1258 - Tamerlan je zauzeo Bagdad. Mongoli su tada razorili drevni grad i ubijeno je oko 10.000 žitelja.1755 - Umro je francuski politički mislilac Šarl Monteskje, s Volterom, Rusoom i Denijem Didroom vesnik Francuske revolucije. U alegoriji "Persijska pisma" naslikao je francusko društvo 18. veka kao istočnjačku despotiju, a u najznačajnijem delu "Duh zakona" razvio je teoriju o podeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, koja je postala temelj modernih političkih koncepata.1763 - Završen je Sedmogodišnji rat, potpisivanjem mira u Parizu, prema čijim se odredbama Francuska gotovo sasvim povukla iz Indije a Velikoj Britaniji je prepustila i Kanadu i teritorije istočno od Misisipija i Floride. Španija je dobila Luizijanu i Kubu, a Pruska je zadržala Šleziju, koju je otela od Austrije.1837 - Preminuo je ruski pisac Aleksandar Sergejevič Puškin, začetnik ruskog realizma i jedan od najvećih liričara svetske književnosti. Umro je od posledica ranjavanja dva dana ranije u dvoboju s jednim francuskim avanturistom. Bio je poreklom iz stare, ali osiromašene plemićke porodice, buntovnog duha, često na udaru cenzora, zbog čega je bio poslat u progonstvo. Dela: romani u stihovima "Evgenije Onjegin", "Grof Nulin", "Kućica u Kolomni", drame "Boris Godunov", "Rusalka", prozna dela "Pikova dama", "Kapetanova kći", "Egipatske noći", "Pripovetke pokojnog Ivana Petroviča Belkina", male tragedije u stihovima "Gozba za vreme kuge", "Vitez-tvrdica", "Kameni gost", "Mocart i Salijeri", poeme "Cigani", "Poltava", "Bronzani konjanik", "Gavrilijada", "Ruslan i Ljudmila", "Kavkaski zarobljenik", bajke u stihovima "Bajka o caru Saltanu", "Bajka o ribaru i ribici", "Bajka o popu i sluzi njegovom Baldi".1844 - Rođen je Avram Đukić, srpski istoriograf. Bio je školovani oficir i u intendantskoj službi dospeo je do čina generala austrijske vojske (Austrougarske). Služio je u Beču, Zadru, Pragu. Istoriografijom se bavio kao ljubitelj, ali veoma savesno. Proučavao je prošlost Srba u tadašnjoj Ugarskoj, odnosno današnjoj srpskoj Vojvodini, i to najviše veliku seobu, istoriju šajkaša i srpske husarske regimente, bunu 1848. zatim ustanak Pere Segedinca kao i seobe Srba u Rusiju, a sa mnogo požrtvovanja ispitivao je živote Srba austrijskih oficira. Ostavio je Matici Srpskoj u rukopisu veliki rad: "Generali i pukovnici Srbi u Austro-Ugarskoj od god. 1704 do danas". Iz tog obimnog dela publikovao je jedino - "Život Arona Stanisavljevića, barona von Wellenstreit". Ostali radovi: "Kad su se Srbi sa patrijarhom Arsenijem III doselili u zemlje madžarske krune?", "Tri pisma patrijarha Arsenija III Čarnojevića", "Ustanova i spomenici Ugarskih kraljevskih šajkaša", "Nešto za istoriju Carske i kraljevske srpske husarske regimente".1878 - Potpisivanjem konvencije u El Zanjonu okončan je ustanak protiv španskih kolonijalnih vlasti na Kubi. Ustanak je trajao čak 10 godina.1878 - Rođen je srpski pisac Vasa Stajić, filozof, istoričar, istaknuti srpski kulturni i nacionalni radnik. Bio je predsednik Matice srpske i izdavač više časopisa. Studirao je prava, a potom filozofiju u Budimpešti, Parizu i Lajpcigu, a diplomirao je 1902. u Budimpešti. Predvodio je Reformistički srpski nacionalni pokret mlade vojvođanske inteligencije. Izdavao je časopise "Novi Srbin" i "Prosveta". Izvesno vreme bio je sekretar Matice srpske i urednik "Letopisa" (1921 i 1936). Napisao je preko 20 knjiga od kojih su najpoznatije "Novosadske biografije" i "Velikokikindski