Kako funkcioniše naš imuni sistem i kako se brani od spoljašnjih neprijatelja?
Virusi, bakterije i drugi izazivači bolesti stalno pokušavaju da ugroze naše telo. Najčešće u tome ne uspevaju, zahvaljujući našem imunom sistemu, koji neprestano radi. To je težak posao, trebalo bi da ga cenimo.
Naš imuni sistem je složena struktura i on naše telo pokušava da odbrani od spoljašnjih neprijatelja. U našem telu zapravo postoje dva različita sistema.
Urođeni imuni sistem
Jedan od njih je urođeni imuni sistem. On je veoma efikasan i brz i vodi recimo računa o tome da u najkraće vreme otkrije bakterije i da ih onesposobi. On nije specijalizovan za određene uljeze, već nastoji da obuhvati širu sliku. On doduše radi brzo, ali je samo ograničeno efikasan i nije u stanju da ciljano suzbije određene patogene.
Odbrambene ćelije iz grupe leukocita su deo našeg urođenog imuniteta. Leukociti se formiraju u timusu, odnosno u grudnoj žlezdi i u koštanoj srži. Timus je deo našeg limfnog sistema i smešten je iznad srca.
Leukociti se po čitavom telu šire preko krvi i limfe. Veliki broj leukocita u krvi ukazuje na upalu ili infekciju. Lekar to vidi preko krvne slike i onda zna da mora da reaguje.
Pre nego što patogeni prodru u telo, moraju da prođu spoljašnje barijere. U prvoj liniji to su koža i sluznice na svim otvorima u telu, kao što su usta i grlo. Te prepreke stranim telima otežavaju ulazak u naše telo.
Time su oni važan deo telesnog odbrambenog sistema. Deo tog sistema su takođe i hemijske supstance poput telesnih kiselina, enzima ili sluzi. I one sprečavaju bakterije i viruse da se ugnezde u našem telu.
Stečeni imuni sistem
Ukoliko i pored sveg opreza našeg urođenog imunog sistema i svih odbrambenih mehanizama strana tela završe u našem telu, ono aktivira sledeći stepen imunog sistema. To je stečeni imunološki odgovor.
Dok ta akcija ne počne, prođe između četiri i sedam dana. Taj imuni sistem je specijalizovan i usmeren na određene antigene. On registruje strana tela i memoriše ih u takozvane memorijske ćelije, koje funkcionišu kao imunološka memorija. One se sećaju uljeza koji su se već jednom pojavljivali u telu. Ukoliko se ponovo pojave, memorijske ćelije mogu da aktiviraju naučenu imunološku reakciju. Neophodni odbrambeni mehanizmi su memorisani. Telo tako može brže i efikasnije da reaguje na infekcije. Stečeni imuni sistem brzo zna šta treba da radi. Zato pojedine bolesti preležimo samo jednom u životu.
T limfociti
Kod patogena koji se nalaze u tkivu aktiviraju se T limfociti, poznati i kao T ćelije. Oni spadaju u grupu belih krvnih zrnaca i formiraju se u koštanoj srži. T limfociti su u stanju da razlikuju strane ćelije od onih koje pripadaju telu. Oni znaju u koje kategorije te ćelije spadaju.
Tada se T ćelije brzo razmnožavaju u telu i specijalizuju se na određene potogene. Jedna podvrsta T limfocita su T ćelije ubice. Njihov zadatak je da otkriju zaražene ćelije i da ih unište. Za to koriste ćelijske otrove, takozvane citoksine, piše Dojče vele.
B limfociti
B limfociti su takođe bela krvna zrnca. Oni su zaduženi za to da prepoznaju patogene i da onda protiv njih u krvi razviju antitela. Specijalizovani su za određene, pojedinačne patogene. Kako bi njih uništili formiraju specifične B ćelijske receptore. Samo uz njihovu pomoć mogu da prepoznaju strane antigene.
B limfociti nastaju u koštanoj srži. Sakupljaju se u limfnim čvorovima, kao i u slezini. Ukoliko dođu u kontakt sa antigenom, on se vezuje za B ćelijske receptore. B limfociti onda ciljano formiraju antitela – takozvane imunoglobuline – protiv neželjenog gosta.
Još jedna prepreka
Ukoliko bakterije ili virusi i pored svih mera imunog sistema uspeju da prodru u telo, još nisu stigli do cilja. Tamo ih čekaju ćelije koje jedu, odnosno fagociti, kako bi ih uništili. U njih spadaju ćelije magrofag, koje se nalaze u tkivu, kao i neutrofilni granulociti, koji su u tkivu i krvi.
Ukoliko otkriju izazivača bolesti, okružuju ga i probavljaju takoreći unutar ćelije.
Kad sistem izmakne kontroli
Naš imuni sistem je složen. On nije savršen, može da dođe do raznih kvarova. Primer za to su autoimune bolesti. Odbrambeni sistem tada nije usmeren protiv stranih ćelija, koje su prodrle u telo, već protiv sopstvenih ćelija. Tada dolazi do upalnih reakcija.
U autoimuna oboljenja spadaju multipla skleroza, neurodermatitis, različita reumatska oboljenja ili psorijaza.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Kao u prvih 15 dana aprila, ovaj mesec će se završiti natprosečnim temperaturama. Prema najavi RHMZ u nedelju i do prve polovine naredne sedmice temperature će dostići letnje vrednosti.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 206 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 198 dinara.
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Rusija ima pravo da oštro odgovori Sjedinjenim Državama nakon što je ukrajinskoj vojsci poslala rakete dugog dometa ATACMS, rekao je američki pukovnik Lorens Vilkerson u intervjuu za Jutjub kanal Judging Freedom.
Dragoljub Simonović je pravosnažno osuđen na četiri godine zatvora zbog podstrekivanja drugih da zapale kuću novinara portala Žig info Milana Jovanovića.
Paket pomoći od šest milijardi dolara uključuje municiju za protivvazdušnu odbranu, sisteme protiv bespilotnih letilica i artiljerijsku municiju, ali ne i raketne sisteme Patriot, koji su Ukrajini preko potrebni.
Komentari 7
Pogledaj komentare