Hrvatska: Obeležavanje Blajburga i ove godine u maniru velike tragedije hrvatskog naroda

Kada se desničarski istoričar i poslanik Josip Jurčević nedavno u Saboru pozvao na britanske izvore o broju hrvatskih vojnika i civila koji su se u maju 1945. preko Hrvatske i Slovenije povlačili prema austrijskoj granici, on je hrvatskim vojnicima zapravo nazvao i pripadnike usta&scaron;kih jedinica u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH), koji su u kolaboraciji s fa&scaron;ističkim i nacističkim snagama odgovorni za brojne logore i zločine počinjene u Drugom svetskom ratu.Za to mu predsednik Sabora Gordan Jandroković nije udelio ni opomenu, jer očito nije smatrao potrebnim da se ovaj kojim slučajem drži istorijskih činjenica i da precizira na koju i kakvu to hrvatsku vojsku misli.Uostalom, i izjave državnog vrha na minuloj komemoraciji povodom 80. godi&scaron;njice blajbur&scaron;ke tragedije i žrtava križnog puta, čiji je pokrovitelj bio Hrvatski sabor, bile su na sličnom tragu.Taj događaj se predstavlja kao velika tragedija hrvatskog naroda, čime se, za početak, vojska zločinačke NDH izjednačava s hrvatskim narodom, pi&scaron;e danas portal hrvatskog nedeljnika Novosti.Takođe, ukazuju, većina političara na vlasti, a i konzervativni desničari, u svojim izjavama uoči i nakon komemoracije posvećene stradalima na tzv. križnim putevima razoružanim zarobljenicima, najvi&scaron;e usta&scaron;ama i drugim kolaboracionistima koji su bez sudjenja stradali na strati&scaron;tima u Hrvatskoj i Sloveniji, ali i jednom broju civila koje su britanski vojnici 1945. izručili partizanskim jedinicama papagajski ponavljaju da je obaveza setiti se svih žrtava totalitarnih, nedemokratskih i zločinačkih režima.Tako je Jandroković na komemoraciji u Maclju izjavio da su ovdje kako bi osudili zločin komunističkog režima koji se dogodio iz osvete, s ciljem eliminacije svih koje su tada&scaron;nje vlasti smatrale neprijateljima. Premijer Andrej Plenković naglasio je pijetet prema žrtvama koje su nakon Drugog svetskog rata ubijene bez sudjenja, osvetnički i bez ikakvog dostojanstva, ali i naglasio da obrazovni sistem treba objektivno prikazati i istorijske trenutke koji su umnogome definisali biće hrvatskog naroda.Osim bića hrvatskog naroda, čija bi se definicija, kao merodavna, valjda uskoro mogla naći i u &scaron;kolskim udžbenicima, očigledno je da nema ni spomena konteksta koji je doveo do stradanja kvislin&scaron;kih snaga tih majskih dana 1945. godine. Situacija je kod nas,pi&scaron;u Novosti, bila utoliko posebna i složenija jer su te snage pružale otpor partizanskoj vojsci jo&scaron; sedam dana nakon &scaron;to je kapitulirala nacistička Nemačka.&Scaron;ta nam, dakle, službena politika Hrvatske ovim poručujei da li je u svojoj prirodi i antifa&scaron;istička borba koju su predvodili komunisti bila totalitarna, pitaju Novosti.&quot;Ako je tako, onda je takav stav u krajnjoj liniji u suprotnosti i s izvori&scaron;nim osnovama Ustava RH, u kojima pi&scaron;e da se pravo hrvatskoga naroda na punu državnu suverenost očitovalo, izmedju ostalog, u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju Drugog svetskog rata, izraženoj nasuprot progla&scaron;enju NDH (1941.) u odlukama ZAVNOH-a (1943)&quot;, navodi portal.Inače, večh &scaron;est godina zaredom komemoracija se održava u Hrvatskoj, jer je poslednja na austrijskom tlu održana na Lojba&scaron;kom polju 18. maja 2019. nakon čega je zabranjena, zbog masovnog promovisanja usta&scaron;tva. Član Komisije eksperata za zabranu održavanja centralnog komemorativnog skupa u Blajburgu, politikolog Ljiljana Radonić, u intervjuu Novostima je pre tri godine rekla je da je u izve&scaron;taju Komisije koju je formirala pravna sekcije austrijskog Ministarstva pravosudja obrazloženo zbog čega je to tako: Naravno, ne zato &scaron;to je austrijska država protiv komemoriranja mrtvih, nego zato &scaron;to taj dogadjaj, koji uključuje okupljanje na groblju, procesiju i skup s misom na Blajbur&scaron;kom polju, sadrži i ekstremno desničarske, pa i fa&scaron;ističke elemente.Gdje god da se komemoracija održava, trebalo bi biti jasno da glorifikacija NDH nije dozvoljena i da hrvatska vlast i Crkva takve skupove ne smeju podržavati, a kamoli biti pokrovitelji. Pokroviteljstvo je nasledstvo devedesetih, kad se činilo važno napokon govoriti i o partizanskim zločinima, ali od početka je to sadržavalo glorifikaciju NDH kao konstitutivni element, kazala je tada Radonić.Povodom ovogodi&scaron;nje komemoracije Hrvatska televizija u centralnom Dnevniku najavila je prilog po kojem je u Maclju služena sveta misa u spomen na desetke hiljada vojnika i civila ubijenih bez sudjenja odmah nakon Drugog svetskog rata. Očito ni HTV nema potrebu da navedene o kojim je to vojnicima reč, odnosno kojim su sve jedinicama pripadali, &scaron;to ne čudi jer je narativ državne televizije u vezi Blajburga godinama unazad isti, pi&scaron;u Novosti.Navode i da se komemorativna prakse ovog tipa preselile krupnim koracima i na univerzitete. Tako su na Hrvatskim studijima u Zagrebu održani komemorativna akademija i predstavljanje zbornika medjunarodnog stručno-naučnog simpozijuma Kultura sećanja na ratne i poratne žrtve Blajbur&scaron;ke tragedije i Križnoga puta hrvatskog naroda. Priredjivači zbornika su se složili da su s protokom vremena, komemoracije za žrtve Blajbur&scaron;ke tragedije bile izraz sve većeg hrvatskog jedinstva, pa je &quot;spomenuti dogadjaj prepoznat kao hrvatska nacionalna tragedija, a ne poraz jedne političke opcije, kako je to predstavio profesor Volfi Kra&scaron;ić.Novosti ističu i izjavu istoričara Milana Radanovića, autora vi&scaron;e knjiga i naučnih studija kojima se etablirao kao vrstan poznavatelj, ne samo u hrvatskim okvirima, četničke i usta&scaron;ke kolaboracije i njihovih zločina počinjenih za vreme Drugog svjetskog rata, o tzv. hrvatskoj vojsci koja se početkom maja 1945. povlačila s područja NDH ka Sloveniji i Austriji, odnosno ka Trećem Rajhu, koji za Novosti kaže da je ta vojska bila hrvatska samo po nacionalnom sastavu, kao &scaron;to je to bila i većina partizanskih snaga u Hrvatskoj u tom trenutku.&quot;Nazvati snage NDH &#39;hrvatskom vojskom&#39; predstavlja manevar prikrivanja činjenice da je reč o vojsci jedne fa&scaron;ističke države koja je bila najodaniji saveznik Trećeg Rajha i države koja je izvr&scaron;ila tri genocida, o vojsci koja je u vreme povlačenja bila pod zapovedni&scaron;tvom istaknutih usta&scaron;kih oficira poput Ante Mo&scaron;kova i Maksa Luburića...&quot;.

Hrvatska: Obeležavanje Blajburga i ove godine u maniru velike tragedije hrvatskog naroda

1 Komentari