Ako tražite grad sa impresivnom pričom, potraga je završena i zaustavlja se u Drezdenu.
Ovaj svetski poznat grad nalazi se na istoku Nemačke, na udaljenosti od oko 30 kilometara od granice sa Češkom, na reci Elbi i podno Rudne Gore, a poznat je, između ostalog, po tome što se bukvalno podigao iz pepela.
Naime, tokom Drugog svetskog rata, Drezden su saveznici praktično sravnili sa zemljom bombardujući ga. U narednim decenijama je obnavljan, uglavnom u svom izvornom obliku. I bilo bi šteta da nije – glavni grad savezne države Saksonije poznat je po prelepoj baroknoj arhitekturi koja i danas oduševljava posetioce.
GRAD UMETNOSTI, KULTURE I ARHITEKTURE
Drezden je poznat i kao grad umetnosti i kulture. Poznati umetnici kao što su Ričard Vagner, Oskar Kokoschka i Richard Štraus su povezani sa njegovim imenom. Mnogo govori i to da je jedna od njegovih najpoznatijih zgrada operska kuća Semperoper. Ali lista poznatih građevina Drezdena je prilično duga. Na njoj se, na primer, nalazi protestantska crkva Frauenkirhe, čija je obnova počela tek 1993. godine. Završena je 2005. godine i veoma pažljivo je restaurirana, a pokušano je da se iskoristi što više originalnih materijala tog zdanja, koje se može pohvaliti jednom od najvećih kupola u Evropi.
Na listi poznatih građevina nalazi se i katedrala Hofkirhe, kao i Drezdenski zamak. Vredi istaći i palatu Cvinger, u kojoj se, između ostalog, nalazi jedna od najvećih kolekcija globusa u Nemačkoj. Među novijim građevinama je Plavo čudo (Balues Vunder), most na Elbi... U stvari, grad bukvalno pršti od atrakcija, a njegova snaga u tom pogledu bila mu je priznata i statusom svetske baštine, u sklopu celine Dolina Dresden Laba. Nažalost, taj status je izgubljen. Unesko je uklonio dolinu sa liste svetske baštine nakon izgradnje modernog mosta Valdschlosschenbrucke. Time je Drezden postao prvi slučaj u Evropi da je nekoj lokaciji oduzet taj status, a tek drugi takav slučaj u svetu.
GRAD U KOJEM SU IZMIŠLJENI ČOKOLADA, FILTER-KAFA I PASTA ZA ZUBE
Drezden ima mnogo više od istorijski važnih zgrada i zaista se može pohvaliti mnogim zanimljivostima. Na primer, u njemu se nalazi Muzej higijene, koji je u svom izvornom obliku bio posvećen zdravstvenom obrazovanju. Prva čokolada je izmišljena u Drezdenu 1839. godine. Naime, tada se u novinama pojavila reklama lokalne kompanije Jordan&Timaeus koja reklamira čokoladni proizvod sa magarećim mlekom.
Melitta Bentz je u Drezdenu 1908. godine izumila filter vrećicu za kafu, dok je farmaceut Otomar fon Majenburg izumeo tzv. Hlorodont, odnosno današnja pasta za zube. I da, ne smemo zaboraviti sledeću činjenicu – Drezden je dom jedne od najstarijih i najpoznatijih božićnih pijaca u Nemačkoj. Drezdenski Strizelmarkt datira iz 1434. godine.
ZELENA RIZNICA PUNA NEVEROVATNIH BLAGA
Drezden se ponekad naziva i kutijom za dragulje. Naime, grad je dom tzv Grunes Gevolbe, odnosno Zelenog trezora. To je muzej koji se može pohvaliti najvećom kolekcijom blaga u Evropi. Tu su eksponati svih vrsta – od srebrnog pribora za jelo do zelenog dijamanta iz Indije, koji su svi bili deo privatne kolekcije Avgusta Jakog. Pre bombardovanja 1945. godine, većina blaga iz Zelenog trezora, koji je ime dobio po zelenim ornamentima, je premeštena i zahvaljujući tome i danas je tu i dočekuje posetioce u sada renoviranom trezoru, koji se u suštini sastoji od dva muzeja. - Novi zeleni trezor i istorijski zeleni svod, piše putnikofer.hr.
Japan je uveo novčane kazne za turiste koji se neprimereno ponašaju, pridruživši se zemljama poput Italije, Grčke, Španije, Islanda i Francuske u borbi protiv prekomernog turizma.
Vrnjačka Banja je jedna od najtraženijih destinacija u Srbiji za doček Nove godine, jer spaja bogat praznični program, opuštajuću banjsku atmosferu i vrhunske velnes sadržaje.
Gužve na granicama već su počele: teretna vozila na izlazu iz Srbije na graničnom prelazu Sremska Rača čekaju oko dva sata, a pojačan saobraćaj beleži se i na pravcu ka Mađarskoj, što nagoveštava zadržavanja tokom vikenda.
Bez obzira na to odakle dolaze, boje pasoša se uvek svode na samo četiri osnovne varijante: crvenu, plavu, zelenu ili crnu. Da li ste se ikada zapitali zašto ne viđamo žute ili roze korice?
Ukoliko ne bude rešen problem vozača kamiona, izazvan uvođenjem novog sistema za proveru ulaska državljana trećih zemalja u šengenski prostor, uslediće blokada šengenskih granica.
Ova lista zasniva se na podacima Međunarodnog udruženja za vazdušni saobraćaj (IATA), a pasoši se rangiraju prema broju destinacija koje njihovi vlasnici mogu da posete bez vize.
Dok je zimska sezona u punom jeku, a cene ski-pasova širom Evrope nastavljaju da rastu, jedno malo skijalište u francuskim Alpima donelo je odluku koja je iznenadila mnoge.
Bez obzira na to odakle dolaze, boje pasoša se uvek svode na samo četiri osnovne varijante: crvenu, plavu, zelenu ili crnu. Da li ste se ikada zapitali zašto ne viđamo žute ili roze korice?
Japan je uveo novčane kazne za turiste koji se neprimereno ponašaju, pridruživši se zemljama poput Italije, Grčke, Španije, Islanda i Francuske u borbi protiv prekomernog turizma.
Vrnjačka Banja je jedna od najtraženijih destinacija u Srbiji za doček Nove godine, jer spaja bogat praznični program, opuštajuću banjsku atmosferu i vrhunske velnes sadržaje.
Gužve na granicama već su počele: teretna vozila na izlazu iz Srbije na graničnom prelazu Sremska Rača čekaju oko dva sata, a pojačan saobraćaj beleži se i na pravcu ka Mađarskoj, što nagoveštava zadržavanja tokom vikenda.
Bez obzira na to odakle dolaze, boje pasoša se uvek svode na samo četiri osnovne varijante: crvenu, plavu, zelenu ili crnu. Da li ste se ikada zapitali zašto ne viđamo žute ili roze korice?
Helena Kristensen je još jednom pokazala nestvarnu figuru, ali i hrabrost, s obzirom na to da njoj nije bitno da li je zima ili leto - ona je uvek u kupaćem kostimu.
Ni slavna rijaliti zvezda Kim Kardašijan nije propustila priliku da još jednom privuče pažnju. Na Instagramu je objavila delić praznične atmosfere, ali i seksi kreacije...
Dok su studenti medicine na Harvardu ulazili u prostorije fakultetske mrtvačnice, malo ko je mogao da nasluti da se iza tih vrata odvija jedan od najšokantnijih skandala u istoriji američkog visokog obrazovanja.
Pedijatar i pulmolog Aleksandra Vukov izjavila je danas da je za grip karakteristično da brzo pokaže simptome, kao i da je mutirana varijanta virusa gripa prisutna u Srbiji i u zemljama u okruženju.
Kako kad može da izdrži bez hrane, kako to utiče na zdravlje i kakvi su benefiti gladovanja? Ishrana ne utiče samo na telesnu težinu, već i na način na koji funkcionišu mozak i creva.
Lekovi koji imitiraju GLP-1, prirodni hormon koji reguliše osećaj gladi, izazvali su pravu revoluciju - zahvaljujući njima, mnogi ljudi koji su se godinama borili sa viškom kilograma dobili su novu dimenziju kontrole nad apetitom i ishranom.
Gradski zavod za javno zdravlje Beograda saopštio je da je virus gripa registrovan kod 51 osobe tokom prošle nedelje, a povećan je broj osoba sa respiratornim infekcijama.