Kakve bi bile posledice poreza na plasmane banaka o čijem uvođenju se govori Srbiji i Hrvatskoj?
Popularna verzija priče je jednostavna – uvede se porez na banke, njega plaćaju bogati bankari, a od njega profitira država i preko države svi mi. Pošto se radi o porezu na banke, jasno je da ga plaćaju banke.
Autor: Slaviša Tasić, ekonomista
Ekonomija, međutim, kaže drugačije. Porez ne plaća nužno onaj od koga se porez naplaćuje. Ko stvarno plaća porez, odnosno na koga se teret poreza svaljuje, zavisi od drugih stvari – u ekonomskom žargonu, od elastičnosti ponude i tražnje oporezovane robe.
Elastičnost nije ništa drugo nego osetljivost kupca ili prodavca na promenu cene – ona se meri stepenom u kojem ponuda ili tražnja reaguju na promenu cene. Ako na rast cene od 10 odsto potrošači reaguju smanjenjem kupovine od recimo 20 odsto, znači da je tražnja za tom robom elastična. Ako na rast cene od 10 odsto potrošači reaguju smanjenjem kupovine za samo 3 ili 5 odsto, znači da je tražnja neelastična. Tako obično bude kad potrošači nemaju mnogo izbora, ne mogu se lako odreći neke robe i zato prihvate i povećanje cene.
Kod razrezivanja poreza, mehanizam je sledeći. Što je ponuda elastičnija, što na smanjenje cene prodavac više reaguje smanjenjem ponuđene količine, veći deo tereta poreza se preko cene prevaljuje na potrošače. To se dešava ako prodavac ne može ili neće lako da prihvati sniženje cene, već odlučuje da se zbog niže cene povuče sa tržišta. Takođe, što je tražnja manje elastična, što kupci imaju manje izbora, veći deo poreza se prevaljuje na potrošače.
Da vidimo kako stvari stoje na bankarskom tržištu. Roba o kojoj govorimo su bankarski krediti, a cena kredita je kamatna stopa.
Elastičnost domaće tražnje za kreditima je stepen u kojem zajmoprimci reaguju na kamatu. Kamatna stopa je svima važna, ali stanovništvo i privreda nemaju mnogo izbora jer su uglavnom ograničeni na domaće tržište. Kad se uvede porez na sve banke, kamate porastu svima, a vi svejedno od nekog morate uzeti kredit. Tražnja ze kreditima je relativno neelastična. Kupci su spremni da prihvate povećanje cene.
Sa bankama je drugačije. Kapital je veoma pokretljiva, najpokretljivija roba. Banke koje posluju u Srbiji imaju filijale i u matičnim zemljama i po celom istočnoevropskom regionu, što znači da njihovo tržište nije ograničeno na Srbiju. Zato je cenovna elastičnost ponude kapitala velika. Banke mogu i na relativno malu promenu cene u Srbiji reagovati relativno velikim premeštajem plasmana u druge zemlje.
Šta bi onda bila posledica dodatnog poreza na banke? Ponuda kredita u zemlji bi opala i kamatne stope bi porasle. Teret ovog poreza bi najvećim delom pao na domaće potrošače. Banke bi takođe bile pogođene, ali dosta manje, jer ih od gubitaka spasava opcija lakog premeštanja plasmana u druge zemlje. Čisti dobitnici bi bili jedino potrošači tih drugih zemalja, u kojima bi zbog dodatnog priliva novca kamatna stopa opala.
Ako posmatramo pojedinačno, od svih uzimaoca kredita, najmanje izgleda da zbog viših cena smanje potrošnju imaju oni kojima je roba najpotrebnija, čija je tražnja najmanje elastična. Više kamate će nadproporcionalno pogoditi one kojima je kredit iz nekog razloga hitan, tako da su spremni da prihvate i višu kamatu da bi dobili kredit.
Porezi u svakom slučaju destimilišu ekonomiju i nema zemlje kojoj je su porezi, na bankarstvo ili bilo šta drugo, doneli prosperitet. Ali u Srbiji je, zbog priliva kapitala iz inostranstva i lake pokretljivosti kapitala u regionu, ideja posebnog bankarskog poreza još gora. Smanjeni priliv, ili odliv kapitala iz zemlje, imao bi posledice i na makroekonomsku stabilnost. Kurs dinara za evro je posledica postojećeg odnosa količine dinara i evra u ekonomiji i u trenutku kada banke prestanu da donose devize u zemlju, dinar će morati da depresira.
