Na praznik Sretenja, 15. februara, proglašen je Sretenjski ustav – dokument koji je Srbiju svrstao među najnaprednije evropske države svog vremena, ali je zbog te iste naprednosti trajao svega 55 dana.Srbija 30 – ih godina 19. veka imala je između 500 000 i 600 000 ljudi, bila je zemlja seljaka, nepismenih ljudi, a sam Ustav bio je pretenciozna odluka. Donošenje Ustava uslovila je Miletina buna koja je izbila januara 1835. godine, a sa ciljem ograničavanja vlasti kneza Miloša Obrenovića (18.03. 1780. – 26. 09. 1860.) koji je vladao apsolutistički.Na najmasovnijoj Narodnoj skupštini u Kragujevcu 15. februara 1835. godine na kojoj je prisustvovalo oko 4000 poslanika i oko 10 000 građana, donet je prvi Ustav u istoriji Srbije – Sretenjski ustav to jest Ustav Knjaževstva srpskog.Ustav je izradio Dimitrije Davidović, lični sekretar kneza Miloša Obrenovića. Ustav je imao 14 glava i 142 člana. Po Ustavu ukinut je feudalizam što je i najvažniji akt Ustava, a to je označavalo socijalnu slobodu i društvo jednakih građana.piemags / Alamy / ProfimediaU trenutku kada su apsolutističke monarhije dominirale Evropom, Srbija je dobila ustav koji je ograničavao vlast vladara, uvodio podelu vlasti i garantovao osnovna građanska prava. Bio je to čin političke hrabrosti, ali i istorijski presedan.Ustav je prvi put jasno podelio vlast na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, ograničavajući samovolju kneza i uvodeći principe pravne države. Posebno je značajno to što je garantovao građanska prava i slobode – jednakost pred zakonom, nepovredivost ličnosti i imovine, kao i određena prava podanika koja su u to doba bila retkost u mnogim evropskim državama.Ustav ispred epoheAutor Sretenjskog ustava bio je Dimitrije Davidović, novinar, diplomata i vizionar, obrazovan u evropskom duhu prosvetiteljstva. Inspirisan francuskim ustavnim modelima, Davidović je u srpski pravni poredak uneo ideje koje su u to vreme bile gotovo revolucionarne: jednakost svih građana pred zakonom, nepovredivost ličnosti i imovine, ukidanje feudalnih privilegija i jasno razdvajanje zakonodavne, izvršne i sudske vlasti. Za društvo koje je tek nekoliko decenija ranije izašlo iz osmanskog ropstva, to je bio ogroman iskorak ka modernoj, građanskoj državi.Njegov tvorac Dimitrije Davidović, prethodno je u Beču, gde je studirao medicinu, osnovao 1813. "Novine serbske". Uređivao ih je i vodio zajedno a Dimitrijem Frušićem, takođe studentom. Obojica su bili rodom iz Srema. 14. II 1835. u Kneževini Srbiji usvojen je Sretenjski ustav, prvi ustav u modernoj srpskoj istoriji. Napisao ga sekretar kneza Miloša Obrenovića Dimitrije Davidović, po uzoru na francuski i belgijski ustav. 🔽 pic.twitter.com/md8zuK64gz— Misko Misko (@todDM53izjASpRe) February 14, 2024List je ugašen februara 1822, usled finansijskih nedaća. Davidović je potom prešao u Srbiju knjaza Miloša gde nastavlja da objavljuje novine, ali obavlja i brojne druge zvanične funkcije, po volji knjaza Miloša, da bi takođe uobličio i ustav koji će postati poznat kao Sretenjski.   Veliki otpor stranih sila, u prvom redu Habzburške monarhije, Osmanskog carstva, Ruske Imperije, doprineo je da knez Miloš Obrenović ukine Ustav posle 55 dana. Za Ustav je govoreno da je "zarazan akt", "francuski rasad u srpskoj šumi".Srbija 30 – ih godina 19. veka imala je između 500 000 i 600 000 ljudi, bila je zemlja seljaka, nepismenih ljudi, a sam Ustav bio je pretenciozna odluka. Donošenje Ustava uslovila je Miletina buna koja je izbila januara 1835. godine, a sa ciljem ograničavanja vlasti kneza Miloša Obrenovića (18.03. 1780. – 26. 09. 1860.) koji je vladao apsolutistički.Miloševa saglasnot, ali ne i bez zadrškeSretenjski ustav proglašen je uz saglasnost kneza Miloš Obrenović, ali ne i bez zadrške. Iako je Miloš bio svestan potrebe da ograniči samovolju i smiri unutrašnje pritiske, ustav mu je suštinski vezivao ruke. Njegova vlast više nije bila apsolutna, već podložna zakonu – što je za tadašnje prilike predstavljalo radikalan rez. Ipak, pravi problem nije nastao unutar Srbije, već izvan njenih granica.Shutterstock/Prachaya RoekdeethaweesabReakcija Evrope bila je brza i oštra. Osmansko carstvo, pod čijim je formalnim suverenitetom Srbija još uvek bila, videlo je ustav kao pretnju poretku. Rusija ga je smatrala opasno liberalnim, dok se Austrijsko carstvo pribojavalo da bi takav dokument mogao da ohrabri ustavne i nacionalne pokrete unutar sopstvenih granica.Za velike sile, problem nije bila Srbija – problem je bio presedan. Ako mala kneževina može da ograniči vlast vladara i uvede građanska prava, ko je sledeći? Pod snažnim međunarodnim pritiscima, knez Miloš je u aprilu 1835. godine povukao ustav iz upotrebe.Zbog svojih liberalnih odredbi izazvao je negodovanje velikih sila, pre svega Osmanskog carstva, Rusije i Austrije, koje su smatrale da je ustav previše napredan i revolucionaran. Ipak, i pored kratkog trajanja, Sretenjski ustav ostao je simbol borbe za ustavnost, slobodu i modernu državu u Srbiji.Iako je važio manje od dva meseca, Sretenjski ustav zauzima posebno mesto u srpskoj istoriji. Bio je dokaz da Srbija nije samo ustanička i ratnička zemlja, već i društvo sposobno da stvara moderne političke i pravne institucije.Istorijska ironija je očigledna: ustav koji je ukinut jer je bio "previše slobodarski", danas se slavi kao simbol borbe za prava, zakon i državu utemeljenu na slobodi građana. Sretenjski ustav nije propao zato što je bio slab, već zato što je bio – ispred svog vremena.
15.2.2026.
10:20
Dokument ispred svog vremena: Zašto je Sretenjski ustav morao da padne FOTO
U zimu 1835. godine, u tadašnjoj srpskoj prestonici Kragujevcu, Srbija je učinila nešto što se od male balkanske kneževine nije očekivalo.
Izvor: B92.net
Podeli:
Vrati se na vest
1 Ostavite komentar