Srbija

Nedelja, 24.08.2014.

16:14

Naš kesten nemamo, stiže i iz Kine

Pečeni kesten mnogima je jedan od omiljenih jesenjih zalogaja, a u Srbiju stiže iz iz Makedonije, Hrvatske i čak Kine.

Izvor: eKapija

Default images

Ovo su zemlje iz kojih Srbija uvozi najviše pitomog (jestivog) kestena, kako svežeg tako i prerađenog. Za njima slede – Albanija, Italija i Grčka. Domaćeg kestena, ni u pećnicama, ni u pireu, kao ni u čokoladicama ili kolačima i drugim delikatesima, gotovo da nema.

Naša zemlja ima veoma malo samoniklog pitomog kestena, a uzgajanje je u ovom trenutku samo daleka ideja. Ova biljka najviše raste Kosovu i Metohiji, tačnije na granici sa Albanijom, ali taj resurs, nažalost, odavno nije moguće koristiti. U drugim krajevima Srbije, ima ga samo sporadično. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, Srbija je u 2013. uvezla oko 150.000 kilograma kestena u ljusci, oko 67.000 kilograma ploda bez ljuske, i nešto više od 57.000 kg pirea i paste od kestena. Ukupna vrednost tog uvoza je oko 310.000 evra.

Ono što na našim stablima rodi, ko skuplja – skuplja za svoju dušu.

Prema podacima Tržišne inspekcije Ministarstva trgovine, registrovano je svega pet otkupnih mesta kestena (i to bez preciziranja da li je reč o pitomom ili divljem kestenu) - dva kod Kragujevca i tri u okolini Beograda. Ipak, kada smo se raspitali u ovim preduzećima, ispostavilo se da je to "samo na papiru", jer se nijedno od njih (u pitanju su firme koje se bave otkupom i distribucijom voća) trenutno ne bavi otkupom pitomog kestena. Interesovali smo se i u čačanskom udruženju "Šumski plodovi Srbije", gde su nam takođe rekli da im nije poznato da iko u tom kraju vrši organizovan otkup.

U Srbiji kesten najviše koriste poslastičari i prehrambene kompanije, koji ga uvoze kao sirovinu ili poluproizvod.

Jedan od najvećih domaćih konditora, subotički "Pionir", sastojak za svoj "kesten desert" nabavlja u Mađarskoj. "Godišnje uvozimo oko 15 tona kesten praha. Ranije smo ga nabavljali u subotičkoj firmi koja je u međuvremenu privatizovana i koja je ugasila ovaj proizvod", kaže Branimir Kopilović iz "Pionira".

I dok za uzgajanje lešnika (koji će, nadamo se, uskoro "uskočiti" u "nutelu" i čuvene "ferrero" kuglice), naša zemlja ima odlične uslove i već razvijene zasade, sa kestenom je situacija drugačija.

Vladislav Ognjanov, profesor Departmana za voćarstvo u Novom Sadu, kaže da gajenje pitomog kestena na veliko u Srbiji nije nemoguće, ali da je u ovom trenutku dosta teško izvodljivo. "Najveće ograničenje je što nemamo svoje sorte. Nijedan rasadnik niti institucija u Srbiji se ne bavi razvojem sopstvenih sorti, odnosno hibrida, nema kalemljenja kestena", kaže Ognjanov.

Zemlje koje gaje kesten na veliko, na veliko ga i kaleme. Istina, kaže profesor Ognjanov, to kestenje nije tako ukusno kao naš "običan" pitomi kesten, ali se dobijaju krupni plodovi i visoko rodna stabla. Naravno, kako kaže naš sagovornik, u Srbiji ima rasadnika koji prodaju sadnice kestena, ali to su uglavnom one dobijene iz semena, koje nisu pogodne za neku pravu proizvodnju. Ljudi ih i kupuju kao pojedinačne biljke, a ne za organizovani uzgoj. Sam Poljoprivredni fakultet nabavio je nekoliko kvalitetnih sadnica iz Slovenije, kaže naš sagovornik, ali samo za sopstveno imanje, a ne radi daljeg razvoja voćnjaka.

"Drugi ograničavajući faktor za Srbiju je to što kesten može da se uspešno gaji samo na kiselim zemljištima. Takvog tla ima u okolini Zaječara, i nešto malo u Šumadiji. Najviše ga ima na Kosmetu", dodaje sagovornik.

Ta kisela zemljišta su zapravo parcele "otete" od šuma, odnosno nastale krčenjem, pa otuda i pogodne lokacije u Šumadiji. Kada bi, eventualno, u budućnosti neko hteo da podstakne uzgoj pitomog kestena, taj kraj bi bio najbolja "baza" za rasadnike u Srbiji, smatra sagovornik.

Nije nemoguće da se i kod nas pokrene organizovani uzgoj, ali je neophodno da država to podstakne uvozom kvalitetnih sadnica iz inostranstva, kaže profesor Ognjanov.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

11 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Otkrivena nova nalazišta nafte i gasa

Egipatsko Ministarstvo za naftu i mineralne resurse objavilo da je nekoliko naftnih i gasnih kompanija koje posluju u zemlji uspešno izbušilo nove bušotine u svojim koncesionim područjima u Zapadnoj pustinji, Istočnoj pustinji i delti Nila.

9:24

18.1.2026.

1 d

Podeli: