Najbizarnija trka u istoriji: Kako su Osmanlije kažnjavale age
Dželati Otomanske imperije nikad nisu bili čuveni po milosrđu. Da je kojim slučajem živ, to bi mogao da vam potvrdi i mladi sultan Osman II, koji je u maju 1622. ubijen tako što su mu testise stavili pod presu.
Autor: Smithsonian Magazine
Foto: Gettyimages
Otomanska imperija je vekovima vladala prostorima današnje Turske, Balkana, Severne Afrike i Bliskog istoka, delom zahvaljujući nasilnim metodama, kojima je uterivala strah u kosti i najbuntovnijim članovima društva.
Dovoljno je da pročitate knjigu "Na Drini ćuprija" Ive Andrića, pa da vam pred očima ožive brutalne tehnike kažnjavanja neposlušnika, od kojih je najstrašnija nabijanje na kolac. Međutim, grozne smrti nisu bile pošteđeni ni najbliži sultanovi ljudi.
Od sredine 15. veka u Osmanskom carstvu važio je "zakon bratoubistva" koji je napisao Mehmed II. Bio je to "pravilnik", u kom se opisuju uslovi preuzimanja vlasti. Brat koji bi se domogao trona ubijao je sve ostale braću i sestre, što se smatralo ne samo dozvoljenim, nego i poželjnim, jer je delom sprečavalo rizik od pobune i građanskog rata.
Iako se nije uvek primenjivao, Mehmedov zakon doveo je do smrti više od 80 Osmanlija u periodu od 150 godina.
Među žrtvama je svih 19 braće i sestara sultana Mehmeda III, od kojih su neki bili doslovno odojčad. Svi su zadavljeni svilenim gajtanima, neposredno nakon stupanja na vlast njihovog brata 1595.
Zbog svih nedostataka, zakon bratoubistva obezbeđivao je da najsuroviji prinčevi dođu na vlast. Novi zakon koji ga je smenio nije bio mnogo bolji: sva braća i sestre novog sultana zaključavana su u palatu Topkapi u Istanbulu, gde su živeli i po nekoliko decenija.
Od početka 17. veka, generacije Osmanlija su provodile najčešće u jednoj sobi. I ta palata bila je svedok surovosti otomanske vladavine. Da bi ušli u nju, posetioci su morali da prođu kroz Carsku kapiju, u kojoj su s obe strane bile niše sa glavama poslednjih ubijenih kriminalaca.
Foto: Gettyimages
U kompleksu se nalazio i Prvi sud, kroz koji su mogli da prođu svi sultanovi podanici i traže pravdu za sebe. Međutim, ispred Drugog suda, koji se nalazi u istom krugu, stajali su mermerni stubovi sa odsečenim glavama glavešina, koji su na bilo koji način uvredili sultana. Bile su punjene pamukom, ako su nekada bili veziri, ili slamom, ako su bili manje uticajni u društvu.
Podsetnici na sporadične masovne egzekucije koje je sultan naređivao povremeno bi bili izlagani pored Centralne kapije kao dodatna upozorenja na to šta nevaljalci mogu da očekuju: odsečeni nosevi, uši, jezici...
Smrtna kazna bila je toliko uobičajena da je u Prvom sudu podignuta Fontana egzekucije, gde su dželat i njegov pomoćnik prali krvave ruke, nakon seče glava žrtvama.
Fontana je bila najstrašniji simbol moći koju je sultan imao nad podanicima, piše istoričarka Barnet Miler.
Korišćena je naročito često tokom vladavine sultana Selima I (1512-1520). Tokom osam kratkih godina vladavine, ubio je sedam velikih vezira i odredio više od 30.000 smrtnih kazni. Miler ističe da je jedna od najčešćih kletvi tadašnjeg Otomanskog carstva bila: "Dabogda bio vezir sultanu Selimu".
Možda biste pretpostavili da je zbog velike ražnje postojalo posebno radno mesto za dželate. Međutim, krvavi posao za sultana obavljali su ni manje ni više nego bostandži-baše, odnosno glavni baštovani.
Ovi baštovani, međutim, nisu imali isti opis posla kao današnji: pored toga što su negovali sultanove rajske vrtove, oni su bili i carinski inspektori i policajci. Takođe, bili su i dželati.
Foto: Gettyimages
Oni su zašivali neposlušne osuđene žene u vreće sa kamenjem i bacali ih u Bosfor. Tako je stradalo 280 žena iz harema sultana Ibrahima (poznatog kao Ibrahim Ludi), jer je želeo da uživa u odabiru njihovih naslednica.
Međutim, možda i najneobičniji običaj koji se tiče smrtne kazne u Osmanskoj imperiji jeste onaj u kom se baštovan i njegova žrtva trkaju. Ishod je doslovno od životnog značaja za glavešine (koje su, inače, jedine i dobijale ovu šansu) i za njihove egzekutore.
Niko ne zna kako je nastao ovaj običaj. U svakom slučaju, bostandži-baša je imao zadatak da pozove osuđenog, koji bi naravno odlično znao zašto je pozvan, ali je morao da ćuti, zbog pristojnosti. Onda bi morao da popije šoljicu šerbeta. Ako bi šerbet bio beo, onda ne bi imao zbog čega da se brine, ali ako bi bio crven, mogao je da očekuje trku života i smrti.
Većina žrtava padala je neposredno nakon ispijanja fatalnog šerbeta - presuđivali su im janjičari. Međutim, veliki veziri mogli su da trče na rastojanju od oko 300 metara od palate, kroz baštu i ka ribljoj pijaci s južne strane kompleksa, koji gleda na Bosfor, gde se nalazilo naznačeno mesto izvršenja presude.
Ako bi vezir stigao do kapije riblje pijace pre glavnog baštovana, bio bi samo prognan. Ali ako bi zatekao bostandži-bašu kako ga čeka na kapiji, mogao je da očekuje da će njegovo telo uskoro jesti ribe na dnu Bosfora.
Otomanski arhivi pokazuju da je ovaj čudni običaj trajao sve do početka 19. veka. Poslednji čovek koji je trčao za goli život bio je veliki vezir Hadži Salih-paša koji je bio bosanski paša. On je u novembru 1822. uspeo da dobije pravo na život i ne samo to - imenovan je za glavnog guvernera Damaska.
Posle toga, običaj je iščezao, kao i samo carstvo. Osmanlije su jedva preživele 19. vek, a u dvadesetim godinama prošlog veka Turska je oživljena zahvaljujući tome što je Kemal Ataturk okrenuo leđa svemu onome što je predstavljalo Otomansko carstvo.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Ideja da EU koristi zamrznutu rusku imovinu, koja se uglavnom nalazi u Briselu, kako bi finansirala Ukrajinu mrtva je jer postoji manjina koja je protiv toga, izjavio je danas madjarski premijer Viktor Orban.
Rat u Ukrajini – 1.395. dan. Evropska unija odlučila je da Ukrajini pruži 90 milijardi evra finansijske podrške za period 2026-2027. godine, za sada bez korišćenja ruskih zamrznutih sredstava.
Rat u Ukrajini – 1.396. dan. Šef kijevske delegacije Rustem Umerov rekao je da ukrajinski mirovni pregovarači započinju novu rundu razgovora sa američkim timom o predlozima za okončanje rata.
Mađarski premijer Viktor Orban izazvao je oštre reakcije u Evropi nakon što je doveo u pitanje ko je započeo rat između Rusije i Ukrajine i kritikovao zapadne lidere zbog vojne i finansijske podrške Kijevu, dodatno produbljujući podele unutar Evropske unije.
Usled nedavnog medveđeg kretanja cena, naslov o 12-mesečnoj prognozi Citigroup za bitkoin na 143.000 dolara — ili povecćanje od oko 62 odsto u odnosu na trenutnih 88.000 dolara — bili bi pravo iznenađenje.