dištrikt". Autor je i preko 100 naučno-stručnih rasprava. Posle Drugog svetskog rata izabran je za doživotnog predsednika Matice srpske. Objavio je više knjiga arhivske građe iz istorije Novog Sada kao i monografije o Svetozaru Miletiću i Jovanu Jovanoviću Zmaju. Jedan je od osnivača, 1923. Novosadske podružnice Srpskog planinarskog društa, koja 1924. postaje Planinarsko društvo Fruška gora. Dosledno se, čitavog života, zalagao za svakovrsnu saradnju Srba i Mađara.1879 - Otvoreno je zasedanje prve bugarske skupštine (sobranja) nakon oslobođenja te zemlje, u Velikom Trnovu, staroj srednjovekovnoj prestonici Bugarske.1890 - Rođen je ruski pisac Boris Leonidovič Pasternak, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1958. Uprkos bliskosti sa futuristima nije prihvatio njihovu revolucionarnu angažovanost. Bio je opčinjen Hristovim putem stradanja i žrtve, ali i temama prve i druge ruske revolucije. Zbirke pesama "Iznad barijera" i "Brat moj - život" donele su mu svrstavanje među klasike evropske poezije 20. veka. Najveći uspeh kod publike i književne kritike doneo mu je roman "Doktor Živago" objavljen u inostranstvu, posle čega su ga izbacili iz ruskog Saveza pisaca. U Sovjetskom Savezu je "Doktor Živago" štampan tek 1988. Iskazao se i kao teoretičar književnosti i sjajan prevodilac Šekspira, Getea, Petefija i gruzijskih pesnika. Njegova filozofska lirika snažno je uticala na mnoge ruske, evropske i američke pesnike. Ostala dela: roman u stihovima "Spektorski", zbirke pesama i poeme "Blizanac u oblacima", "Teme i varijacije", "Poručnik Šmit", "Devetstotina peta godina", "Uzvišena bolest", "Drugo rođenje", "Kad se razvedri", "Umetnik", pripovetke "Detinjstvo Liversove", "Povest", autobiografije "Zaštitna povelja", "Ljudi i situacije", drama "Slepa lepotica".1891 - U Kapetan Mišinom zdanju u kom je bila smeštena Velika škola (danas rektorat Univerziteta) u Beogradu, održana je prva, osnivačka sednica Srpskog geološkog društva. Duhovni tvorac Društva je Jovan Žujović, osnivač srpske geologije. Srpsko geološko društvo jedno je od najstarijih naučnih društava u Srbiji.1894 - Rođen je engleski državnik i publicista Moris Harold Makmilan, premijer Velike Britanije od 1957. do 1963. Prethodno je u kabinetima konzervativaca bio državni podsekretar, ministar avijacije, stambenih pitanja, odbrane, finansija i inostranih poslova. Dela: politički spisi "Srednji put", "Ekonomski aspekti odbrane", memoari o Drugom svetskom ratu "Vetrovi promene", "Izbijanje rata", "Plima sreće", "Jahanje oluje".1898 - Rođen je nemački pisac Bertold Fridrih Breht, jedan od najvećih dramskih autora i teoretičara pozorišta 20. veka. Svetsku slavu stekao je "Prosjačkom operom" za koju je muziku napisao nemački kompozitor Kurt Vajl koji je, kao i Breht, 1933. napustio Nemačku po dolasku nacista na vlast. Vratio se 1948. i nastanio u Istočnom Berlinu, gde je 1949. osnovao "Berlinski ansambl", jedno od najčuvenijih pozorišta u svetu. Dela: drame "Uspon i pad grada Mahagonija", "Izuzetak i pravilo", "Sveta Jovanka iz klanica", "Puške Tereze Karar", "Majka Hrabrost i njena deca", "Život Galilejev", "Dobra duša iz Sečuana", "Gazda Puntila i njegov sluga Mati", "Kavkaski krug kredom", "Opera za tri groša", "Doboši u noći", "Baal", "Ranjeni Sokrat", "U džungli gradova", "Čovek je čovek", roman "Prosjački roman", zbirke pesama "Domaća postila", "Svendborške pesme", "Bukovske elegije".1912 - Umro je engleski hirurg Džozef Lister, osnivač antiseptičke medicine, koji je 1867. prvi uveo antisepsu u hirurgiju.1918 - Umro je italijanski novinar i pacifista Ernesto Teodoro Moneta, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1907. Bio je direktor milanskog lista "Il Secolo" i predsednik Međunarodnog kongresa za mir u Milanu 1906. a u mladosti generalštabni oficir italijanskog revolucionara i borca za ujedinjenje Italije Đuzepea Garibaldija.1920 - Rođen je srpski glumac Milivoje Mića Tomić. U Beogradu gde je rođen, studirao je pravo a zatim na Muzičkoj akademiji - Dramski odsek. U prvim godinama Beogradskog dramskog pozorišta, Ateljea 212 i prve samostalne pozorišne grupe - Dramska družina A, ostvario je niz zapaženih uloga. U legendarnoj, prvoj postavci Beketovog "Čekajući Godoa", Tomić je ostvario prvu veliku ulogu. Tokom više od 50 godina Tomić je ostvario mnoštvo značajnih i upečatljivih uloga u pozorištu, na filmu i televiziji i jedan je od velikana srpskog teatra i filma. Lik čika Jove Zmaja u nezaboravnoj seriji "Neven" Timotija Bajforda zapamtile su generacije. Uloge: "Tri", "Neprijatelj", "Buđenje pacova", "Nacionalna klasa", "Majstori, Majstori", "Maratonci trče počasni krug", "Salaš u Malom ritu". Dobitnik je mnogobrojnih priznanja, među kojima i nagrade "Pavle Vuisić" za životno delo 1997.1923 - Umro je nemački fizičar Vilhelm Konrad Rendgen, koji je 1895. otkrio "iks-zrake", dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1901. "Iks-zraci", elektromagnetski talasi dužine od milionitog do milijarditog dela santimetra njemu u čast nazvani su "rendgenski zraci". Primenjuju se u medicini za dubinsko snimanje organa i za zračenja, ali pošto izazivaju štetne promene u strukturi tkiva kroz koja prodiru, potiskuju ih druge metode lečenja i uspostavljanja dijagnoze. Koriste se i za identifikovanje hemijskih elemenata i za strukturnu analizu raznih supstanci.1927 - Rođen je Konstantin Babić srpski kompozitor i profesor na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, šef Katedre za muzičku teoriju. Njegov obiman i priznat kompozitorski opus već decenijama je nezaobilazni deo srpske muzičke istorije. Dela: "Koncertna intrada", "Preludijum za simfonijski orkestar", "Gudački kvartet", "Burleska za violinu i klavir", "Lovačka svita za mešoviti hor", "Balada za ženski hor", "Dečja simfonija za dečji gudački orkestar i udaraljke".1942 - Glen Miler, čuveni američki džez muzičar postao je prvi vlasnik "zlatne ploče" pošto je prodao milion primeraka pesme "Ćattanooga".1947 - U Parizu je potpisan mirovni ugovor zemalja pobednica u Drugom svetskom ratu i Italije, Mađarske, Rumunije, Bugarske i Finske. Jugoslaviji je dodeljen grad Zadar, poluostrvo Istra i ostrva Cres, Lošinj i Lastovo, Italiji je dat manji ustupak u zoni Gorice, a Trst i teritorija oko njega dobili su specijalni status. Ministri spoljnih poslova velikih sila utvrdili su 1946. u Njujorku status Slobodne teritorije Trsta, koja je trebalo da nastane spajanjem zone "A" pod okupacijom angloameričkih snaga i zone "B" pod jugoslovenskom vojnom upravom. Dogovoreno je da pre toga Savet bezbednosti UN postavi guvernera u dogovoru sa italijanskom i jugoslovenskom vladom, što nikad nije učinjeno. Kriza je završena 1954. pripajanjem zone "A" (grad Trst) Italiji a zone "B" Jugoslaviji.1962 - Američki pilot Frensis Pauers, oboren 1960. dok je preletao Sovjetski Savez špijunskim avionom tipa U-2, u Berlinu je zamenjen za sovjetskog obaveštajca Rudolfa Abela.1964 - U sudaru dva australijska ratna broda u zalivu Džervis potonuo je razarač "Vojadžer" i poginulo je više od 80 mornara.1979 - Umro je Edvard Kardelj, dugogodišnji funkcioner SFRJ i jedan od najbližih saradnika Josipa Broza Tita, teoretičar samoupravljanja. Važio je za intelektualnog arbitra unutar KPJ/SKJ.1996 - Kompjuter nazvan "Duboko plavo" ušao je u šahovsku istoriju pobedom nad svetskim prvakom Garijem Kasparovom.1997 - U Mostaru je došlo do oružanog sukoba pošto su lokalni Hrvati otvorili vatru na grupu Muslimana iz istočnog dela grada koji su se zaputili u posetu groblju u zapadnom, većinski hrvatskom delu podeljenog grada. Poginulo je najmanje jedno lice a 39 je ranjeno.1998 - Umro je Moris Šuman, tvorac projekta unije evropskih država, poznate kao "Šumanov plan" svojevremno šef francuske diplomatije.2004 - SAD su ponovo otvorile diplomatsko predstavništvo u Tripoliju u Libiji, nakon višegodišnje pauze.2004 - Od eksplozije automobila-bombe u Iskandariji južno od Bagdada poginulo je najmanje 55 osoba.2004 - Francuska skupština zabranila je u državnim školama isticanje verske pripadnosti, uključujući nošenje odeće koja označava religijsko uverenje.2005 - Severna Koreja je zvanično priznala da je proizvela nuklearno oružje za samoodbranu i da se na neodređeno vreme povlači iz Ugovora o nuklearnom neširenju.2005 - Umro je američki pisac Artur Miler, jedan od najznačajnijih dramskih pisaca 20. veka. Najpoznatiji je po drami "Smrt trgovačkog putnika", koju je napisao u 33. godini i za koju je 1949. dobio Pulicerovu nagradu. Dela: drame "Svi moji sinovi", "Smrt trgovačkog putnika", "Veštice iz Salema", "Pogled sa mosta", "Posle pada", "Događaj u Višiju", "Cena", "Slava, i razlog zašto", "Stvaranje sveta i druga posla", "Ravno iz raja", "Nadbiskupova tavanica", "Američki sat", zbirka priča "Više mi niste potrebni", roman "Fokus", esej "Dramski pisac i atomski svet".2005 - U Saudijskoj Arabiji održani su lokalni izbori, prvi u istoriji te islamske apsolutne monarhije, a pravo glasa su imali muškarci stariji od 20 godina.2006 - Umro je francuski farmaceut i hemičar Pjer Potije, rukovodilac istraživanja koja su rezultirala proizvodnjom jednog od najkorišćenijih antikancerogenih lekova na svetu "taksotera". Suština njegovog istraživanja sastojala se u imitiranju prirodnog procesa sinteze u biljkama, uz pomoć kojeg one proizvode lekovite supstance.2007 - Umro je srpski romanista Slobodan Vitanović. Kao profesor Univerziteta u Beogradu, predavao je u svojstvu gostujućeg profesora francuske književnosti i na univerzitetima u Bordou, Marselju i Parizu. Bio je član Krunskog saveta princa Aleksandra Karađorđevića i član Izvršnog saveta i potpredsednik Beogradskog centra Evropskog društva kulture i potpredsednik Alijanse društva Jugoslavija - Francuska.2009 - Dogodio se sudar američkog satelita Iridijum 33 i ugašenog ruskog satelita Kosmos 2251. Bio je to prvi poznati incident te vrste. Prilikom sudara, Iridijum 33 inače lansiran 1997. je još uvek bio aktivan satelit.2014 - Umrla je Širli Templ, holivudska zvezda. Proslavila se 1934. ulogom u filmu "Bright Eyes". Godine 1935. dobila je specijalnog Oskara kada je imala samo šest godina. Glumila je u 43 filma. Pošto se iz sveta glume povukla 1950. bila je ambasador SAD u Gani i Čehoslovačkoj.
10.2.2026.
0:01
Na današnji dan, 10. februar
Danas je utorak, 10. februar. Ovo su istorijski događaji koji su obeležili današnji datum.
Izvor: Tanjug
Podeli:
Vrati se na vest
0 Ostavite komentar