Sreda, 23.10.2019.

14:15

10.000 godina za nekoliko sekundi: Googleov superkompjuter ostvario "kvantnu nadmoć"

Izvor: B92

10.000 godina za nekoliko sekundi: Googleov superkompjuter ostvario "kvantnu nadmoæ" IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

6 Komentari

Sortiraj po:

CarloNS

pre 4 godine

Evo šanse da ga isprobaju - ko prati šah zna o čemu pričam, 32-piece tablebase. (BojanKG, 23. oktobar 2019 17:42)

Nema tog diska gde može toliko informacija da se smesti. Poenta kvantum računara je brzo računanje, a ne memorisanje velikih količina informacija.

ja

pre 4 godine

Bilo bi lepo objasniti osnovne koncepte da ljudi razumeju šta čitaju.

Današnje računarstvo se baziva na bitu. Bit može imati vrednost 0 ili 1. Bajt predstavlja niz od 8 bitova, što znači da svaki bajt ima 256 mogućih kombinacija. Ako, recimo, zaštitite svoje podatke lozinkom od jednog bajta, a imate računar koji ima procesorsku snagu od jednog bajta u sekundi, biće mu potrebno 256 sekundi da razbije tu lozinku.

Kod kvantnih računara, osnova je tzv. kubit. Za razliku od običnog bita, koji može da se nađe samo u stanju 0 ili 1, kubit, zbog tzv. kvantne superpozicije, ISTOVREMENO, može da se nađe u stanju 0, 1, ili bilo kom stanju između ta dva stanja. To znači da bi kvantni kompjuter, snage 1 kvantnog bajta (8 kubita) u sekundi, mogao da razbije lozinku iz našeg prethodnog primera za 1 sekundu, jer u jednom ciklusu računanja može, istovremeno, da "pretrese" sve moguće kombinacije.

Naveo sam primer sa najmanjim mogućim vrednostima, čisto da bih ilustrovao snagu kvantnih kompjutera. Njihova snaga, iako 1/1 deluje slabija od modernih računarskih pandana, je mnogo šira, a i uvećava se iz dana u dan. Za izračunavanja, odn. razbijanje kriptozaštite (jer se, suštinski, kvantni računari, trenutno, istražuju samo u te svrhe) za koje bi najmoćnijim superkompjuterima bili potrebni vekovi, funkcionalnim kvantnim računarom, nominalno male snage, biste to mogli da uradite za tren oka, jer funkcionišu na potpuno drugačiji način od konvencionalnih računara...

gari

pre 4 godine

jest al nemoz' gta da pokrene
ako je ovo tacno ajd onda nek krenu sa proracunom klimatskih promena i slicnim
trebalo bi da bude na dobrobit svima
nesto sumnjam da ce za to sluziti

ja

pre 4 godine

Bilo bi lepo objasniti osnovne koncepte da ljudi razumeju šta čitaju.

Današnje računarstvo se baziva na bitu. Bit može imati vrednost 0 ili 1. Bajt predstavlja niz od 8 bitova, što znači da svaki bajt ima 256 mogućih kombinacija. Ako, recimo, zaštitite svoje podatke lozinkom od jednog bajta, a imate računar koji ima procesorsku snagu od jednog bajta u sekundi, biće mu potrebno 256 sekundi da razbije tu lozinku.

Kod kvantnih računara, osnova je tzv. kubit. Za razliku od običnog bita, koji može da se nađe samo u stanju 0 ili 1, kubit, zbog tzv. kvantne superpozicije, ISTOVREMENO, može da se nađe u stanju 0, 1, ili bilo kom stanju između ta dva stanja. To znači da bi kvantni kompjuter, snage 1 kvantnog bajta (8 kubita) u sekundi, mogao da razbije lozinku iz našeg prethodnog primera za 1 sekundu, jer u jednom ciklusu računanja može, istovremeno, da "pretrese" sve moguće kombinacije.

Naveo sam primer sa najmanjim mogućim vrednostima, čisto da bih ilustrovao snagu kvantnih kompjutera. Njihova snaga, iako 1/1 deluje slabija od modernih računarskih pandana, je mnogo šira, a i uvećava se iz dana u dan. Za izračunavanja, odn. razbijanje kriptozaštite (jer se, suštinski, kvantni računari, trenutno, istražuju samo u te svrhe) za koje bi najmoćnijim superkompjuterima bili potrebni vekovi, funkcionalnim kvantnim računarom, nominalno male snage, biste to mogli da uradite za tren oka, jer funkcionišu na potpuno drugačiji način od konvencionalnih računara...

gari

pre 4 godine

jest al nemoz' gta da pokrene
ako je ovo tacno ajd onda nek krenu sa proracunom klimatskih promena i slicnim
trebalo bi da bude na dobrobit svima
nesto sumnjam da ce za to sluziti

CarloNS

pre 4 godine

Evo šanse da ga isprobaju - ko prati šah zna o čemu pričam, 32-piece tablebase. (BojanKG, 23. oktobar 2019 17:42)

Nema tog diska gde može toliko informacija da se smesti. Poenta kvantum računara je brzo računanje, a ne memorisanje velikih količina informacija.

gari

pre 4 godine

jest al nemoz' gta da pokrene
ako je ovo tacno ajd onda nek krenu sa proracunom klimatskih promena i slicnim
trebalo bi da bude na dobrobit svima
nesto sumnjam da ce za to sluziti

ja

pre 4 godine

Bilo bi lepo objasniti osnovne koncepte da ljudi razumeju šta čitaju.

Današnje računarstvo se baziva na bitu. Bit može imati vrednost 0 ili 1. Bajt predstavlja niz od 8 bitova, što znači da svaki bajt ima 256 mogućih kombinacija. Ako, recimo, zaštitite svoje podatke lozinkom od jednog bajta, a imate računar koji ima procesorsku snagu od jednog bajta u sekundi, biće mu potrebno 256 sekundi da razbije tu lozinku.

Kod kvantnih računara, osnova je tzv. kubit. Za razliku od običnog bita, koji može da se nađe samo u stanju 0 ili 1, kubit, zbog tzv. kvantne superpozicije, ISTOVREMENO, može da se nađe u stanju 0, 1, ili bilo kom stanju između ta dva stanja. To znači da bi kvantni kompjuter, snage 1 kvantnog bajta (8 kubita) u sekundi, mogao da razbije lozinku iz našeg prethodnog primera za 1 sekundu, jer u jednom ciklusu računanja može, istovremeno, da "pretrese" sve moguće kombinacije.

Naveo sam primer sa najmanjim mogućim vrednostima, čisto da bih ilustrovao snagu kvantnih kompjutera. Njihova snaga, iako 1/1 deluje slabija od modernih računarskih pandana, je mnogo šira, a i uvećava se iz dana u dan. Za izračunavanja, odn. razbijanje kriptozaštite (jer se, suštinski, kvantni računari, trenutno, istražuju samo u te svrhe) za koje bi najmoćnijim superkompjuterima bili potrebni vekovi, funkcionalnim kvantnim računarom, nominalno male snage, biste to mogli da uradite za tren oka, jer funkcionišu na potpuno drugačiji način od konvencionalnih računara...

CarloNS

pre 4 godine

Evo šanse da ga isprobaju - ko prati šah zna o čemu pričam, 32-piece tablebase. (BojanKG, 23. oktobar 2019 17:42)

Nema tog diska gde može toliko informacija da se smesti. Poenta kvantum računara je brzo računanje, a ne memorisanje velikih količina informacija.