Kao vođa katolika proveo je više od 12 godina, a ostaće upamćen kao jedan od najliberalnijih papa u istoriji Katoličke crkve.Rođen kao Horhe Mario Bergoljo u decembru 1936. godine, njegova porodica je pobegla iz Italije od režima fašističkog vođe Benita Musolinija.Svoj put u Katoličkoj crkvi započeo je 1958. godine, a 2013. godine, nakon abdikacije pape Benedikta, izabran je za novog poglavara Katoličke crkve.Razbio je brojne barijere svojim usponom na najviši položaj u ovoj religiji. Bio je prvi jezuita na položaju pape, prvi iz Amerike i južne hemisfere, kao i prvi papa od 741. godine koji nije rođen u Evropi.Ipak, papa Franja će ostati upamćen najviše kao jedan od najliberalnijih papa u istoriji Svete stolice. Period njegovog vođenja Katoličke crkve može se opisati kao progresivan, i kao kolektivni iskorak u kontekstu prava mnogih marginalizovanih grupa.Tokom svog mandata, papa Franja je insistirao na boljem tretmanu LGBT grupa, rekavši da je moguće blagosloviti istopolne brakove "sve dok to nije u liturgijskom kontekstu".Papa Franja je bio lider i u drugim oblastima, poput prava žena u Katoličkoj crkvi, zbog čega je danas u administrativnom odeljenju Vatikana zaposleno više žena nego ikada ranije u istoriji.Na međunarodnom planu, papa Franja je bio posrednik u sukobima širom sveta, a uz njegovu pomoć, između ostalog, ponovo je uspostavljen diplomatski kontakt između Kube i SAD, a uspeo je da smanji uticaj Komunističke partije Kine na izbor sveštenika u ovoj zemlji.Pored ovih pitanja, Fransis je stavio poseban fokus na pitanje migranata, čak i po cenu otvorenog sukoba sa administracijom američkog predsednika Donalda Trampa. Papa je svoj mandat proveo boreći se za dostojanstvo migranata širom sveta, a poslednji susret u životu bio je sa potpredsednikom Džej Di Vensom, a glavna tema bila je upravo migracija.On je zahtevao ozbiljne istrage o optužbama za korupciju i seksualno zlostavljanje u samom Vatikanu.O njegovoj skromnosti možda najbolje govori činjenica da je u novembru prošle godine modifikovao proces papine sahrane da bude sličniji onoj biskupa. Osim toga, odbio je proceduru izbora tri različita kovčega, a biće sahranjen u "običnom" drvenom kovčegu.Papa je dugo razmišljao o svojoj sahrani: Evo šta mu je bila poslednja željaPapa Franja ostaće upamćen po mnogim dobrim stvarima, ali uloga koju je odigrao u iskoraku koji je Katolička crkva preuzela pod njegovim vođstvom biće večni pečat kojim se većina njegovih prethodnika ne može pohvaliti.
21.4.2025.
11:19
Po čemu ćemo pamtiti papu? Bio je borac za prava ugroženih, posrednik i mirotvorac u sukobima širom sveta
Papa Franja preminuo je jutros, 21. aprila, u 7.35 časova, prema informacijama Vatikana.
Izvor: Klix.ba
Podeli:
Vrati se na vest
1 Ostavite komentar