Kakve bi bile posledice poreza na plasmane banaka o čijem uvođenju se govori Srbiji i Hrvatskoj?
Popularna verzija priče je jednostavna – uvede se porez na banke, njega plaćaju bogati bankari, a od njega profitira država i preko države svi mi. Pošto se radi o porezu na banke, jasno je da ga plaćaju banke.
Autor: Slaviša Tasić, ekonomista
Ekonomija, međutim, kaže drugačije. Porez ne plaća nužno onaj od koga se porez naplaćuje. Ko stvarno plaća porez, odnosno na koga se teret poreza svaljuje, zavisi od drugih stvari – u ekonomskom žargonu, od elastičnosti ponude i tražnje oporezovane robe.
Elastičnost nije ništa drugo nego osetljivost kupca ili prodavca na promenu cene – ona se meri stepenom u kojem ponuda ili tražnja reaguju na promenu cene. Ako na rast cene od 10 odsto potrošači reaguju smanjenjem kupovine od recimo 20 odsto, znači da je tražnja za tom robom elastična. Ako na rast cene od 10 odsto potrošači reaguju smanjenjem kupovine za samo 3 ili 5 odsto, znači da je tražnja neelastična. Tako obično bude kad potrošači nemaju mnogo izbora, ne mogu se lako odreći neke robe i zato prihvate i povećanje cene.
Kod razrezivanja poreza, mehanizam je sledeći. Što je ponuda elastičnija, što na smanjenje cene prodavac više reaguje smanjenjem ponuđene količine, veći deo tereta poreza se preko cene prevaljuje na potrošače. To se dešava ako prodavac ne može ili neće lako da prihvati sniženje cene, već odlučuje da se zbog niže cene povuče sa tržišta. Takođe, što je tražnja manje elastična, što kupci imaju manje izbora, veći deo poreza se prevaljuje na potrošače.
Da vidimo kako stvari stoje na bankarskom tržištu. Roba o kojoj govorimo su bankarski krediti, a cena kredita je kamatna stopa.
Elastičnost domaće tražnje za kreditima je stepen u kojem zajmoprimci reaguju na kamatu. Kamatna stopa je svima važna, ali stanovništvo i privreda nemaju mnogo izbora jer su uglavnom ograničeni na domaće tržište. Kad se uvede porez na sve banke, kamate porastu svima, a vi svejedno od nekog morate uzeti kredit. Tražnja ze kreditima je relativno neelastična. Kupci su spremni da prihvate povećanje cene.
Sa bankama je drugačije. Kapital je veoma pokretljiva, najpokretljivija roba. Banke koje posluju u Srbiji imaju filijale i u matičnim zemljama i po celom istočnoevropskom regionu, što znači da njihovo tržište nije ograničeno na Srbiju. Zato je cenovna elastičnost ponude kapitala velika. Banke mogu i na relativno malu promenu cene u Srbiji reagovati relativno velikim premeštajem plasmana u druge zemlje.
Šta bi onda bila posledica dodatnog poreza na banke? Ponuda kredita u zemlji bi opala i kamatne stope bi porasle. Teret ovog poreza bi najvećim delom pao na domaće potrošače. Banke bi takođe bile pogođene, ali dosta manje, jer ih od gubitaka spasava opcija lakog premeštanja plasmana u druge zemlje. Čisti dobitnici bi bili jedino potrošači tih drugih zemalja, u kojima bi zbog dodatnog priliva novca kamatna stopa opala.
Ako posmatramo pojedinačno, od svih uzimaoca kredita, najmanje izgleda da zbog viših cena smanje potrošnju imaju oni kojima je roba najpotrebnija, čija je tražnja najmanje elastična. Više kamate će nadproporcionalno pogoditi one kojima je kredit iz nekog razloga hitan, tako da su spremni da prihvate i višu kamatu da bi dobili kredit.
Porezi u svakom slučaju destimilišu ekonomiju i nema zemlje kojoj je su porezi, na bankarstvo ili bilo šta drugo, doneli prosperitet. Ali u Srbiji je, zbog priliva kapitala iz inostranstva i lake pokretljivosti kapitala u regionu, ideja posebnog bankarskog poreza još gora. Smanjeni priliv, ili odliv kapitala iz zemlje, imao bi posledice i na makroekonomsku stabilnost. Kurs dinara za evro je posledica postojećeg odnosa količine dinara i evra u ekonomiji i u trenutku kada banke prestanu da donose devize u zemlju, dinar će morati da depresira.
Iz nekog razloga, problem poreskog tereta je lako razumeti kada je u pitanju porez na dodatu vrednost (PDV). Niko se ne zauzima za povećanje PDV-a samo zato da bi se naudilo prodavcima. Naprotiv, u javnosti postoji potpuno razumevanje da bi veći PDV više oštetio potrošače nego prodavce. Znamo da iako se naplaćuje od prodavaca, ovaj porez, preko viših cena, ustvari plaćaju kupci.
Samo treba razumeti da bankrarstvo nije drugačije. Porez na banke je ustvari porez na korisnike kredita.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nakon druge presude kojom američki sudovi odbijaju žalbu Hrvatske u arbitraži oko gasnog biznisa s MOL-om, naftni konsultant Jasminko Umićević tvrdi da se mađarska kompanija teško može naplatiti.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da je rat sa Iranom izazvao globalnu energetsku krizu i upozorio da bi proizvodnja nafte koja zavisi od transporta kroz Ormuski moreuz uskoro mogla potpuno da stane.
Rajnmetal (Rheinmetall) će preuzeti 51 odsto udela u kompaniji DOK-ING, dok će osnivač i dosadašnji jedini vlasnik, Vjekoslav Majetić, zadržati preostalih 49 odsto.
Direktor Međunarodna agencija za energiju (IEA) Fatih Birol sazvao je danas vanredni sastanak kako bi se razmotrilo da li da se na tržište puste milioni barela nafte iz hitnih rezervi zbog naglog rasta cena energije zbog rata na Bliskom istoku.
Iran će nakon dosadašnje politike "osvetničkih udara" preći na "kontinuirane napade" na protivnike, a SAD neće moći da kontrolišu cene nafte, najavili su iz operativnog zapovedništva vojske Hatam Al-Anbija.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović najavila je juče, na Nuklearnom samitu u Parizu, da bi Srbija mogla oko 2040. da dobije prvu nuklearnu elektranu na mreži i da će za to biti potrebno oko 10 milijardi evra.
Dvanaesti dan sukoba na Bliskom istoku. Iran je napao raketama i dronovima više zemalja regiona, uključujući Izrael, Katar i Ujedinjene Arapske Emirate, dok Izrael i SAD uzvraćaju vazdušnim udarima na iranske ciljeve.
Rat u Ukrajini – 1.477. dan. Borbe firom fronta ne prestaju i odvijaju se nesmanjenim intenzitetom. Specijalni izaslanik SAD-a Stiv Vitkof rekao je da će se sledeća runda trilateralnih mirovnih pregovora "verovatno održati sledeće nedelje".
Rusija pomaže Iranu deleći napredne taktike za upotrebu dronova, naučene tokom rata u Ukrajini, kako bi Teheran mogao da gađa američke ciljeve i mete u zalivskim zemljama na Bliskom istoku, otkrio je zapadni obaveštajni zvaničnik.
Američka pevačica Kejti Peri izgubila je dugogodišnji sudski spor oko prava na korišćenje imena sa australijskom dizajnerkom Keti Tejlor koja se takođe predstavljala kao Kejti Peri, odlučio je Visoki sud Australije.
Glumac Miki Rork je zvanično ostao bez kuće koju je iznajmljivao u Los Anđelesu nakon što je sud presudio u korist vlasnika nekretnine zbog neplaćene kirije od gotovo 60.000 dolara.
Lek sulthiame smanjuje broj prekida disanja i poboljšava kvalitet sna kod pacijenata sa opstruktivnom apnejom tokom sna, što je pokazala evropska klinička studija, saopštio je Univerzitet u Geteborgu.
Japan je odobrio revolucionarne tretmane za lečenje Parkinsonove bolesti i teške srčane insuficijencije, što predstavlja značajan korak u razvoju regenerativne medicine.
Novo veliko istraživanje pokazuje da kombinacija nesanice i apneje u snu može znatno povećati rizik od visokog krvnog pritiska i kardiovaskularnih bolesti.
Ono što se dogodilo u prvih 60 minuta "presale" prodaje ulaznica za nastup planetarne megazvezde Pitbulla, zvanično je ušlo u anale kao apsolutni rekord svih vremena.
Kriminalistička serija "Scarpetta", sa Nikol Kidman i Džejmi Li Kertis u glavnim ulogama, napokon stiže na Prime Video, a gledaoci će moći da prate projekat koji se razvijao gotovo dve decenije.
Zaronite u ovu malu, ohrabrujuću knjigu i otkrijte ljubav, mudrost i važne životne lekcije, kroz lik i delo internet miljenice sa šeširićem u obliku pečurke.
Poznati film "Kad jaganjci utihnu" ("The Silence of the Lambs") i danas ima posebno mesto u istoriji Oskara, s obzirom na to da nijedan horor više nije ponovio isti uspeh.
State Secretary at the Ministry of Foreign Affairs Damjan Jović stated today that since the beginning of the U.S.-Israeli conflict with Iran, 2,377 Serbian citizens have been evacuated from the Middle East.
The Iraqi Islamic Resistance announced that over the past 12 days it has carried out 291 military operations against the United States in Iraq and the region, claiming that 13 U.S. soldiers were killed and dozens more were injured.
Today, three cargo ships have already been hit in the Strait of Hormuz, a key shipping route that has become a hotspot in the conflict linked to the war with Iran.
Ograničenja interneta u Rusiji ostaće na snazi onoliko dugo koliko je potrebno da bi se osigurala bezbednost ruskih građana, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Saradnja između tehnološkog giganta Oracle-a i kompanije OpenAI na ambicioznom projektu izgradnje masivnog data centra pod nazivom "Stargate" (Zvezdana kapija) zvanično je prekinuta.
Vojni avion sposoban da leti velikim brzinama, ali istovremeno ima fleksibilnost sporijeg helikoptera da poleće gotovo bilo gde, razvija se u Sjedinjenim Američkim Državama.
Komentari 7
Pogledaj komentare