Vicešampionka 4. sezone MasterChefa, Sanja Berić, otkriva u kakvim odnosima je bila sa Aleksandrom, koja je njena supermoć u kuhinji, ali i koji će trenutak pamtiti.
Rat u Ukrajini – 1.396. dan. Šef kijevske delegacije Rustem Umerov rekao je da ukrajinski mirovni pregovarači započinju novu rundu razgovora sa američkim timom o predlozima za okončanje rata.
Mađarski premijer Viktor Orban izazvao je oštre reakcije u Evropi nakon što je doveo u pitanje ko je započeo rat između Rusije i Ukrajine i kritikovao zapadne lidere zbog vojne i finansijske podrške Kijevu, dodatno produbljujući podele unutar Evropske unije.
Ukrajina podržava američki predlog o trilateralnom sastanku savetnika za nacionalnu bezbednost sa Rusijom, ali ukrajinski lider Volodimir Zelenski ponovo naglašava da neće pristati na kompromis oko teritorija.
Video snimak na kojem je dron sa ruskom zastavom viđen iznad Kijeva, koji je danas postao viralan na mrežama, nije bio lažna informacija, saopštila je ukrajinska policija.
Predsednik Stranke slobode i pravde Dragan Đilas ponovo je pokušao da se predstavi kao žrtva sistema, ali je ovog puta pažnju javnosti skrenuo na – džemper, pišu mediji.
Objavljivanje dokumenata o Džefriju Epstajnu, kao i niz fotografija koje otkrivaju posete brojnih ličnosti njegovom ozloglašenom ostrvu, ponovo su uzburkale javnost.
Drugi krug "Zvezda Granda" doneo je veliku dozu zabave kako gledaocima, tako i žiriju, ali i žestoke sukobe među mentorima zbog duela njihovih takmičara.
Portparol Bila Klintona optužio je Belu kuću da ga koristi kao žrtvenog jarca, nakon što su fotografije bivšeg predsednika sa osuđivanim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstajnom i Gislen Maksvel objavljene.
Nemica Mihaela Benthaus danas je postala prva osoba sa invaliditetom koja je otputovala u svemir u raketi kompanije Blu oridžin milijardera Džefa Bezosa.
Istražne beleške koje opisuju detaljne zahteve Džefrija Epstajna ljudima od kojih je tražio da pronađu maloletnike koja su potom podvođeni za seksualno zlostavljanje nalaze se među dokumentima koje je Ministarstvo pravde objavilo u petak.
Po dobijanju informacije da je sa tržišta Republike Hrvatske povučena hrana za odojčad Aptamil AR1, hitno je izdat nalog da se sve što je još u promet hitno povuče, zbog provere prisustva bakterije Bacillius cereus.
Srčane bolesti su vodeći uzrok smrti u svetu. Iako su mnogi svesni da ishrana i stres igraju veliku ulogu, jedan lekar tvrdi da čak 90 odsto srčanih udara može biti povezano sa jednom jutarnjom navikom koja nema nikakve veze sa hranom.
Danske vlasti su objavile izveštaj vojne obaveštajne službe u kojem se navodi da je Rusija tokom 2024. i 2025. izvela sajber napade na infrastrukturu i sajtove u toj zemlji, a takođe se otkrivaju i novi slučajevi koji ranije nisu prijavljeni, prenosi danas AP.
YouTube više neće deliti svoje muzičke podatke sa platformom Billboard, navodeći kao razlog neslaganje sa načinom na koji se ponderišu strimovi prilikom izrade američkih muzičkih top-lista.
Gde god da pogledate na internetu, nailazite na AI generisane slike i video-snimke. Sve ih je teže razlikovati od pravih, pa je Google napravio alat koji bi trebalo da vam pomogne u tome.
Najnovija Toyota RAV4 već je stigla u Severnu Ameriku, Evropu i Kinu, gde se postepeno učvršćuje na ključnim svetskim tržištima. Sada je konačno debitovala i na domaćem, japanskom tržištu - uz dva posebna stajling paketa razvijena u saradnji sa Modellistom.
Komentari 55
Pogledaj komentare