Dok se prihodi i mogućnosti za zapošljavanje smanjuju, nedostatak podataka onemogućava procenu povećanja siromaštva i smanjuje mogućnosti za identifikaciju najugroženijih domaćinstava i donošenje efektivnih politika kao odgovor na očekivano povećanje siromaštva.
To je objavljeno na web-stranici Svetske banke, u tekstu čiji su autori ekonomisti te banke Leonardo Luketi i Džamele Rigolini.
"Početkom godine, pre izbijanja pandemije, ekonomski izgledi su bili pozitivni. Međutim, pandemija je preokrenula taj trend, pa se sada zemlja suočava s najvećom recesijom nakon sjetske finansijske krize. Kao posledica, broj zaposlenih osoba se do jula 2020. smanjio za oko tri procenta u odnosu na isti period 2019, a broj građana prijavljenih kao nezaposleni se povećao za više od 19.000", navodi se u tekstu.
Rezultati simulacione analize o predviđanju uticaja pandemije na siromaštvo, pokazuju da bi preko 85.000 ljudi moglo osiromašiti kad ne bi bilo vladinih mera u BiH, a da mnogi od onih koji bi verovatno zapali u siromaštvo, pre pandemije nisu bili obuhvaćenih programima socijalne zaštite, dodaju, prenosi Fena.
Oba entiteta u BiH su uvela mere politike za zaštitu firmi i domaćinstava, kao što su subvencioniranje minimalne plate i doprinosa za socijalno osiguranje u firmama pogođenim kovid 19 krizom. Te su mere donekle ublažile uticaj početnog šoka, međutim, s obzirom na to da se ne prikupljaju podaci o kretanju prihoda i potrošnje, sveukupan efekt tih mera na ublažavanje siromaštva nije poznat.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare