Izvor: PR
Predlažemo vam da jedna od destinacija koju ćete obići ovog leta bude Đavolja Varoš. Prirodni spomenik Đavolja varoš nalazi se na jugu Srbije, u središtu planine Radan.
Ovaj lokalitet je 1959. godine stavljen pod zaštitu države,a 1995. godine je proglašen za prirodno dobro od izuzetnog značaja i stavljen u prvu kategoriju zaštite - spomenik prirode.
U pitanju su 202 zemljane figure, koje je priroda "izvajala". Visoke su do 15 metara i široke do 3 metra, a svaka od njih je ukrašena kamenom kapom.
O ovom geomorfološkom fenomenu kruže brojne legende. Prema jednoj, okamenjene đavole su ljudi nosili na leđima i trpeli, a uspeli da odagnaju kad su zanoćili kraj obližnje crkve svete Petke. Druga legenda kaže da su to okamenjeni svatovi i mladenci porodice koju je đavo prevario da venča brata i sestru.
Sa druge strane, naučnici su utvrdili da je Đavolja varoš nastala kao posledica erozije koju su donele kišne padavine odnoseći deo po deo glinenog sloja, dok su delovi zemlje ispod kamenih kapa ostali netaknuti. Kad se tome doda uticaj vetra, sunca i temperaturnih promena – nastaju zemljane figure čudnih oblika kakve vidimo danas.
Pored ovih zemljanih figura, Đavolju varoš čine i dva izvora jako kisele vode sa visokom mineralizacijom: Đavolja voda izvire u blizini varoši, a odlikuje je hladna i ekstremno kisela voda puna aluminijuma, gvožđa, bakra i sumpora. Svega par stotina metara dalje je i Crveno vrelo, tako nazvano zbog boje koju dobija zahvaljujući velikoj količini gvožđa
Predlažemo vam da obiđete i rudarska okna nastala još u 13. veku kad je srpski car Uroš doveo Sase radi iskopavanja gvožđa, zlata, srebra i aluminijuma. Ulazi u okna su veoma uski, a samo jedno od njih, čiji je ulaz proširen, je donekle istraženo i pretpostavlja se da je dugačko oko 800 metara.
Doživite Srbiju! Doživite Đavolju Varoš!
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.