Iz nekog razloga, problem poreskog tereta je lako razumeti kada je u pitanju porez na dodatu vrednost (PDV). Niko se ne zauzima za povećanje PDV-a samo zato da bi se naudilo prodavcima. Naprotiv, u javnosti postoji potpuno razumevanje da bi veći PDV više oštetio potrošače nego prodavce. Znamo da iako se naplaćuje od prodavaca, ovaj porez, preko viših cena, ustvari plaćaju kupci.
Samo treba razumeti da bankrarstvo nije drugačije. Porez na banke je ustvari porez na korisnike kredita.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Otkriće naučnika na granici Nevade i Oregona moglo bi u velikoj meri da promeni odnos snaga na tržištu jednog od najtraženijih sastojaka modernih baterija.
Albanija i Sjedinjene Američke Države potpisali su sporazum na 20 godina o snabdevanju tečnim prirodnim gasom (LNG), u poslu vrednom oko šest milijardi dolara (oko 5,12 milijardi evra), javlja Rojters.
U narednom periodu u Srbiju bi mogao da dođe značajan broj velikih kompanija iz kineske provincije Hebej, koje planiraju da investiraju, otvore proizvodne pogone i zaposle nove radnike.
Najbogatiji čovek na svetu Ilon Mask, smatra da je besmisleno štedeti za penzionerske dane jer će, kako tvrdi, sa razvojem veštačke inteligencije (AI) nastati izobilje.
Na gradilištu EXPO 2027 na sve strane bruje mašine i prolaze brojni radnici, kamioni samo dolaze i odlaze, a u neverovatnu brzinu kojom odmiču pripreme za najveću manifestaciju te vrste u istoriji Srbije uverila se i ekipa portala B92.net.
Američke Federalne rezerve (FED) zadržale su vrednost referentne kamatne stope u rasponu od 3,5 do 3,75 odsto, uz upozorenje da je inflacija i dalje povišena.
Portparol iranskog parlamentarnog Odbora za planiranje i budžet Abas Godrati izjavio je danas da Iran prodaje svoju naftu po cenama koje su čak dvostruko više od ugovorenih, uprkos međunarodnim sankcijama, posebno onima koje su uvele SAD.
Rat u Ukrajini – 1.526. dan. Ruski predsednik Vladimir Putin je telefonom obavestio svog američkog kolegu Donalda Trampa o svojoj spremnosti da proglasi prekid vatre do Dana pobede.
Određene snage u Londonu i Parizu planirale su da prebace elemente nuklearnog naoružanja u Ukrajinu, izjavio je danas ministar odbrane Rusije Andrej Belousov, ocenjujući da je reč o "prelaženju svih zamislivih granica".
Sve veći broj mladih pati od depresije, a na mesto za psihoterapiju često mora dugo da se čeka. Zbog toga mnogi savete traže od veštačke inteligencije.
Glumci serije "Prijatelji", uključujući Lizu Kudrou i Dženifer Aniston, i više od dve decenije nakon završetka emitovanja godišnje zarađuju oko 20 miliona dolara od tantijema, zahvaljujući reprizama i striming platformama.
Ministarstvo kulture Republike Srbije saopštilo je danas da je otkupilo umetničko delo –ulje na platnu "Stražar koji se odmara" Paje Jovanovića za 170.000 funti, bez pratećih troškova.
Mogao bi da postane jedan od najvećih filmskih hitova na kraju godine. Film je snimljen po istoimenom bestseleru Kolin Huver (Colleen Hoover) iz 2018. godine.
President of Serbia Aleksandar Vučić spoke about investments, a possible robot factory in Šabac, cooperation with Switzerland, the oil crisis, NIS, and the progress of EXPO.
U.S. President Donald Trump said today that Russian President Vladimir Putin, during a phone call, offered him assistance in the United States’ war with Iran, particularly regarding enriched uranium.
New cases of driving in the wrong direction are once again alarming the public. A truck near Dobanovci and several other incidents were recorded just two days after the tragedy on the Šabac–Ruma highway, in which four people died.
Iran has indeed accused the United States of “piracy” over the seizure of Iranian-linked ships and has demanded international condemnation and their release, warning of consequences if tensions escalate further.
Evropska komisija je saopštila da je američka tehnološka kompanija Meta prekršila zakon Evropske unije, jer nije uspela da spreči decu mlađu od 13 godina da koriste platforme Facebook i Instagram.
Većina u Nemačkoj redovno koristi AI - više od trećine ispitanika ankete digitalnog udruženja Bitkom, 34 odsto, koristi aplikacije AI najmanje jednom nedeljno, a 15 odsto čak svakodnevno.
Južnokorejski proizvođač automobila Kia objavio je da je ove godine za oko pet odsto smanjio cenovnu razliku svojih vozila u odnosu na kineske konkurente na evropskom tržištu.
Komentari 7
Pogledaj komentare