Samo tri dana posle izbijanja afere sa navodnim dostavljanjem
zasticenih vojnih dokumenata americkom diplomati, zbog koje je pred
vojnim sudom pokrenut postupak protiv potpredsednika Vlade Srbije
Momcila Perisica, u nedelju je upadljiv izostanak bilo kakvih zvanicnih
informacija o ovom slucaju, izvestava Radio B92. Takodje, primetno je i
da je utihnula i prica o velikom diplomatskom incidentu izazvanom
hapsenjem jednog sluzbenika ambasade SAD, koji je identifikovan kao Dzon
Dejvid Nejbor. Ambasada je naknadno saopstila da je za sve zvanicne
stavove Vasingtona ovim povodom zaduzen direktno Stejt department. Nema
ni naznaka kakav ce biti odnos savezne administracije prema ovom
diplomati akreditovanom u Beogradu. Za sada je jedino ministar Goran
Svilanovic uputio izvinjenje ambasadoru Vilijamu Montgomeriju zbog
krsenja Becke diplomatske konvencije koja stiti osobu sa diplomatskim
pasosem.
Generalstab do ovog trenutka nije obznanio ni jedan od obecanih
dokumenata koje je navodno Momcilo Perisic zloupotrebio, iako je u
subotu to zvanicno bilo najavljeno. Treba reci da jedino vojno
tuzilastvo moze da odluci sta ce raditi sa tim poverljivim spisima,
odnosno da ih pod odredjenim restrikcijama objavi.
Bivsi sudija Vrhovnog vojnog suda, Jovan Buturovic, izjavio je za B92 da
– bez obzira na stvarno stanje stvari – ni Perisic, ni bilo ko drugi,
nema pravo da slobodno raspolaze zasticenim vojnim dokumentima.
"Prestankom funkcije, u pogledu tih dokumenata on nema nikakva
ovlascenja, dakle, on postaje obican gradjanin. Ali u zakonu izricito
pise da su lica koja su se nalazila na nekim funkcijama i upoznata sa
sadrzajem tih dokumenata ili su im bila poverena u sluzbi, moraju to i
nakon prestanka sluzbe cuvati kao tajnu pod pretnjom krivicne
odgovrnosti. Dakle, kao bivsi nacelnik generalstaba on u pogledu tajnih
dokumenata nema nikakva ovlastenja", kaze Buturovic. On precizira da je
za takvo krivicno delo predvidjena kazna od 1 do 10 godina zatvora.
"Krivicni zakon predvidja da onaj kome su ta dokumenta poverena ili ih
prikuplja od nekoga drugog u nameri da ih preda ili ucini dostupnim bude
kaznjen zatvorom od jedne do deset godina, a ako je to vec ucinio od tri
do petnaest godina zatvora. U svim zemljama sveta to je jedno od
najtezih krivicnih dela, u mnogim zemljama za to je predvidjena i smrtna
kazna, a u SAD je dosta tih smrtnih kazni i izreceno. Kod nas postoji
samo jedno krivicno delo spijunaze, propisano u krivicnom zakonu
Jugoslavije. U drugim zemljama, na primer u SAD, vojna spijunaza je
predvidjena u vojnom krivicnom zakoniku, dok kod nas to nije
razdvojeno", istice Buturovic.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare