TV Prva je istraživala šta zapravo znači geografsko poreklo nekog proizvoda.
To da je ajvar srpski proizvod je poznato mnogima, ali ne i pevačici albanskog porekla koja je još jednom pokrenula lavinu negativnih komentara kada je u jednom intervjuu prokomentarisala leskovački ajvar kao albanski specijalitet koji svako mora da proba.
"Najukusniji albanski proizvod je ajvar. To je pržena paprika sa malo ulja. Ide uz sve", rekla je tada Dua Lipa.
Ovakvo prisvajanje je čak regulisano zakonom.
"Prisvojiti nečiji znak geografskog porekla je vrlo kažnjivo, pogotovo u evropskim zemljama. To se ne radi. To nije poslovno, nije proaktivan stav za jednu vrstu proizvoda", kaže Nenad Budimović iz Privredne komore Srbije.
A nije samo leskovački ajvar deo srpske kuhinjske ćirilice. Tu su i proizvodi kao što je pirotski kačkavalj, leskovački roštilj i čuvena leskovačka sprža, čiji proces proizvodnje može da traje satima i podrazumeva posebnu stručnost i poznavanje tradicije leskovačkog kraja.
"Pre se nije znalo za spržu, sad ne možemo da postignemo da napravimo koliko se naš proizvod traži. Naravno da nije lako, moramo da se držimo kvaliteta, naše recepture i postupka koji traje sigurno nekih osam sati po starom običaju", priča Nenad Dejanović iz Leskovca.
Jedini način da ovi proizvodi očuvaj svoj geografski epitet jeste da se prate određeni propisani protokoli.
Kako je objašnjeno za TV Prva, geografsko poreklo proizvodi mogu da izgube i da ga dobiju, ali to nije samo povezano sa količinom proizvodnje.
"Kvalitet je na prvom mestu, a potom ako količina može da isprati što više, utoliko je bolje. Poenta je u tome da zaštita geografskog porekla proizvoda govori o posebnoj recepturi, da svako ko da naziv proizvodu sa određenim geografskim prefiksom mora da poštuje recepturu", objašnjava Nenad Budimović.
Opširnije u video-prilogu:
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 22
Pogledaj komentare