Tehnopolis

Sreda, 25.02.2009.

00:01

Bezbednosne provere u laboratoriji Los Alamos

Američka Nacionalna laboratorija Los Alamos saopštila je prošle nedelje da je pokrenula postupak provere bezbednosti svojih objekata, kako bi se osigurala potpuna bezbednost računara koji su u njima smešteni, pre svega onih na kojima se obavlja modeliranje nuklearnih eksplozija. Pored osoblja laboratorije, odvojenu istragu sprovode i stručnjaci američkog Sekretarijata za energiju (Department od Energy, DOE).

Izvor: Mikro

Default images

Bezbednosne provere se sprovode zbog toga što su pre dva meseca u Santa Feu, iz kuće jednog od zaposlenih u laboratoriji, ukradena tri računara kao i zbog istovremenog otkrića da u laboratorji nedostaje nekoliko desetina drugih računara. Nestanak računara je zvanično registrovan početkom februara, kada je saopšteno da se 67 računara iz laboratorije vode kao “nestali”, uključujući 13 za koje se smatra da su “izgubljeni ili ukradeni”. U tom saopštenju se navodi da su uočeni određeni propusti u bezbednosnim procedurama u laboratoriji.

Predstavnici laboratorije su izjavili da su ta dva incidenta veoma “ozbiljno shvaćena”, ali i istakli da su takvi slučajevi uobičajeni u organizacijama u kojima postoji veliki broj računara. Istovremeno, predstavnici laboratorije su naveli da Los Alamos već nekoliko godina unazad od američke Nacionalne uprave za nuklearnu bezbednost (National Nuclear Security Administration, NNSA) dobija visoke ocene u pogledu bezbednosti objekata i opreme. Po njihovim rečima, na ukradenim, odnosno nestalim računarima, se ne nalaze poverljivi podaci.

Iako zvaničnici laboratorije pokušavaju da uvere javnost da se ne dešava ništa neobično, činjenica je da su se poslednjih godina u Los Alamosu dešavali brojni slični propusti i bezbednosni incidenti. Sredinom 2000. godine iz laboratorije su nestala dva čvrsta diska sa tajnim podacima o nuklearnom naoružanju, ali su kasnije pronađeni iza mašine za fotokopiranje. U jesen 2002. iz Los Alamosa je nestalo više od 200 računara, a rukovodstvo laboratorije je demantovalo da se na njima nalaze poverljivi podaci, dok je u januaru 2003. godine iz laboratorije ponovo nestao jedan čvrsti disk. U maju 2004. godine osoblje laboratorije je proveravalo evidenciju poverljivog materijala i tom prilikom konstatovalo da se jedan "poverljivi, prenosivi elektronski medij" ne nalazi tamo gde bi trebalo. Tom prilikom je saopšteno da je do incidenta došlo zbog administrativne greške i raširene upotrebe prenosivih elektronskih medija, kao što su čvrsti diskovi, diskete, fleš diskovi itd., ali "nacionalna bezbednost nije bila ugrožena".

U oktobru 2006. godine jedan incident u Los Alamosu dospeo je pred Komitet za energiju i trgovinu Kongresa SAD. Naime, u kamp-prikolici koja pripada kompaniji što je svojevremeno izvodila građevinske radove u laboratoriji, pronađena su tri USB diska na kojima su se, navodno, nalazili podaci u vezi sa nuklearnim istraživanjima. I ovde se radilo o slučajnosti, budući da su diskove otkrili lokalni policajci tragajući za drogom (da stvar bude još gora, policija je pozvana zbog narušavanja javnog reda i mira).

Delimično i zbog učestalih incidenata, američki Sekretarijat za energiju je pokrenuo inicijativu za povećanje bezbednosti, u okviru koje je planirano da u narednih nekoliko godina podaci o razvoju nuklearnog naoružanja budu u potpunosti prebačeni na bezbedne servere, zaštićene šifrom. Nakon toga, niko od zaposlenih neće moći iz laboratorije da iznese poverljive elektronske podatke na bilo kakvom prenosivom mediju.

Uprkos uveravanjima rukovodstva laboratorije, učestali bezbednosni incidenti bili su razlog da američki Sekretarijat za energiju 2007. godine laboratoriji Los Alamos smanji godišnja finansijska sredstva, sa 8,7 miliona dolara na 2,9 miliona. Kao razlog za smanjenje fondova navedeni su "propusti u rukovođenju".

Laboratorijom Los Alamos, upravlja Univerzitet Kalifornije u Berkliju, a u njoj se, inače, nalaze dva superkompjutera koji su sklopile kompanije Linux Networx (sistem Lightning) i Hewlett-Packard (sistem Alpha Server), kao i superkompjuter plaćen 133 miliona dolara poznat pod imenom Ptica Trkačica (Roadrunner) koji je sklopio IBM koristeći procesore kompanije AMD.

Ptica trkačica je u novembru prošle godine zauzela prvo mesto na listi 500 najbržih superkompjutera, koja se formira dva puta godišnje na osnovu rezultata postignutih na referentnom testu Linpack namenjenom superkompjuterima. Autori testa su Hans Mejer sa Univerziteta u Manhajmu (Nemačka), Erik Stromajer i Horst Simon iz laboratorije Lorens Livermor (SAD) i Džek Dongara sa Univerziteta Tenesija (SAD). Ptica trkačica je na novembarskom testiranju dostigla brzinu od 1,059 petaflopsa (triliona operacija u pokretnom zarezu u sekundi).

Istraživači u laboratoriji Los Alamos koriste Pticu Trkačicu i druga dva superkompjutera za razvoj nuklearnog naoružanja i modeliranje nuklearnih eksplozija, kao i za nadgledanje i održavanje postojećeg nukleranog naoružanja smeštenog u Novom Meksiku.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: