Šta se prvo može zaključiti iz same činjenice da je Vlada konačno donela odluku o prodaji Telekoma i raspisala tender za prikupljanje ponuda kupaca? Mora se zaključiti da su se konačno stekla tri uslova neophodna za ovaj krupan potez: da je procenjeno da je ovakva prodaja ekonomski neizbežna za Srbiju, da je ona politički profitabilna za vladajuću koaliciju (to jest da će njeni politički profiti biti veći od političkih troškova) i da je u načelu nađen bar jedan kupac (a bolje je kad ih je više) koji je spreman da plati takav minimum cene za ponuđeno preduzeće da prodaja može bar minimalno zadovoljiti ekonomske i političke razloge zbog kojih se kreće u operaciju. Da pokušamo, u najkraćem, da procenimo kako su se "složile" spomenute tri pretpostavke za odluku o prodaji Telekoma.
Autor: Dimitrije Boarov
|
Izvor: Vreme
Kad je reč o ekonomskoj nužnosti da se sada proda Telekom Srbija, Vlada i vodeći političari su na najvećoj muci, jer oni iz svojih razloga nisu dovoljno objasnili građanima Srbije u koliko krupnim ekonomskim problemima se nalazi zemlja. Zbog toga je lansirana priča da se Telekom prodaje radi izgradnje autoputeva prema Čačku iz dva pravca (od Beograda i od Pojata), sa još dva mala strateška ustupka istočnoj (autoput Paraćin–Zaječar) i zapadnoj Srbiji (brza saobraćajnica Ruma–Šabac–Loznica).
Tome je ministar privrede Mlađan Dinkić, izgleda na svoju ruku, dodao i dokapitalizaciju Komercijalne banke za 100 miliona evra, "da ne bi od septembra 2012. godine Evropska banka za obnovu i razvoj postala njen većinski vlasnik". Na taj način, u javnost je ubačena jedna u suštini besmislena tema – da se novac koji će se dobiti prodajom Telekoma neće koristiti za pokriće hronično rastućeg budžetskog deficita, to jest da će novac od prodaje biti stavljen "u razvojnu funkciju". Reč je, zapravo, o pukom "nadomeštavanju", odnosno rokadi, jer zakonom garantovana javna potrošnja uvek ima apsolutni prioritet.
Glasovi i patologija
Svi, međutim, trube da će novac od Telekoma ovoga puta "pokrenuti Srbiju", zaposliti 30.000 ljudi itd., a naravno da će on, u suštini i pre svega, pokrivati očekivane neizdržive budžetske deficite Srbije u narednim godinama. I u tome načelno nema ništa pogrešnog.
Da li one opozicione stranke koje su se već izjasnile protiv prodaje Telekoma doista smatraju da Srbija treba da dođe u situaciju da nema novca da isplati državne činovnike, policajce i vojnike, učitelje i doktore, sirotinju i penzionere i da zbog toga treba nadalje da smanjuje budžet koji je već apsolutno dva puta manji od hrvatskog, a relativno četiri puta manji od slovenačkog? I da pri tom, usred stagnacije, država ostane bez ikakvih sredstava s kojima bi preko investicionog ciklusa u infrastrukturi bar pokušala da pokrene nekakav zamajac opšte privredne konjunkture?
Pri tom će, dakako, "ostati nešto" i za direktniju "kupovinu glasova" na sledećim parlamentarnim izborima, a možda će ponešto pasti u šešir i neposrednim "izvođačima prodaje" – ali to je već priča o "državotvornoj patologiji" u Srbiji koja nas nažalost prati već dvesta godina i nije u glavnoj vezi sa pitanjem da li baš sada iz ekonomskih razloga moramo prodavati Telekom.
Dakle, kada je jedna "grupa stručnjaka" (na čelu sa rektorom Beogradskog univerziteta prof. dr Brankom Kovačevićem, a na repu sa urednikom "Balkan magazina" Slavoljubom Kačarevićem), kao prethodnica Koštuničinog stava da nikako ne treba prodavati Telekom, početkom ove godine uputila otvoreno pismo predsedniku Republike Borisu Tadiću sa prvim pitanjem:
"Koji su stručnjaci, navedeni imenom, prezimenom i referencama, učestvovali u izradi studije opravdanosti prodaje Telekoma" – on im je jednostavno mogao poslati odgovor da pročitaju, ne deklarativne i zvanične strategije razvoja, nego radne projekcije o ekonomskim perspektivama Srbije u narednom razdoblju, tmurne prognoze o očekivanom prilivu stranog kapitala, kao i mnogobrojne analize poslovanja javnih preduzeća Srbije – pa će naći "opravdanost" o kojoj se raspituju.
Ranije greške
Naime, iz ovih analiza lako je zaključiti da je kapital cele društvene i državne privrede Srbije unapred potrošen još u "Miloševićevoj deceniji", samo je prodaja tog kapitala opasno zakasnila, jer se verovalo da "demokratija" može nadoknaditi prethodne ekonomske promašaje.
To je u osnovi podatka da u javnim preduzećima Srbije, prema podacima s kraja 2009. godine, ima tri milijarde evra nepokrivenih gubitaka i da se kapital tih preduzeća hronično topi, jer narod nema novca da "otplati" ranije socijalno popuštanje i razne druge klasične budžetske ludorije koje nisu knjižene u državnom budžetu, već su ih političkoj klasi donirala javna preduzeća.
U tom kontekstu može se posmatrati i budućnost Telekoma, ukoliko ostane u državnoj svojini, jer njegovi dosadašnji finansijski uspesi samo su plod eksplozije tražnje za uslugama u mobilnim komunikacijama (stekao je zavidnih 7,7 miliona pretplatnika), do tehnološkog nivoa koji je on mogao dosad da prati.
Za investicije u neki novi tehnološki nivo četvrte generacije Telekomov profit nije dovoljan. Uostalom, on je već danas neefikasniji od većine operatera u okruženju i ostvaruje, na primer, pet puta manji prihod po zaposlenom od Telekoma Slovenije i dva i po puta manji takav prihod od Telekoma Hrvatske (prema podacima koje prenosi "Ekonomist magazin").
Pritužbe i odbrana
A sa autoputevima, videćemo. Tu treba biti oprezan posle iskustva sa upotrebom 1,5 milijardi evra, koliko se prihodovalo od prodaje Mobtela 2005. godine – posle čega je, navodno, izgrađeno samo 27 kilometara autoputeva, preko famoznog NIP-a. Srbija je, uzgred budi rečeno, jedina zemlja u Evropi koja je u poslednjih 40 godina u proseku godišnje gradila manje od jednog kilometra autoputa (a i to je preterano optimistički procenjeno). Teško je sličan primer naći i u svetu.
Kada je reč o političkim razlozima koji aktuelnu vladajuću koaliciju navode na prodaju Telekoma Srbija, stvari su providnije. Vlada Srbije, čiji su nosioci DS, SPS i G17 plus, verovatno zna da će glavni prigovor opozicije biti da se ova velika firma prodaje da bi se ta koalicija provukla na sledećim parlamentarnim izborima.
Istovremeno, opozicioni Koštuničin DSS, koji se već eksplicitno izjasnio protiv prodaje Telekoma, ima tu nezgodu što je upravo ta stranka vodila Vladu Srbije kada se navrat-nanos prodavala Naftna industrija Srbije ruskom Gaspromnjeftu (i cela gasna privreda pride) i kada se za tu kompaniju, koja je prethodno decenijama bila najuspešnija firma Srbije, dobilo onih skromnih 400 miliona evra.
Ta stranka je negde polovinom Koštuničinog premijerskog mandata prvo uspela da "izvrda" prodaju rafinerija i benzinskih pumpi, koja je bila predviđena tadašnjim sporazumom sa MMF-om, da bi kasnije, blago rečeno, kada je sporazum sa MMF-om istekao, prodala celu naftnu privredu ruskom državnom preduzeću, za male pare.
Ta stranka i njen premijer su, međutim, izgubili izbore 2008. godine, mada su imali sreću da kratkotrajno "rukovode ekonomskom konjunkturom" i da se hvale da "nisu podlegli MMF-u" – što upućuje na zaključak da nije sve ni u finansijskim osnovama parlamentarizma, niti je otpor MMF-u dobar predizborni adut.
Još grublje rečeno, Tadić i njegovi imaće načina da povodom prodaje Telekoma Srbija podsete opoziciju na to šta je sve prodato i kako je prodato i kada je Koštunica bio premijer, mada su u svim tim poslovima asistirali i on i njegovi. Uostalom, još je Milošević (1997. godine), "uz podršku naroda", bio prodao pola Telekoma za 1,5 milijardi nemačkih maraka, pa je Đinđić kasnije, 2002. godine, reotkupljivao 30 odsto italijanskog učešća za 195 miliona dolara, da bi država Srbija danas raspolagala sa oko 80 odsto vlasništva u ovom preduzeću (setimo se, tada je Boris Tadić bio ministar za telekomunikacije).
Kupci i cena
U stvari, kada se sve mudrovanje gurne na stranu, ime kupca i visina cene Telekoma Srbija koja će biti (ili neće biti) postignuta u prodaji – imaće velikog političkog značaja, i to celoj operaciji daje i rizičnu dimenziju. Naravno, ukoliko goli posao već nije zaključen, pa samo ostaje da mu se naknadno navuče zakonska i demokratska procedura?
Špekulacijama da je Telekom praktično već prodat Dojče Telekomu išle su naruku prolećne najave premijera Mirka Cvetkovića da će se na tender staviti samo 31 odsto akcija u državnom portfelju, jer bi ta firma, preko grčkog OTE-a i njegovih 20 odsto vlasništva, tako došla do kontrolnog paketa kupujući samo trećinu kapitala Telekoma Srbija.
Da se prodaja kreće u pravcu Dojče Telekoma zaključivalo se i po izboru savetnika iz Siti grupe, koja je stari partner nemačkog operatera, a taj savetnik je baš uoči tendera za prodaju objavio da je vrednost Telekoma procenio na 2,43 milijarde evra. Za pola vlasništva, dakle, teoretski bi trebalo platiti oko 1,2 milijarde evra, što je "samo" 200 miliona manje od onoga što se po privrednoj čaršiji razvlačilo kao navodna "minimalna cena".
Istina, to je čak 400 miliona više od onoga što su Nemci nudili letos kao poslednju cenu, na razočaranje prodavaca. Da li ih je u međuvremenu odobrovoljila odluka da će se zajedno sa fiksnom telefonijom (3,3 miliona korisnika) prodavati i njena infrastruktura? Čak i u tom slučaju eventualni skok ponude od 800 na 1400 miliona evra delovao bi predobro?
Možda se ipak u te pregovore sa Nemcima uključio i neki drugi ozbiljan kupac. Doista, celu tu nemačku priču pomalo zamagljuje okolnost da je na OTE izvršen pritisak da i ona stavi svojih 20 odsto vlasništva na pult prodaje (Englezi pišu da Grci tom pritisku nisu odoleli), što bi moglo da znači da izjava naše ministarke za telekomunikacije Jasne Matić, da su za Telekom Srbija pokazali interes i Frans Telekom i Telekom Austrija, te egipatsko-ruski operater Oraskom, nije samo taktičke naravi. Videćemo da li se čuveni spor Francuza i Austrijanaca na srpskom "topovskom pitanju", sa početka 20. veka, može ponoviti kod današnjih srpskih komunikacija. To je draž tendera – čak i ako su namešteni, oni posmatračima nude obilje informacija, a svim akterima nameću rizike najvećeg intenziteta.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će na velikom skupu Srpske naredne strane 27. i 28. juna u Beogradu biti predstavljen paket za penzionere, koji će poboljšati njihov ekonomski status.
Kompanija BDS Co. iz Srbije, deo grupacije Sport Vision, pokrenula je proces preuzimanja kompanija poljske grupe Marketing Investment Group (MIG) u Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Rumuniji, Srbiji, Slovačkoj i Sloveniji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je večeras da je cilj države da najavljenim paketom mera pomoći obraduje gotovo sve penzionere, a posebno one sa najnižim primanjima, dodajući da se u okviru paketa razgovara i o sniženju cena lekova.
Kompanija za razvoj veštačke inteligencije Open AI saopštila je da je u tajnosti podnela prijavu za izlazak na berzu uz potencijalnu procenu vrednosti do bilion dolara, čime se pridružuje konkurentskom Antropiku u trci za privlačenje kapitala.
Nemačka traži nove partnere za izgradnju borbenog aviona sledeće generacije, nakon što je prestižni projekat sa Francuskom propao zbog neslaganja između kompanije koje je trebalo da ga izrađuju, izjavio je nemački ministar odbrane Boris Pistorijus.
Britanska Uprava za zaštitu konkurencije i tržišta (CMA) saopštila je da je pokrenula istragu o planiranoj kupovini kompanije "Vorner bros diskaveri" (WBD) od "Paramaunt skajdensa" vrednoj 110 milijardi dolara (oko 95 milijardi evra).
Evropsko tržište nekretnina sve više pokazuje koliko su razlike između velikih gradova drastične: dok se u pojedinim metropolama cene hlade, Švajcarska i Luksemburg i dalje drže vrh najskupljih stambenih tržišta na kontinentu.
Oko 60 odsto zaposlenih u Srbiji namerava da promeni posao u narednoj godini, po istraživanju Infostuda "Šta to rade uspešne kompanije u Srbiji?", među 3.111 zaposlenih i 759 šefova iz 15 industrija.
Američki helikopter "Apač" koji je pao u blizini Ormsukog moreuza pogođen je iranskim jurišnim dronom "Šahid", preneo je portal Aksios pozivajući se na neimenovanog američkog zvaničnika.
Rat u Ukrajini – 1.567. dan. U ruskom napadu na Harkovsku oblast poginulo je najmanje troje ljudi. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski razgovarao je sa izaslanicima predsednika SAD Donalda Trampa, Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom.
Sukob na Bliskom istoku – 102. dan. Američki vojni helikopter "Apač" srušio se u ponedeljak u blizini Ormuskog moreuza. Trampova administracija je primila poruke od Iranaca u kojima se navodi spremnost da prestanu sa pucanjem ako Izrael učini isto.
Glumac Hju Lori priznao je da je bio "pomalo pijan" kada je odgovorio kritičarki "Doktora Hausa", hit-serije u kojoj je glumio od 2004. do 2012. godine.
Doktor Salvador Plasensija, jedan od lekara osuđenih za smrt Metjua Perija, podneo je žalbu na presudu od 30 meseci zatvora, tvrdeći da je delovao više kao diler droge nego kao lekar.
Glumac Entoni Gidera, poznat po ulozi u filmu "Kum 3", preminuo je u 65. godini, tri nedelje nakon što mu je srce iznenada stalo iz za sada nepoznatih razloga.
U epidemiji kolere koja je izbila početkom maja na severoistoku Nigerije preminulo je najmanje 74 osoba, a zaraženo je više od 7.800 ljudi, saopštila je danas organizacija Lekari bez granica.
Pedesettrogodišnji klinički mrtav čovek postao je prva osoba koja je dobila dva bubrega i celu jetru od genetski modifikovane svinje. Opreacija je izvedena u Kini.
Saša Zverev je osvojio titulu na Rolan Garosu pobedom u finalu protiv Flavija Kobolija. Ovaj trijumf ima istorijsku težinu jer teniser od malena boluje od dijabetesa tip 1, što ovaj uspeh čini posebnim.
Bubrezi su jedan od najvažnijih organa u ljudskom telu, a njihov zadatak je neprekidno filtriranje toksina i održavanje ravnoteže tečnosti. Iako često ne razmišljamo o njihovom zdravlju dok se ne pojave problemi, svakodnevna ishrana može imati značajan uticaj.
Naučnofantastični film "Dan razotkrivanja" (Disclosure Day) Stivena Spilberga, u kojem glavne uloge tumače Emili Blant, Džoš O'Konor i Kolin Firt, od sutra stiže u bioskope u Srbiji, a već ga nazivaju njegovim najboljim ostvarenjem u poslednjih 20 godina.
Projekcijom naučnofantastične drame "Avijatičar" reditelja Jegora Mihalkov-Končalovskog danas je u Ruskom domu otvoren Festival ruskog filma, koji će do 30. juna publici u deset gradova Srbije predstaviti savremena ostvarenja ruske kinematografije.
Ana Faris je otkrila da je iz najnovijeg nastavka franšize "Mrak film" izbačena scena u kojoj se šalila na račun kampanje "Budi najbolja" prve dame Melanije Tramp. b
Jedan od najvećih muzičkih superstarova današnjice, Lenny Kravitz, stiže 17. juna na Ušće, gde publiku očekuje open-air spektakl o kojem se već nedeljama priča širom regiona.
Izložba slika makedonskog autora Petra Mazev iz privatne kolekcije Igora Stankovića, pod nazivom "Saga o stvaralačkim nemirima" biće otvorena u petak 12. juna u 19h u Galeriji mts Dvorane, u okviru obeležavanja 30 godina makedonsko-srpskih diplomatskih odnosa.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, organizujemo League of Legends 2v2 turnir. Ako želiš da sa svojim duo partnerom odmeriš snage protiv drugih ekipa uživo, ovo je prava prilika da se prijavite.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, u subotu 13. juna organizujemo Clash Royale 1v1 turnir. Ako aktivno igraš i želiš da odmeriš snage sa drugim igračima uživo, pozivamo te da se prijaviš.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, 14. juna organizujemo Hearthstone turnir. Ako igraš HS i želiš da odmeriš snage sa drugim igračima uživo, ovo je prava prilika.
President of the Republic of Serbia Aleksandar Vučić is welcoming the President of the Republic of Angola, João Manuel Gonçalves Lourenço, who is on an official visit to Serbia from June 8 to June 10.
A powerful storm has hit Wellington, the capital of New Zealand, bringing waves of up to nine meters, cancelled flights and ferry services, road closures, and evacuations of residents.
Russia and Belarus are ready to use all available means, including nuclear weapons, to protect the Union State, said Russian Deputy Foreign Minister Mikhail Galuzin.
The death toll from the 7.8-magnitude earthquake on the Richter scale that struck the Sarangani area on the Philippine island of Mindanao on Monday has risen to 37, the Office of Civil Defense (OCD) said.
Dok pojedini proizvođači automobila, kao što su Volkswagen, Audij, Mercedes i Hyundai, vraćaju fizičke komande u kabinu, američki Rivian ide u potpuno suprotnom smeru.
Opel će da uloži više od milijardu evra u Nemačkoj do 2030. godine, saopštio je Stellantis, a cilj je ojačati proizvodnju i razvoj novih omdela na evropskom tržištu.
Stellantis je opozvao više od 1,3 miliona vozila marke Jeep širom sveta zbog rizika od požara i pozvao vlasnike da parkiraju vozila dalje od objekata i drugih automobila dok se ne sprovede popravka.
Komentari 6
Pogledaj komentare