Kina je u oktobru 1911. digla revoluciju. Četiri meseca kasnije, pao je i poslednji car, a evropski finansijeri su požurili u Peking da pomognu bankrotiranoj novoj republici.
U oktobru 2011, jedan evropski ekonomista je pošao u Peking. Međutim, Klaus Regling, šef Evropskog fonda za finansijsku stabilnost, nije pošao tamo da kreditira Kinu već da pozajmi od nje kako bi se Evropa spasila od ekonomske katastrofe.
Za samo vek, Kina je od finansijskog bogalja postala svetski bankar, a Evropa je prešla isti put u suprotnom smeru. To je jedan od najvećih preokreta u istoriji. Kako se to desilo? I, što je još važnije, šta to znači?
Ovaj preokret je deo duže priče.
Ona počinje oko 1600. godine, kada je Kina bila najbogatija država na zemlji a Evropljani, željni da trguju sa Kinom, gradili su nove vrste brodova. Atlantski okean je vekovima bio barijera koja je odvajala Evropu od ostatka sveta, ali su novi brodovi Evrope "smanjili" okean i pretvorili ga u komercijalni put. Do 1700. godine, resursi Amerika su "hranili" evropski uspon.
Kina je pretekla Japan 2011. i postala druga najveća ekonomija u svetu Do 1800, Evropa je po bogatstvu stigla Kinu ali su nastavljeni procesi promene. Do 1900, parobrodi su dodatno smanjili Atlantik dok su putevi i telegraf "usisali" prostranstvo američkih ravnica. Nakon toga su Sjedinjene Države počele da istiskuju Evropu sa vrha ekonomske lestvice.
Do 2000, teretni brodovi, mlaznjaci i internet su još više smanjili svet a i Tihi okean je postao trgovinski put. To je lansiralo istočnu Aziju u globalnu ekonomiju pa su prvo Japan, potom azijski tigrovi a sada Kina, grabili da sustignu Ameriku i Evropu.
Pred njima je i dalje dug put. Prosečni Britanac ili Amerikanac zarađuje deset puta više od prosečnog Kineza. Međutim, Kina ih sustiže.
Zašto bi onda Kina pozajmljivala novac Evropi 2011.?
Verovatno iz istih razloga iz kojih je Evropa pružila pomoć Kini 1911 - da bi sačuvala stabilnost njenih tržišta. EU je najveći trgovinski partner i Kine i Pekingu je potrebno da Evropljani kupuju njegovu robu.
Međutim, kada su Evropljani dali kredit Kini 1911, oni su dobili nešto više od stabilnog tržišta. Dobili su i veću kontrolu nad kineskom ekonomijom a samim tim nad njenom politikom. Još od drevnog Rima, sile u usponu su zavisile od vojne sile isto koliko od finansija da bi "slomile" neprijatelja.
Da li to znači da je Evropa počinila samoubistvo kada je poslala Klaus Regling u Peking?
Još jednom, puno možemo naučiti ako se vratimo sto godina unazad.
Danas smo navikli da u štampi čitamo da je Kina nezgrapni, korumpirani, ekonomski džin, koji manipuliše svojom valutom i vara na tržištima kako bi sustigao Zapad. Međutim, britanska štampa je 1911. iznela iste optužbe protiv SAD. I bili su u pravu. Za 50 godina, SAD je osvojila svetska tržišta a evropska carstva su nestala.
Da li je to bila katastrofa za Evropu? Prosečni Evropljanin danas živi 30 godina duže nego 1911. i zarađuje pet puta više. Evropa je daleko slobodnija nego što je bila 1911. i nije vodila veći rat 66 godina. Kada se sve sabere, to što je izgubila prvo mesto i postala zavisna od američkog kapitala bilo je dobro za Evropu 20. veka.
Nerad i nemar
Da li će zavisnost od kineskog kapitala u 21. veku biti jednako dobra?
Niko to ne zna, ali pokazatelji ne obećavaju. Prošle nedelje je Džin Likun, predsedavajući kineskog fonda suverenog bogatstva, izjavio u intervjuu za Al Džaziru da bi Peking trebalo da pozajmljuje Evropi jedino ako se u EU promeni iz korena.
"Evropske države su zapale u nevolje zato što su se nagomilali problemi istrošenog društva blagostanja ... Zakoni o radu navode na lenjost, nemar a ne na naporan rad ". Evropi će možda biti puno teže da podnese kinesku ekonomsku hegemoniju nego američku.
Šta bi onda Evropa trebalo da učini? I za to je odgovor moguće naći u istoriji.
Kako su Kina i Japan reagovali na uspon Zapada
Pre 150 godina, oko 1861, Kina i Japan su doživeli kolaps kada su zapadni ratni brodovi i finansijeri pohrlili u istočnu Aziju. Japan i Kina nisu mogli učiniti ništa da spreče uspon bogatstva i moći Zapada. Međutim, razlika između trijumfa i tragedije bila je u načinu na koji su reagovali na taj uspon.
Kineski vladari su uveliko pozajmljivali iz inostranstva, protraćili kapital i postali zavisni. Japanski vladari su kupili vreme, prikupili ogromne količine lokalnog kapitala i finansirali industrijsku revoluciju. Do 1911, Japan je postao velika sila a Kina bolesnik Azije.
Šta god da učini, Evropa ne može sprečiti uspon istočnog bogatstva i moći - za sto godina, Azija će biti svetska ekonomska sila Vek i po kasnije, EU je suočena sa istim izborom. Šta god da učini, ne može sprečiti uspon istočnog bogatstva i moći - za sto godina, Azija će biti svetska ekonomska sila - ali je zaista vrlo bitno kako će reagovati.
Evropa bi trebalo da izabere japanski put. Biće potrebni milioni evra da se obuzda kriza i bol će biti ogroman. Međutim, alternativa zalaganja evropske budućnosti da bi dobila kineske kredite, mogla bi se ispostaviti kao gora opcija.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Državljani Srbije, BiH, Crne Gore, Severne Makedonije i Albanije uživaće privilegovan pristup tržištu rada Nemačke od 1. juna 2024. godine, prema Uredbi o Zapadnom Balkanu.
Kina će dozvoliti uvoz proteinske hrane svinjskog porekla iz Francuske, kao i uvoz svinjskih iznutrica iz te evropske zemlje, navodi se u današnjim odvojenim saopštenjima kineske carine i francuskog ministarstva poljoprivrede.
Poslovno carstvo Bernara Arnoa, francuskog biznismena i najbogatijeg čoveka na svetu, pokrenulo je niz tužbi protiv kompanija Visa i Mastercard usred tekućeg spora oko naknada za kreditne kartice.
U Bačkom Petrovcu se tokom leta ubiraju plodovi hmelja i to je jedina lokacija na kojoj ova poljoprivredna kultura može da se gaji. Prošle godine, međutim, njom je posejano svega deset hektara.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je ukaz o utvrđivanju ciljeva nacionalnog razvoja u narednom periodu, u okviru kojih bi stopa siromaštva u Rusiji trebalo da bude smanjena na ispod sedam odsto do 2030. godine i ispod pet odsto do 2036. godine.
Ministar finansija Siniša Mali rekao je danas da će tokom posete kineskog predsednika Si Đinpinga biti potpisano više od 29 sporazuma o saradnji i najavio veliku investiciju jednoj veoma perpsekivnoj oblasti o kojoj će biti više reči tokom sutrašnjeg dana.
Members of the Chinese delegation, ministers and representatives of institutions arrived in Belgrade as part of a two-day visit to Serbia, which will begin today by Chinese President Xi Jinping.
The weapons, which the West sent to Ukraine, have already flooded the black market, and this will lead to catastrophic consequences for Europe, said the spokesperson of the Ministry of Foreign Affairs of Russia, Maria Zakharova.
Polish security services found and dismantled listening devices in the room where the ministerial council is to meet today, said the spokesman of the special services coordinator.
Dutch riot police broke up a pro-Palestinian protest at the University of Amsterdam this morning, arresting about 125 people in the somewhat violent clashes, authorities said.
TikTok tuži vladu SAD zbog novog zakona koji bi prisilio ovu aplikaciju da se odvoji od kineske kompanije ByteDance, ili joj u suprotnom preti zabrana u Americi.
Kompanija Apple je danas u okviru događaja Let Loose na svom sajtu predstavila novu verziju svojih tablet računara iPad Pro, sa najnaprednijim Apple čipom M4.
Komentari 6
Pogledaj komentare