Kultura

Subota, 25.08.2012.

13:14

Turska – kolevka evropskih jezika?

Indoevropski jezici potiču sa područja Anatolije, ustanovili novozelandski naučnici, posmatrajući jezike kao viruse.

Autor: Izvor: J.J.K. / Politika

Default images

Na holandskom je moeder, na španskom madre, na ruskom mat. Reč majka i mnoge druge slično se izgovaraju u nizu sasvim različitih jezika. Na osnovu toga su lingvisti davno zaključili da se 400 jezika iz Evrope i Azije razvilo iz istog „pretka”, ali nisu složni oko toga gde je kolevka tog prajezika, piše Politika.

U magazinu „Nature” 23. avgusta objavljeni su rezultati studije koji idu u prilog „Anatolijskoj hipotezi“ – da je prostor današnje Turske postojbina ove grupe jezika, među kojima su engleski, persijski, hindu, ruski i svi slovenski jezici, uključujući srpski.

Do otkrića su došla dvojica novozelandskih naučnika koji uopšte nisu lingvisti, već evolutivni biolozi, a koristili su komplikovan kompjuterski model prvobitno dizajniran da mapira epidemije.

Geni i jezici imaju nekoliko sličnosti, pa se evolucija jezika obično prikazuje u obliku porodičnog stabla. Rasel Grej i Kventin Etkinson sa Univerziteta u Ouklendu pošli su još 2003. godine od teorije da je evolucija reči slična evoluciji vrsta i da srodne reči (npr. broj tri i three u engleskom i srpskom), mogu da se koriste kao sekvence DNK da se izmeri koliko su jezici evoluirali. Zatim, stopa kojom su se reči menjale može da pomogne da se utvrdi period kada su se indoevropski jezici udaljili jedan od drugog.



Uz pomoć metoda evolutivne biologije, ovaj naučni dvojac je uporedio najčešće reči iz 87 indoevropskih jezika, kao što su majka, lov i nebo da bi ispitao u kakvom su odnosu ove jezičke „vrste” jedna prema drugoj. Došli su do zaključka da je zajednički predak indoevropskih jezika postojao pre 7.800 do 9.800 godina, što je išlo u prilog Anatolijskoj hipotezi, po kojoj je poljoprivreda pomogla u širenju jezika sa teritorije današnje Turske.

Po drugoj teoriji, jezici kojima danas govori tri milijarde ljudi vode poreklo od nomada bronzanog doba koji su koristili konje i točak da bi se proširili na istok i zapad iz stepa današnje Ukrajine pre 5.000 do 6.000 godina.

Grej i Etkinson su 2003. utvrdili vreme kada je počelo udaljavanje od zajedničkog prajezika, ali ne i tačno mesto. Drugi deo zagonetke su rešili sada, i to pomoću epidemioloških modela utvrđivanja porekla zaraze. Biolozi koji su tragali za korenima globalnih pandemija uzimali su uzorke DNK sa brojnih lokacija i na osnovu modifikacije gena mapirali razvoj virusa. Sada su isti princip primenili na jezike i opet su došli do odgovora da su indoevropski jezici potekli sa područja današnje Turske.

Profesor Kolin Renfru sa Kembridža, lingvista koji je od početka verovao da se indoevropsko jezičko stablo razgranalo iz Turske, zadovoljan je što novo istraživanje potvrđuje njegovu teoriju. Ipak, veruje da će ostatak naučne zajednice sporo prihvatiti ove dokaze, jer su „studije indoevropskih jezika predugo bile zasnovane na mitu o konjaniku koji se spustio iz ruskih stepa”.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

18 Komentari

Možda vas zanima

Društvo

Stiže sneg

Meteorolog Nedeljko Todorović izjavio je danas da nas sledećeg vikenda očekuju manje količine snežnih padavina, ali bez dužeg zadržavanja i da je pred nama zima koja neće biti mnogo hladna.

11:24

20.12.2025.

12 h

Podeli: