Zdravlje

Sreda, 15.11.2023.

15:27

Bolest šaka, usta i stopala se širi među decom u vrtićima

U pojedinim zagrebačkim vrtićima pojavila se kod dece izvesna bolest šaka, usta i stopala.

Izvor: Avaz.ba

Bolest šaka, usta i stopala se širi među decom u vrtićima
Foto: Shutterstock/pavodam

Reč je o koksaki virusu tipa A, piše avaz.ba. Bolest šaka, usta i stopala je blaga febrilna bolest koju karakteriše pojava plikova (vezikula) na dlanovima, tabanima i u u ustima. Uzrokuje ga koksaki virus tipa A, a iako najčešće pogađa decu mlađu od deset godina, simptomi se mogu javiti i kod odraslih.

U HZJZ za svoje medije navode da ne vode posebnu evidenciju o brojnosti ove bolesti, već je ubrajaju u enteroviruse kojima pripada i zbog toga, kako su sami rekli, ne postoji precizan uvid u broj obolelih u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

O kakvoj je bolesti reč?

Pojedinačni slučajevi obolelih od koksaki virusa mogu se kod ljudi javljati tokom cele godine, ali se epidemije obično beleže u leto i ranu jesen.

Inkubacija traje tri do pet dana, a prvi simptomi su povišena telesna temperatura (38 do 39°C), gubitak apetita i bol u grlu. Još jedan karakterističan simptom ove bolesti je pojava mehurića (vezikula) u usnoj duplji i na jeziku. Kod većine pacijenata na prstima, šakama i dlanovima i stopalima razvija se sivi bubuljičasti osip sa crvenim rubom, koji može da traje i do deset dana.

Kako se infekcija širi

Izvor zaraze najčešće su osobe sa asimptomatskom infekcijom, podaci su Zavoda za javno zdravlje Koprivničko-križevačke županije.

Zaražene osobe izlučuju virus u faringealni sekret i stolicu i zarazne su nekoliko nedelja nakon što simptomi prestanu. Bolest se prenosi direktnim kontaktom sa zaraženom osobom, a prenosi se i indirektno preko raznih predmeta.

Lečenje i prevencija

Ne primenjuje se specifična terapija, lečenje je simptomatsko. Uzimaju se lekovi koji ublažavaju bol i snižavaju povišenu telesnu temperaturu. Ako je potrebno, antibiotik se može koristiti za promene na koži koje pucaju. Zbog bolnog i otežanog gutanja, važno je uzimati dovoljno tečnosti kako bi se sprečila dehidracija.

U HZJZ kažu da se ova bolest može sprečiti kao i drugi enterovirusi: izbegavanjem ili ograničavanjem bliskih kontakata i izolacijom obolelih.

Takođe je važno redovno pranje ruku toplom vodom i sapunom, kao i izbegavanje stavljanja ruku u usta, te redovno čišćenje kontaktnih površina, kao i provetravanje prostorija.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 3

Pogledaj komentare

3 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: