Od 1. januara ogromno poskupljenje struje u Nemačkoj
Nemačka vlada je donela odluku o ograničenju cene struje i gasa koje će važiti do januara 2023. do aprila 2024. godine.
Izvor: Deutsche Welle
Ilustracija: Depositphotos/Alan
Prethodno je više od 7 miliona domaćinstava obavešteno o ogromnim poskupljenjima struje od Nove godine.
Nemci ionako imaju najskuplju struju u EU. A ovih dana su milioni domaćinstava dobili obaveštenje o poskupljenju struje od Nove godine. Neka povećanja su drastična. Na primer, Rheinenergie iz Kelna će od januara struju naplaćivati oko 55 centi po kilovat-satu! To je povećanje od skoro 130 odsto.
Pored Kelna, poskupljenje je pozamašno i u Minhenu: kilovat-sat će od Nove godine koštati 61,9 centi. Ranije je to bilo 25 centi.
"Nova godina počinje ogromnim talasom poskupljenja električne energije", rekao je Torsten Štork, energetski stručnjak na portalu za poređenje cena Verivoks. Provajderi struje postepeno prebacuju povišene tržišne cene na svoje kupce.
Rheinenergie iz Kelna se takođe poziva na visoke troškove nabavke: "U odnosu na prethodnu godinu, cene na berzama struje su porasle za više od 300 odsto, na vrhuncu više od deset puta. Uz to raste i mrežarina".
Pogođeno 7,3 miliona domaćinstava
Portal za poređenje cena Check24 piše da je u Nemačkoj povećanjem cene struje od Nove godine pogođeno "oko 7,3 miliona domaćinstava".
Povećanja iznose u proseku 60,5 odsto. Zbog drugačije baze podataka, Verivoks dolazi sa prosečnim plusom od 54 procenta.
"Nažalost, tarife za nove korisnike su još veće, tako da promena provajdera u većini slučajeva ne donosi nikakve uštede. To će se verovatno promeniti tek u narednih nekoliko meseci. Korisnici stoga trenutno nemaju izbora."
Povećanja cena na početku nove godine su veoma različita širom Nemačke. Na primer, u Gradskoj Elektroprivredi u Potsdamu (Brandenburg) cena se povećava za oko 21 odsto na 46,5 centi po kvs. U MVV Energie u Manhajmu (Baden-Virtemberg) od januara struja košta nešto manje od 45 centi - umesto dosadašnjih 27 centi. Istočnonemački dobavljač energije EnviaM (Kemnic, Saksonija) ubuduće će naplaćivati 48,1 cent - 20,1 centi više nego ranije.
Značajna povećanja na prelazu godine nisu prva u bliskoj prošlosti: prema proračunima Check24, domaćinstvo sa godišnjom potrošnjom od 5000 kilovatsati je u novembru 2020. u proseku plaćalo 29,4 centa, a godinu dana kasnije - 31,6 centi. A trenutno (novembar 2022.) prosek je 42,7 centi.
Zašto je struja tako skupa u Nemačkoj?
Cena struje od trenutno porsečno 32,7 centi po kilovatsatu sastoji se od tri komponente:
- 51 odsto čine porezi, nameti i doplati
- 24 odsto ide za korišćenje električne mreže
- 25 odsto ide dobavljaču električne energije za proizvodnju električne energije i prodaju.
Porezi i doplate čine nešto više od polovine cene struje po kilovatsatu - to je jedan od razloga zašto je cena struje u Nemačkoj toliko visoka u odnosu na druge zemlje EU.
Ekstremno povećanje cena gasa, kao posledica ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, smatra se jednim od glavnih razloga najnovijeg ekstremnog poskupljenja struje.
Pritom - sada preskupa proizvodnja struje u gasnim elektranama određuje cenu i za za sve druge načine proizvodnje struje. Radi se o takozvanom Merit order principu na kojem insistira Evropska unija: odlučujuća za cenu struje je najskuplja elektrana koja je nepohodna za pokrivanje potražnje u zemlji.
Ilustracija: Depositphotos/ChiccoDodiFC
Ograničnje cena struje i gasa
Savezna vlada je u petak 25.11. donela najavljeni nacrt zakona, odnosno niz mera kojima ograničava cene gasa i struje i time otvorila put za odluke parlamenta. Ministar ekonomije Robert Habek (Zeleni) očekuje da bi Bundestag i Bundesrat mogli da donesu relevantne zakone do sredine decembra.
Po nacrtu zakona, od 1. januara 2023, to bi bilo ovako regulisano:
Struja - domaćinstva i mala preduzeća bi osnovna kvotu struje od 80 odsto potrošnje iz 2021. dobijala po fiksnoj bruto ceni od 40 centi po kilovat satu, a ostatak po tržišnoj ceni. Industrijske firme će dobiti garantovanu neto cenu od 13 centi po kilovat satu za osnovnu kvotu od 70 odsto potrošnje 2021. godine.
Gas - domaćinstva i mala i srednja preduzeća će dobiti zagarantovanu bruto cenu gasa od 12 centi po kilovat satu za 80 odsto potrošnje iz 2021. Za korisnike centralnog grejanja cena bi trebalo da bude 9,5 odsto za kontigent od 80 odsto potrošnje od prošle godine. A na preostalih 20 odsto potrošnje se plaća cena po ugovoru.
Uvodi se 90 odsto poreza na dodatni profit
Ova ograničennja cena struje i gasa važiće do aprila 2024. Građani i firme biti retroaktivno rasterećeni za januar i februar, odnosno, obračun će se izvršiti u martu - i za prethodna dva meseca.
Olakšica, odnosno ograničenje cene struje biće delimično finansirano oporezovanjem takozvanog dodatnog profita koji firme ostvaruju na tržištu električne energije. To se odnosi na sve proizvođače struje, dakle i nuklearne elektrane, one na ugalj i proizvođače zelene struje od vetra i sunca, koji su nedavno imali koristi od visokih cena na berzi. To oduzimanje dodatnog profita u visini od 90 odsto će se vršiti od 1. decembra, a ta praksa bi trebalo da se završi najkasnije do 30. aprila 2024. godine.
Koliko treba da platim?
Mnogi se pitaju koliko će posle svih ovih mera poskupljenja i olakšica, na kraju morati da plate za struju, gas i grejanje. To je zaista veoma teško izračunati.
U račun ulazi konkretno povećanja cene gasa od oktobra i konkretno povećanje cene struje od 1 januara. I onda treba izračunti koliko je 80 odsto od potrošnje 2021. (za svaki mesec ili u proseku?) i to onda preračunati po upravo ograničenoj ceni, a ostatak od 20 odsto po onoj u ugovoru. Ovaj deo će verovatno još da poskupljuje u narednoj godini, bar ako je verovati stručnjacima i berzi energije. Zatim, treba oduzeti poklon - račun za gas i centralno grejanje za decembar - čija će se visina znati tačno tek kada se izvrši obračun za 2022. Pored toga PDV je smanjen sa 19 na 7 odsto na svu potrošnju gasa i na centralno grejanje.
I sama vlada je navela da se radi "veoma komplikovanoj zakonodavnoj proceduri" u okviru koje je predviđena i odredba kojom se otežava isključivanje struje i grejnje neplatišama.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Diskontni lanac KiK nastavlja da smanjuje broj svojih prodavnica u Nemačkoj. Tokom 2026. godine planirano je zatvaranje oko 150 objekata, dok bi istovremeno trebalo da bude otvoreno svega petnaestak novih.
Ministarstvo finansija donelo je novi pravilnik kojim se uređuju način obračunavanja poreza na premije neživotnih osiguranja, vođenje evidencije i podnošenje poreskih prijava.
U Zagrebu je 2. oktobra potpisana inicijativa "Jadransko-jonski železnički koridor – saobraćajna povezanost kao temelj razvoja i otpornosti", kojom se pokreće ideja o novoj železničkoj vezi duž jadranske obale, objavila je kompanija HŽ Infrastruktura.
Države članice EU postigle su dogovor o paketu mera koje se odnose na integraciju i nadzor finansijskih tržišta, što se smatra ključnim korakom ka uspostavljanju unije tržišta kapitala, koja bi mogla da preusmeri štednju građana iz banaka u investicije.
Sunovrat prodaje nemačkog Audija je ubrzao u trećem kvartalu zbog carina u SAD i oštre konkurencije u Kini. Brend iz grupe VW je u međugodišnjem poređenju prodao za petinu manje vozila.
Društvenim mrežama proširili su se snimci sa Balija, gde se vozači već danima suočavaju sa nepreglednim kolonama na benzinskim stanicama, zbog nestašice goriva koja je pogodila ovo indonežansko ostrvo.
Evropska investiciona banka (EIB) objavila je danas da je odobrila dodatni kredit od 20 miliona evra austrijskoj kompaniji Burgenland energi za proširenje kapaciteta za proizvodnju električne energije iz vetra i sunca u austrijskoj pokrajini Burgenland.
Fortenova grupa je saopštila da je formalno zaključen njezin izlazak sa maloprodajnog tržišta u Srbiji prodajom poslovnih udela u Idea marketima d.o.o i još četiri društva.
Ministarstvo zaštite životne sredine Srbije donelo je rešenje kojim se daje saglasnost na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje budućeg magistralnog naftovoda koji će spajati granicu Mađarske i Novi Sad.
Rat u Ukrajini – 1.692. dan. Ruski napadi odnose živote i ostavljaju ranjene širom Ukrajine, dok tenzije rastu i u Crnom moru. Ukrajinski predsednik VolodimirZelenski otvara prostor za nove razgovore sa Trampovim izaslanicima, a EU pojačava pritisak na Moskvu.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski optužio je vlasti u Kijevu da nisu dovoljno pripremile grad za predstojeću zimu, čime je dodatno pojačao pritisak na gradonačelnika Vitalija Klička.
Sud u Bukureštu odlučio je danas da bivšeg predsedničkog kandidata Rumunije Kalina Đorđeskua prebaci iz pritvora u kućni pritvor, ali odluka nije pravosnažna i može biti osporena, prenosi rumunski Digi24 pozivajući se na izvore.
Od predsednika Srbije Aleksandra Vučića do generala Ratka Mladića, politički neistomišljenici blokadera izloženi su uvredama, ponižavanju i pokušajima diskreditacije, piše 24sedam.
Duan "Kifi Di" Dejvis osuđen je danas na kaznu zatvora od 40 godina do doživotnog zatvora zbog organizovanja ubistva američkog repera Tupaka Šakura 1996. godine.
Nakon što je salmonela otkrivena u čeri paradajzu iz Italije koji je dospeo i na hrvatsko tržište, pažnja je ponovo usmerena na bakteriju koja može da izazove ozbiljne tegobe.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić rekao je danas u obraćanju na Tok Toku da će uskoro biti još inovativnih lekova za decu i odrasle.
U Primorsko-goranskoj županiji proteklih pet sedmica je zabeleženo oko 60 prijava salmonele, gotovo tri puta više nego u prethodnim periodima, ali se slučajevi ne povezuju sa uvezenim italijanskim čeri paradajzom u kojem je otkriveno prisustvo salmonele.
Netflixova serija "The Watcher", inspirisana stvarnim događajima koji su godinama intrigirali američku javnost, premijerno je prikazana 13. oktobra 2022. godine.
Petar Grašo najavio veče puno emocija, muzike i uspomena, a 15. oktobra publiku u Plavoj dvorani očekuje koncert koji će podsetiti na neke od najvećih imena regionalne muzičke scene.
Konferencija MDS Rewired je okupila brojne IT stručnjake, predstavnike poslovne zajednice, korisnike i partnere u razmeni znanja i iskustava o tehnologijama za poslovanje.
Kina je saopštila da će novi sporazum sa EU o hibridnim vozilima omogućiti nastavak rasta izvoza i obezbediti ovoj zemlji kvotu koja nije manja od dodeljene bilo kojoj drugoj.
Više od dva od pet polovnih automobila prodatih u Srbiji ove godine učestvovalo je u saobraćajnoj nesreći ili ima skrivena oštećenja, pokazuju novi podaci kompanije CarVertical.
EU navodno planira da ograniči uvoz kineskih hibrida i plug-in hibrida na 350.000 vozila godišnje. Ako predlog bude potvrđen, nova pravila mogla bi da počnu da važe 1. decembra 2026.
Peugeot E-T16 Concept ima tri elektromotora i 827 KS, a ubrzava do 100 km/h za 2,5 sekunde. Ekstremni električni koncept odaje počast legendarnom 205 T16 i najavljuje tehnologije budućeg E-208.
Kineski proizvođači mogu da naprave električni automobil i do 9.800 evra jeftinije od evropskih rivala, pa zadržavaju cenovnu prednost čak i uz dodatne carine na uvoz u EU.
Komentari 27
Pogledaj komentare