to je nebitmo.

Steva

pre 1 godinu

Jel taj teleskop Veb samo mora da istrazuje nesto mnogo daleko, moze li nesto blize, recimo nesto u nasem sistemu ili nasoj galaksiji?
(Goran Dnevna Doza Bon Jovija, 3.

Ma nema potrebe, kada smo mi to sve odavno istražili.

Deni

pre 1 godinu

Sve veća saznanja o svemiru su i saznanja o nastanku zemlje i eventualno drugih planeta sa živim bićima.
(Putnik, 3. avgust 2022 17:43)
Korisno kao parče slanine umočene u pivo.

ZnaOnKoSam

pre 1 godinu

Koliko sve podseca na atome i čestice. Kad bi samo neko malo razmislio shvatio bi da su i galaksije za nekoga sićušni atomi. Ljudski um to tesko da moze da dokuči ali imate oči, Bog vam je dao pamet i maštu, pa zamislite. Postoji nešto još iznad galaksija

Ko

pre 1 godinu

"500 miliona svetlosnih godina. Jel to znaci kada bi i uspeli da putujemo brzinom svetlosti i tada bi nam trebalo 500 miliona godina da stignemo tamo?"

Tog "tamo" vise nema. Bilo je prije 500 miliona svetlosnih godina.

Space

pre 1 godinu

500 miliona svetlosnih godina. Jel to znaci kada bi i uspeli da putujemo brzinom svetlosti i tada bi nam trebalo 500 miliona godina da stignemo tamo?

Jaaa

pre 1 godinu

500 miliona svetlosnih godina. Jel to znaci kada bi i uspeli da putujemo brzinom svetlosti i tada bi nam trebalo 500 miliona godina da stignemo tamo?
(Space, 03. avgust 2022 17:42)

Da baš tako, ali jednog dana kad to ograničenje prevaziđemo značemo otprilike kuda da idemo. ?

Sloba

pre 1 godinu

@space

Zapravo kad bismo putovali brzinom svetlosti (što je nemoguće) teorijski bismo bili tamo za tren oka (zbog kontrakcije prostora). Medjutim, za nekog ko sve to gleda sa zemlje to bi trajalo 500 mln godina zbog dilatacije vremena. Zakoni fizike su fascinantni.

Aster Blistok

pre 1 godinu

500 miliona svetlosnih godina. Jel to znaci kada bi i uspeli da putujemo brzinom svetlosti i tada bi nam trebalo 500 miliona godina da stignemo tamo?
(Space
Da. Upravo to znači.

zeljko

pre 1 godinu

Brzinu svetsloti teoretski nije moguce dostici, sto onda znaci da nikada necemo moci da putujemo tako daleko..osim ako ne postoji drugi nacin putovanja, a teoretski postoji, savijanje prostora i vremena, gde se ne krecemo od tacke a do tacke b, vec se prostor priblizava, a jedina stvar koja se krece vecom brzinom od svetlosti je sirenje univeruma, tj ne krece se univerzum nego prostor. Na taj nacin bi za tren oka stizali i do udaljenijih galaksija

sova

pre 1 godinu

drugari, ulozite makar neku sicu za malo mocniji dvogled, da vidite kako stvarno zvezdano nebo moze da izgleda. verujete, sve i da hocete kad jednom tu lepotu vidite necete nikad zaboraviti.

Jaaa

pre 1 godinu

Jel taj teleskop Veb samo mora da istrazuje nesto mnogo daleko, moze li nesto blize, recimo nesto u nasem sistemu ili nasoj galaksiji?
(Goran Dnevna Doza Bon Jovija, 03. avgust 2022 17:18)

No može, projektovani su za velike daljine.

rudonja

pre 1 godinu

500 miliona svetlosnih godina. Jel to znaci kada bi i uspeli da putujemo brzinom svetlosti i tada bi nam trebalo 500 miliona godina da stignemo tamo?
(Space, 03. avgust 2022 17:42)

Otprilike. I onda mi tamo, kad ono međutim...

sasa

pre 1 godinu

"Cuj fotografija. Da nije cgi ipak? Nek prvo fotografisu Zemlju. Dnevna doza Nase. Ajmo robovi lazne nauke, 3 ,2 ,1 ,sad !"

Rodjeni, a ti si rob koje nauke?
Daj objasni mi zasto su sazvezdja razlicita na severnoj od juzne hemisfere, za pocetak.

Ajnštajn

pre 1 godinu

500 miliona svetlosnih godina. Jel to znaci kada bi i uspeli da putujemo brzinom svetlosti i tada bi nam trebalo 500 miliona godina da stignemo tamo?
(Space, 03. avgust 2022 17:42)

Ne, stigao bi tamo u trenutku, jer pri brzini C vreme ne teče. Ali nekome ko bi sa zemlje posmatrao taj put bi prošlo 500 miliona godina.

Uzbudljivo i zastrašujuće

pre 1 godinu

ZnaOnKoSam@
Uvek "iznad" postoji to neko novo "nešto" iliti koliko god naša mašta seže i može da zamisli, a onda još malo više.

zoran stokic

pre 1 godinu

Još od antike ljudi se bave morfogenezom. Grčki koren „morf“=oblik, a „genesis“= formiranje. Današnja - morfogeneza (deoba ćelija, diferencijacija ćelija; je poslednja faza embrionalnog razvoja) -je skup zakona koji određuju oblik, strukturu tkiva, organa i organizama. U širem smislu, takođe možemo govorimo o morfogenezi u drugim oblastima. Zašto ovo spominjem? Zbog nečega veoma važnog što nam kaže morfgeneza - da se razvojne promene u organizmu razvijaju na - koordinisan način - odnosno da se strukture organizma ne razvijaju nezavisno jedna od druge. Strogo vemenski "uvezan" neverovatan broj hemiskih i drugih procesa i radnji da bi postojao samo jedan organizam. Morfogeneza kao i kosmologija su složeni proces jer se odvijaju u četiri dimenzije (trodimenzionalni prostor i vreme); imaju isti problem nemogućnost "direktnog posmatranja". Ali tako vam je i u složenim društvima, da bi demokratska, otvorena društva funkcionisala, rešavala životne probleme (od kojih zavisi naš opstanak) potreban je niz vremenskih "uvezanih" (koridiniranih/povezanih) radnji i koraka; na primer, da bi se pojavio teleskop Džejms Veb i tsl. Ali kao što svi vide savremena tehnologija je omogućila da nepijatelji demokratije, pomoću brojnih teorija zavere, OMETAJU vremenso "uvezivanje" tokova u "otvorenim" društvima – tako proizvode društveni KANCER (analogno biološkom kanceru). Ko je gubitnik? Samo otvorena društva? Ne, gubitnik je Homo sapijens. To se zove raditi u korist sopstvene štete!