Aktuelno 0

05.11.2026.

8:53

Veliki naučni pomak: CERN registrovao dokaze o jednom od najređih procesa u fizici

Fizičari međunarodnog eksperimenta LHCb, koji se realizuje u okviru Velikog hadronskog sudarača (LHC) u CERN-u, objavili su da su pronašli dokaze o izuzetno retkom raspadu subatomske čestice, za kojim naučnici tragaju više od četiri decenije.

Izvor: Tanjug

Veliki naučni pomak: CERN registrovao dokaze o jednom od najređih procesa u fizici
Shutterstock/Sergey Nivens

Podeli:

Reč je o raspadu mezona B0, kratkoživeće čestice koja sadrži b-kvark, na dva miona, teže čestice slične elektronima, prenosi portal Sci.News.

Prema Standardnom modelu fizike čestica, ovaj proces trebalo bi da se dogodi približno jednom na svakih 10 milijardi raspada mezona B0, zbog čega ga je izuzetno teško registrovati.

Istraživači su u radu dostavljenom časopisu "Physical Review X" prijavili višak registrovanih događaja u odnosu na očekivanu pozadinu, sa statističkom značajnošću od tri standardne devijacije.

Kada se rezultati kombinuju sa ranijim podacima eksperimenta LHCb, statistička značajnost raste na 3,2 standardne devijacije.

Možda vas zanima

Fizičari naglašavaju da rezultat predstavlja dokaz ovog procesa, ali ne i konačno naučno otkriće u smislu statističkog standarda koji se zahteva za potvrdu novog fenomena.

U novim podacima izmerena stopa ovog raspada iznosi približno 1,26 na 10 milijardi raspada, dok Standardni model predviđa vrednost od oko 1,03 na 10 milijardi. Kombinovani rezultat sa ranijim merenjima iznosi 1,14 na 10 milijardi.

Veliki naučni pomak: CERN registrovao dokaze o jednom od najređih procesa u fizici
Shutterstock/Aree_S

Potraga za ovim raspadom počela je 1984. godine, kada je eksperiment CLEO postavio prvo ograničenje njegove verovatnoće.

Naučnici su takođe proučavali srodan proces, raspad težeg mezona B0s na dva miona, i izmerili verovatnoću od 3,31 na milijardu, u poređenju sa predviđanjem Standardnog modela od 3,66 na milijardu. Kako je navedeno, reč je o najpreciznijem merenju ove vrste do sada.

Istraživači su izmerili i efektivni životni vek mezona B0s u ovom procesu, koji iznosi 1,42 pikosekunde, dok kombinovani rezultat sa ranijim podacima iznosi 1,60 pikosekundi.

Možda vas zanima

Nauka

Ostvareno nemoguće: Fizičari stvorili zlato iz olova

Fizičari u CERN-ovom centru za nuklearna istraživanja u Ženevi pretvorili su olovo u zlato, tokom sudara jezgara olova gotovo brzinom svetlosti, a konverzija olova u zlato merena je pomoću novog mehanizma, saopštila je ta organizacija.

11:27

10.5.2025.

543 d

Fizičari ističu da bi dalja, još preciznija merenja mogla da pomognu u otkrivanju mogućih odstupanja od Standardnog modela i pruže nove informacije o fundamentalnim zakonima prirode.

 "Ovaj rezultat pokazuje izuzetne mogućnosti eksperimenta LHCb u proučavanju prirode na njenom najosnovnijem nivou", izjavio je profesor Tim Geršon sa Univerziteta u Voriku.

Podeli:

Tagovi

0 Komentari

Možda vas zanima

Treći svetski rat je neizbežan

To je to, baciće nuklearnu bombu?

Američki predsednik Donald Tramp mogao bi već u narednih nekoliko dana da naredi nuklearni napad na Iran, tvrdi konzervativni komentator Taker Karlson u podužoj objavi na društvenoj mreži X.

9:16

2.11.2026.

2 d

Podeli: