Veliki umovi nose veliku potrebu za utapanjem u alkoholu.
Autor: skarab
Temeljna i dugoročna američka i ništa kraća britanska socijalna studija iznele su na svetlost dana zanimljive i neočekivane podatke - da bistrija deca imaju veći potencijal da kao odrasli pomute um alkoholom. Na prvi pogled ovo ne deluje smisleno, jer je najčešća slika pijanca neko crvenog nosa, „sa pola mozga“ i bez prebijene pare. No svet kakav je danas je mnogo komplikovaniji od nekih starih stereotipa.
Korelacija inteligencije ispitivane dece i unosa alkohola u njihovim 20, 30 i 40-im godinama života u V. Britaniji
Ovi izveštaji su izazvali pravu bujicu slobodnih hipoteza u internet univerzumu i blogosferi, a sve pokušavaju da objasne kako je došlo do razvoja ovog fenomena. Zašto bi inteligentni ljudi bili skloniji upotrebi jedne na duže staze „nepametne“ supstance? Koja može ozbiljno ugroziti zdravlje, kao i funkcionisanje samog mozga? Mogu se pročitati različita mišljenja. Recimo, evolutivna psihologija tvrdi, između ostalog, da je veća potreba za alkoholom kod inteligentnijih odraz „evolutivnog razvitka“ ove populacije - put od trulog (fermentisanog) voća do proizvedenog pića uključivao je razvoj nauke i tehnologije, pa autor dolazi do zaključka da su oni koji su doneli alkoholna pića civilizaciji morali biti inteligentni; drugi hipotetišu da „pametnija deca imaju potrebu da kada odrastu, nadoknade sve ono što su propustili u mladosti zbog pritiska u školi“, kao i da je veća verovatnoća da pametni klinci završe na boljim radnim mestima, a bolja pozicija znači više odgovornosti - samim tim i više stresa. Raniji britanski podaci već su doveli u vezu inteligenciju, poslovni angažman i unos alkohola.
Podaci su intrigantni, ali spekulisati je nezahvalno - evolutivna psihologija je za sebe još uvek na klimavim temeljima; i ko može da tvrdi da većina inteligentnih ljudi mora da „upinje“ u školi ili da će uopšte završiti na dobrim poslovima? Ne možete znati koliko je pijanac-beskućnik ispred dragstora bio pametan i emancipovan pre nego što je otpočeo svoj alkoholni staž. Međutim, jedan zanimljiv članak vreba na Food&Wine blogu. Ono što ga čini specifičnim je da se autor ne izuzima iz analizirane grupe, već sebe smatra delom nje. Tekst pomalo superiorno obojen - „mi inteligentne šljokare pijemo da bi smo tolerisali druge”, ali s druge strane ima solidnu dozu iskrenosti i ličnog doživljaja. U kratkim crtama, objašnjava da alkohol inhibira rad određenih receptora u mozgu sa jednom svrhom - da otme volan vašem mozgu, opusti vas, a potom ostavi da pričate (i pravite) gluposti. Prosto - u socijalnim situacijama možete biti napeti, anksiozni ili neraspoloženi jer smatrate ljude i razgovore glupim i dosadnim, nalazite u neprijateljskoj sredini, niste zadovoljni sopstvenom ličnošću u datoj situaciji, ili ste preopterećeni i jednostavno ne želite da imate jasnu sliku šta se oko vas zbiva. Ono što vam nabija osećaj tenzije je upravo vaš vredni, pametni mozgonja, koji vas zasipa informacijama koje ne želite, a koje bi manje oštroumnoj osobi možda ostale van domašaja. I jednostavno ne možete da ga ućutkate, osim ako ga ne utopite u čašici. Ili pet... šest... sedam...
Ono što se ne spominje je činjenica da su mnogi inteligentni ljudi izrazito emotivno osetljivi. Ispoljavali to ili ne - imaju istančan osećaj za ono što se dešava u njima i van njih. A kada je oko vas mnogo ljudi i mnogo stranih upliva, ovo može da bude uznemirujuće, čak i zastrašujuće. Dovoljne količine alkohola proliće se preko mnogih finih sinapsi između vaših neurona čineći vas manje osetljivim, a više nemarnim i bezbrižnim. Takođe, inteligentna deca su ekstremno osetljiva na ono što im se dešava tokom odrastanja - upravo zato mogu razviti nesigurnosti i psihološke ožiljke koje će ih kasnije naterati da posegnu za alkoholom.
Naravno, vaše trenutno „blagostanje“ platiće vaša jetra, krvni sudovi, želudac, nervi i sam mozak. Jer svaki put kada pijete toliko da se ne sećate šta se dešavalo, mozak doživljava mini-oštećenja, koja se vremenom gomilaju - jer nervne ćelije su jedne od retkih u našem organizmu koje se ne obnavljaju. Kada „ubijete“ određenu količinu, vaše telo ne može da stvori nove. A to ostavlja trajne posledice na logički aparat, pamćenje, koncentraciju...
Pitanje „ko koliko pije i zašto?“ svakako je kompleksno - uključuje mnoge psihološke, socijalne i kulturološke aspekte (kako li bi studija prošla kod nas ili u Rusiji?). Ako mnogo pijete ne mora da znači da ste mnogo pametni, a definitivno ne znači da ćete postati išta pametniji. Naprotiv. Međutim, ovi podaci bacaju novo, intrigantno svetlo na problem zloupotrebe alkohola, kao i na dublje društvene probleme - kakvu podršku društva imaju njegovi najbistriji članovi ako se sa problemima nose na ovakav način? Kao da se blagoslov pretvara u kletvu. A ako i sami pripadate pijanim pametnicama budite svesni da ne pijete da zaboravite, već da zaglupite i lakše skliznete u glavni društveni tok, kakav god on bio. Da li vam to zaista odgovara?
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nije ovo bio spektakularan nastup Đokovića, ali dovoljan za plasman u četvrtfinale Vimbldona. Safijulin je uspeo da mu "otkine" set, ali više od toga nije mogao.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je danas da je rešenje za rat u Ukrajini "bliže nego što ljudi misle" i da će o Ukrajini razgovarati tokom sastanaka na samitu NATO-a u Turskoj ove sedmice.
Rat u Ukrajini – 1594. dan. Rusija je izvela još jedan masovan napad na Kijev. Iz Moskve saopštavaju da su napali odbrambenu industriju i energetska preduzeća u Kijevu.
Od 3. Jula 2026. godine film se nalazi na platformama AppleTV, Amazon Prime Video, YouTube Movies, kao i na prvom pravoslavnom američkom striming servisu Logos Cinema.
Naselje Aerodrom je primer kako se gradski identitet često gradi slojevito – kroz istoriju, funkciju prostora i kolektivno pamćenje. Ono što je nekada bilo vojno uzletište, danas je jedno od ključnih stambenih zona grada.
Narodna poslanica Ekološkog ustanka Danijela Nestorović rekla je gotujući na Novoj S da "studentska lista" ima podršku od oko 30%, što nije dovoljno da se pobedi, prenose mediji.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je danas da je rešenje za rat u Ukrajini "bliže nego što ljudi misle" i da će o Ukrajini razgovarati tokom sastanaka na samitu NATO-a u Turskoj ove sedmice.
Rat u Ukrajini – 1594. dan. Rusija je izvela još jedan masovan napad na Kijev. Iz Moskve saopštavaju da su napali odbrambenu industriju i energetska preduzeća u Kijevu.
Krivično vanpretresno veće Višeg suda u Beogradu ukinulo je pritvor bivšem načelniku beogradske policije Veselinu Miliću, uhapšenom pre skoro dva meseca u istrazi za ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu "27" na Senjaku.
U javnost je izašao snimak kako se bivši predsednik Crne Gore, Milo Đukanović pravda za saradnju sa Bilom Klintonom u vreme kada je NATO vršio agresiju nad Srbijom.
Bivši američki obaveštajci otkrili su da taktike regrutovanja Centralne obaveštajne agencije (CIA) često uključuju zadovoljavanje ličnih potreba pojedinaca za koje je CIA zainteresovana, a ređe nuđenje novca ili dijamanata.
Britanka Zo Kestl (Zoë Castle, 29) iz Glostršira živi sa, kako lekari navode, jedinstvenom kombinacijom zdravstvenih problema na svetu. Zbog toga njen svakodnevni život prati stalna neizvesnost i briga o budućnosti.
The biggest football stars are living up to expectations on the world’s biggest stage and are leading an exciting battle for the award given to the tournament’s top scorer in the United States, Canada, and Mexico.
Erling Haaland inspired Norway to a 2–1 victory over Brazil in the World Cup Round of 16, scoring both goals, and later reacted to the triumph with a post on Instagram.
Neće biti lako izdavačima koji su planirali da svoje najbolje naslove ponude u drugoj polovini 2026. godine. Biće u senci GTA 6, pa su neki odlučili da pomere predstavljanje svojih igara.
Komentari 2
Pogledaj komentare