1472 - Rođen je italijanski slikar Bartolomeo di Pagolo de Fatorino, poznat kao Fra Bartolomeo, takođe i kao Bačo dela Porta, jedan od poslednjih firentinskih renesansnih majstora, preteča baroka. Bio je spretan eklektik i najviše je slikao religiozne teme, pri čemu su ga posebno zanimali problemi kompozicije. Privremeno je napustio slikarstvo, otišavši 1500. u dominikanski manastir, ali ga je četiri godine docnije Rafael ubedio da nastavi da slika.1584 - Umro je ruski car Ivan Grozni, prvi car Rusije, koji je radi stvaranja jake centralizovane države ojačao  samodržavlje i suzbio samovolju boljara. Reforme je sprovodio svim sredstvima, zbog čega je dobio nadimak "Grozni" (u značenju strašni, silni). Ustanovio je 1553. prvu štampariju u Rusiji,  a 1584. je radi jačanja trgovine sa zapadnom Evropom izgradio grad Arhangelsk na ušću Severne Dvine u Belo more. Potukao je Mongole  i osvojio Kazan 1552. i Astrahan 1556, tako da je Rusija ovladala celim vodenim putem Volge, a potom je pripojio Sibir.1776 - U Moskvi je osnovan Boljšoj teatar - veliki teatar opere i baleta, po ugledu na Sankt-Peterburg, u kojem su od četrdesetih godina 18. veka izvođene operske predstave.1800 - Irski parlament je usvojio zakon o ujedinjenju Irske sa Engleskom.1824 - Rođen srpski pisac Branko Radičević, romantičarski lirski pesnik mladosti, ljubavi i patriotskog zanosa. Kao pristalica jezičke reforme Vuka Karadžića, prvije počeo da peva na narodnom jeziku i u duhu srpske narodnepoezije. Školovao se u Zemunu, Sremskim Karlovcima, Temišvaru i Beču, gde je studirao pravo i medicinu i ušao u najuži krug Karadžićevih pristalica i prijatelja. U najpoznatijoj pesmi "Đački rastanak" opevao je Sremske Karlovce i đačke radosti. Umro je veoma mlad, bolestan od tada neizlečive tuberkuloze. Pojedina njegova dela govore o bliskoj smrti. Posmrtni ostaci Branka Radičevića preneti su 1883. iz Beča i sahranjeni na Stražilovu.1854 - Velika Britanija je, dan posle Francuske, objavila rat Rusiji i stala na stranu osmanske Turske u Krimskom ratu koji je izbio krajem 1853.1862 - Rođen je francuski državnik Aristid Brijan, 11 puta predsednik vlade, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1926. U Prvom svetskom ratu zalagao se za formiranje Solunskog fronta, a posle rata za stvaranje "Sjedinjenih Država Evrope" i Društva naroda.1868 - Rođen je ruski pisac Maksim Gorki, utemeljitelj socijalističkog realizma. Najčešća tema njegovog stvaralaštva su ljudi sa društvenog dna, pobunjenici svih vrsta, izgubljeni i prezreni. Posle 1917. iako je polemisao s Lenjinom i drugim boljševičkim prvacima, učestvovao je u intelektualnoj obnovi zemlje i smatra se najznačajnijim kulturnim poslenikom u postoktobarskoj epohi. Umro je 1936. pod okolnostima koje nisu potpuno rasvetljene. Dela: priče, pripovetke i romani "Makar Čudra", "Konovalov", "Pesma o Sokolu", "Foma Gordejev", "Mati", "Pesma o vesniku oluje", "Leto", "Trojica", "Ispovest", "Gradić  Okurov", "Supruzi Orlovi", "Artomonovi", "Život Klima Samgina",  "autobiografska" trilogija "Detinjstvo", "Među ljudima" i "Moji  univerziteti", drame "Malograđani", "Na dnu", "Na letovanju",  "Neprijatelji", "Vasa Železnova", "Jegor Buličov i ostali",  uspomene "Lav Tolstoj".1880 - U Beču je potpisana "Železnička konvencija" na temu povezivanja železničke mreže Srbije i Austrougarske.1881 - Umro je ruski kompozitor Modest Petrovič Musorgski, član kompozitorske grupe "Velika petorica", predstavnik ruske nacionalne muzičke škole. Dela: opere "Boris Godunov", "Hovanščina", "Soročinski sajam", ciklus solo pesama "Dečja soba", klavirska kompozicija "Slike sa izložbe", orkestarska kompozicija "Noć na golom brdu".1891 - Rođen je mađarski pisac Lajoš Zilahi, veoma plodan i popularan. Živeo je u emigraciji posle 1948. najviše u SAD, a umro je 1974. u Sremskoj Kamenici kod Novog Sada. Dela: romani i pozorišni komadi "Samrtno proleće", "Ararat", "Kad duša zamre", "Voda nešto nosi", "Duša povratnica", "Sunce sija", "Drveni tornjevi", "Sibir", "General", "Razbesneli anđeli", "Purpurni vek", "Zarobljenici".1909 - Rođena je srpska glumica Nevenka Urbanova. Prvu ulogu ostvarila je 1925. godine u predstavi "Kod belog konja" Narodnog pozorišta, a poslednju 1965. u "Tangu" Jugoslovenskog dramskog pozorišta. Tokom 40 godina na sceni Narodnog pozorišta ostvarila je 150 likova, među kojima su Lola Montez ("Opčinjeni kralj"), Vaska ("Koštana"), Rina ("Pokojnik") za koju je 1948. godine dobila nagradu Vlade Narodne republike Srbije. Bila je Keti Zajdl ("Matura") i Barunica Kasteli ("Gospoda Glembajevi"), GospođaErlin ("Lepeza ledi Vindermir"), Ester Kolijer ("Duboko plavo more"), Julija ("Obožavana Julija"), Serafina ("Tetovirana ruža"). Muzej pozorišne umetnosti i Savez dramskih umetnika Srbije, dodelili su joj 1984. godine Nagradu za životno delo "Dobričin prsten". Objavila je sećanja: "Svici koji slovima svetle".1911 - Rođen je srpski književni i pozorišni kritičar jevrejskog porekla Eli Finci. Bio je učesnik NOP-a od 1941. Po oslobođenju zemlje bio je direktor "Borbe", Jugoslovenske knjige, Nolita, Jugoslovenskog dramskog pozorišta, glavni urednik časopisa "Književnost". Dela: pozorišne kritike u zbirkama "Više i manje od života I-V", "Stvarnost i iluzije", studija "Deni Didro", ogledi o Miroslavu Krleži, Augustu Cesarcu, Jovanu Skreliću, Đorđu Jovanoviću, Branimiru Ćosiću, Marinu Držiću.1914 - Rođen je češki književnik Bohumil Hrabal. Smatran je nastavljačem Jaroslava Hašeka. Na osnovu njegove novele "Strogo kontrolisani vozovi" Jirži Mencl je snimio istoimeni film koji je 1968. dobio Oskara. Ostala dela: zbirke pripovedaka "Govori ljudi", "Biser na dnu", "Časovi igranja za starije i iskusnije", "Oglas na kuću u kojoj više ne želim da živim", "Vašarske pesme o ubistvu i legende", "Praznik visibaba".1930 - Turski glavni grad Angora preimenovan je u Ankara. Do Ataturka turska prestonica bio je Istanbul.1936 - Rođen je Mario Vargas Ljosa, peruanski pisac, nobelovac, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 2010. godine. Prvi roman "Vreme heroja" objavio je 1963. da bi zatim stvorio desetine romana, dramskih dela, eseja. U ranoj fazi pristalica levice, u zrelim danima postao je oličenje liberala, sa sklonošću ka konzervativizmu. Kandidovao se 1990. za predsednika Perua, kada je poražen od Alberta Fudžimorija, pa je razočaran napustio Peru put Španije. Glavna dela: "Teta Julija i scenarista", "Smrt u Andima", "Rat za kraj sveta".1939 - Predajom Madrida snagama generala Franciska Franka, potom dugogodišnjeg diktatora Španije, španska republika je doživela slom. Usledila je odmazda nad republikanskim odnosno  komunističkim pristalicama.1939 - Adolf Hitler je poništio Pakt o nenapadanju, koji je Nemačka 1934. sklopila sa Poljskom, što je bio uvod u napad na Poljsku u septembru 1939, čime je započet Drugi svetski rat.1941 - Zgrožena ratom, ubila se engleska književnica Virdžinija Vulf. Ostvarila je majstorske portrete, posebno žena iz viših slojeva engleskog društva. Dela: romani "Izlet na svetionik", "Gospođa Delovej", "Godine", "Talasi", "Orlando", eseji "Sopstvena soba", "Između činova", "Smrt moljca", "Običan čitalac".1941 - Italijanska eskadra pretrpela je u Drugom svetskom ratu težak poraz od britanske mornarice kod rta Matapan, plativši visoku cenu za pokušaj sprećavanja britanskog pomorskog saobraćaja u istočnom Sredozemlju. Potopljeno je više italijanskih krstarica, a ratni brod "Vitorio Veneto" je teško oštećen. Posle te bitke italijanska flota nije izlazila na pučinu, čak ni kad su izgledi na uspeh bili povoljni.1941 - Italijanski diktator Benito Musolini obavestio je nemačkog vođu Adolfa Hitlera da su njegove snage spremne da učestvuju u napadu na Jugoslaviju, posle čega su počele ubrzane pripreme za agresiju koju su Nemci započeli 6. aprila 1941. bombardovanjem Beograda.1942 - U pomorskoj bazi Sen Nazar u Francuskoj, skrovištu nemačkih ratnih brodova i podmornica koji su napadali savezničke konvoje na Atlantiku, izvedena je najuspešnija saveznička diverzantska akcija u Drugom svetskom ratu. Saveznici su neopaženo dovukli stari razarač, pun eksploziva sa tempiranim mehanizmom za paljenje, i u snažnoj eksploziji uništena su sva lučka postrojenja i oštećen bojni brod "Admiral Tirpic". Luka u Sen Nazaru ostala je neupotrebljiva za vojne potrebe do kraja rata.1943 - Umro je ruski kompozitor, dirigent i pijanista Sergej Vasiljevič Rahmanjinov, čija su dela sinteza evropskog duha i ruske narodne osećajnosti. Komponovao je opere, simfonijske kompozicije i druga dela, ali se najoriginalnije izrazio u klavirskim kompozicijama i solo pesmama. Iz Rusije je emigrirao 1918. i potom je živeo u SAD.1945 - Vlada SAD priznala je vladu Demokratske Federativne Jugoslavije, devet dana posle Velike Britanije, koja je to prva učinila.1969 - Umro je američki general i državnik Dvajt Dejvid Ajzenhauer, vrhovni komandant savezničkih snaga u Drugom svetskom ratu u Evropi, predsednik SAD od 1953. do 1961. Komandant NATO bio je od 1950. do 1952, kad je dao ostavku zbog predsedničkih izbora, koje je dobio kao kandidat Republikanske stranke.1970 - U zemljotresu koji je razorio turski grad Gediz u zapadnoj Anadoliji poginulo je najmanje 1.100 osoba.1973 - Američki glumac Marlon Brando odbio je da primi Oskara za glavnu ulogu u filmu "Kum", poslavši na ceremoniju dodele nagrade indijansku glumicu Sačin Litlfeder - Sačin "Malo pero" - kako bi ona prikazala tragično stanje američkih Indijanaca.1979 - U najgorem nuklearnom incidentu u SAD, u elektrani "Ostrvo tri milje" kod Herisburga u Pensilvaniji je, posle delimičnog topljenja jednog reaktora, radioaktivni gas iscureo u atmosferu i stanovnici Herisburga su evakuisani.1985 - Umro je Mark Šagal, ruski slikar jevrejskog  porekla, izuzetan kolorista i crtač, jedan od najoriginalnijih slikara 20. veka. Veći deo života proveo je u Parizu, ali se inspirisao ruskim folklorom i uspomenama iz detinjstva. U grafičkim ciklusima ilustrovao je "Mrtve duše" Nikolaja Gogolja, "Hiljadu i jednu noć" i Bibliju. Takođe je oslikao parisku Operu, sinagogu u Jerusalimu, zgradu UN a izradio je i vitraže u katedrali u Mecu.1989 - Usvojeni su amandmani na Ustav Srbije kojim je uspostavljen državno-pravni suverenitet Srbije na celoj teritoriji republike.1991 - Desetine hiljada Moskovljana demonstriralo je ulicama u znak podrške Borisu Jeljcinu, najvećem rivalu sovjetskog predsednika Mihaila Gorbačova, prkoseći zabrani javnog okupljanja.1994 - Umro je francuski pisac rumunskog porekla Ežen Jonesko, član Francuske akademije, čije su tzv. antidrame preobrazile teatar 20. veka. Njegova dela – svojevrsna antidramaturgija prožeta satiričnim duhom, bave se apsurdnošću mnogih "vrednosti" savremenog sveta. Dela: drame "Ćelava pevačica", "Žak ili pokornost", "Lekcija", "Stolice", "Žrtve dužnosti", "Pastirov kameleon ili Pariska improvizacija", "Makbet", "Novi stanar", "Nosorog", "Ubica bez plate", "Kralj umire", "Leteći pešak", "Spavaćica", "Igra pokolja", "Žeđ i glad", "Kuga", "Čovek s koferima""Crno i belo", radio drama "Salon automobila", roman "Usamljenik".1994 - Rusija je potpisala ugovor sa Kazahstanom o korišćenju kosmodroma u Bajkonuru.1997 - Savet bezbednosti UN ovlastio je međunarodne snage, predvođene italijanskim trupama, da stanovništvu Albanije, ugroženom dvomesečnom masovnom antivladinom pobunom, obezbede snabdevanje hranom i ostalim potrepštinama.2002 - Umro je američki filmski scenarista, producent irežiser austrijskog porekla Bili Vajlder, prvi filmski stvaralackoji je u jednoj godini dobio tri Oskara, 1960. za režiju, scenarioi fotografiju filma "Apartman". Najčešće je režirao lakekomedije sa satiričnom crtom, ali je pravo stvaralačko umećeiskazao u društvenim dramama. Nagrađivan je na festivalima u Kanu i Veneciji i osvojio je šest Oskara. Filmovi: "Propali izlet", "Bulevar sumraka", "Stalag 17", "Sabrina", "Duh Sent Luisa", "Ljubav popodne", "Svedok optužbe", "Neki to vole vruće", "Jedan, dva, tri", "Slatka Irma", "Privatni život Šerloka Holmsa", "Fedora", "Sedam godina vernosti".2003 - Srpska policija saopštila je da je na Fruškoj Gori otkrila posmrtne ostatke Ivana Stambolića, negdašnjeg predsednika Predsedništva Socijalističke republike Srbije.2004 - Umro je britanski glumac, režiser i pisac rusko-francuskog porekla Piter Aleksander Justinov, ambasador dobre volje UNICEF-a i UNESKO-a. Pre Drugog svetskog rata u pozorištu je najčešće igrao u svojim komedijama: "Ljubav četvorice pukovnika", "Romanov i Đulijeta", "Foto-finiš", "Deseta simfonija". Napisao je i autobiografiju "Dear me". Filmovi: "Quo vadis", "Spartak" (Oskar), "Topkapi" (Oskar), "Ljubičasti taksi".2005 - U zemljotresu jačine 8,7 stepeni po Rihteru, koji je pogodio severni deo Sumatre, poginulo je oko hiljadu ljudi.2009 - Umro je Ranko Munitić, publicista, kritičar,filmski poslenik. Školovao se na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.Od rane mladosti bavio se filmskom kritikom, istorijom i teorijomfilma, publicistikom, dramaturgijom, radio je kao scenarista, aoprobao se i u filmskoj režiji. Šira publika pamti ga kaoautora i voditelja serijala "Veče sa zvezdama" na TV Beograd 90-ih. Priredio je više monografija o srpskim glumcima, među kojima o Miodragu Petroviću Čkalji, Pavlu Vuisiću, Bori Todoroviću. Iz oblasti teorije značajne su njegove knjige "Fantastika na ekranu", "Alisa na putu kroz podzemlje i kroz svemir", "Te slatke filmske laže", "Jugoslovenski filmski slučaj", "Zagrebački krug crtanog filma", "Uvod u estetiku kinematografske animacije", "Pola veka filmske animacije u Srbiji".2017 - Senat SAD ratifikovao je Protokol o pristupanju Crne Gore NATO. Rezolucija o članstvu usvojena je ogromnom većinom glasova senatora, iz obe stranke, a samo dvojica senatora, Rend Pol i Majk Li, bili su protiv. Članstvo u NATO-u, prema proceduri, moraju da odobre svih 28 članica Alijanse.2024 - Skupština Indonezije donela je odluku da dodeli poseban status prestonici Džakarti, nakon što je odlučeno da novi glavni grad, administrativno središte, bude Nusantara, na istoku ostrva Borneo. Džakarta je ugrožena usled sleganja, gotovo polovina površine grada nalazi se ispod nivoa mora. Izgradnja Nusantare, nove prestonice, zamisao je predsednika Džoka Vidoda.2025 - Mjanmar je pogodio razoran zemljotres. Zvanično, ukupan broj žrtava bio je 5.456, pri čemu se još 538 osoba vode kao nestali. Povređeno je preko 11.000 lica. Zemljotres jačine 7,7 stepeni po Rihteru, osetio se i u Indiji, Kini, čak Bangladešu, Tajlandu.
28.3.2026.
0:00
Na današnji dan, 28. mart
Danas je subota, 28. mart. Ovo su istorijski događaji koji su obeležili današnji datum.
Izvor: Tanjug
Podeli:
Vrati se na vest
0 Ostavite komentar