Petak, 01.12.2023.

20:59

Napoleon: Velika romansa sa Žozefinom, šta je istina, a šta mit

Izvor: BBC

Napoleon: Velika romansa sa Žozefinom, šta je istina, a šta mit IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

3 Komentari

Sortiraj po:

zoran stokic

pre 7 meseci

Aristotel: "ko misli da može da živi sam i nema potrebu za drugima ili je Bog ili je zver". Čovjek - bilo kog godišta i bilo koje kulture - mora rešavati uvek jedno te isto pitanje: kako da prevlada odvojenos - kako da nadiđe svoj vlastiti individualni život i nađe sklad. Pitanje je isto za primitivnog čoveka, za nomada, za egipatskog seljaka, feničkog trgovca, srednjovjekovnog kaluđera, samuraja,fabričkog radnika i & pa i Napoleona. Pitanje je isto, jer potiče iz istog izvora: ljudske situacije, uslova ljudske egzistencije. Odgovor je različit. Na pitanje se može odgovoriti obožavanjem životinje, ljudskom požrtvovnošću ili vojnim osvajanjem, predavanjem užicima, asketskim odricanjem, besomučnom delatnošću, umetničkim stvaralaštvom, ljubavlju prema bogu i ljubavlju prema čoveku. Napoleon je sebe doživljavao kao osobu sa "mislijom" – vojevanjem je pokušavao da nametne "građanski kodeks". On i Žozefina su imali zajedničku ljubav prema umetnosti. Tako su,na primer, pomogli da se Spontinijeva opera "La vestale" 1807., ipak izvede - premda ju je žiri u Pariskoj operi odbio 1805., nazvavši muziku „bizarnom“ i „bučnom“; Spontinijeve prostrane melodije, koloritne orkestracije i moderne harmonije zbunile su muzičare vaspitane na Lili/Ramoovoj tradiciji. Premjera je bila neverovatno uspešna – opera klasicizma je dobila naslednicu - Velika opera - nova sinteza između klasicizma i romantizma; monarhije i republike! Jedna od malobrojnih opera koja je non stop izvođena 1807-2023.

zoran stokic

pre 7 meseci

Aristotel: "ko misli da može da živi sam i nema potrebu za drugima ili je Bog ili je zver". Čovjek - bilo kog godišta i bilo koje kulture - mora rešavati uvek jedno te isto pitanje: kako da prevlada odvojenos - kako da nadiđe svoj vlastiti individualni život i nađe sklad. Pitanje je isto za primitivnog čoveka, za nomada, za egipatskog seljaka, feničkog trgovca, srednjovjekovnog kaluđera, samuraja,fabričkog radnika i & pa i Napoleona. Pitanje je isto, jer potiče iz istog izvora: ljudske situacije, uslova ljudske egzistencije. Odgovor je različit. Na pitanje se može odgovoriti obožavanjem životinje, ljudskom požrtvovnošću ili vojnim osvajanjem, predavanjem užicima, asketskim odricanjem, besomučnom delatnošću, umetničkim stvaralaštvom, ljubavlju prema bogu i ljubavlju prema čoveku. Napoleon je sebe doživljavao kao osobu sa "mislijom" – vojevanjem je pokušavao da nametne "građanski kodeks". On i Žozefina su imali zajedničku ljubav prema umetnosti. Tako su,na primer, pomogli da se Spontinijeva opera "La vestale" 1807., ipak izvede - premda ju je žiri u Pariskoj operi odbio 1805., nazvavši muziku „bizarnom“ i „bučnom“; Spontinijeve prostrane melodije, koloritne orkestracije i moderne harmonije zbunile su muzičare vaspitane na Lili/Ramoovoj tradiciji. Premjera je bila neverovatno uspešna – opera klasicizma je dobila naslednicu - Velika opera - nova sinteza između klasicizma i romantizma; monarhije i republike! Jedna od malobrojnih opera koja je non stop izvođena 1807-2023.

zoran stokic

pre 7 meseci

Aristotel: "ko misli da može da živi sam i nema potrebu za drugima ili je Bog ili je zver". Čovjek - bilo kog godišta i bilo koje kulture - mora rešavati uvek jedno te isto pitanje: kako da prevlada odvojenos - kako da nadiđe svoj vlastiti individualni život i nađe sklad. Pitanje je isto za primitivnog čoveka, za nomada, za egipatskog seljaka, feničkog trgovca, srednjovjekovnog kaluđera, samuraja,fabričkog radnika i & pa i Napoleona. Pitanje je isto, jer potiče iz istog izvora: ljudske situacije, uslova ljudske egzistencije. Odgovor je različit. Na pitanje se može odgovoriti obožavanjem životinje, ljudskom požrtvovnošću ili vojnim osvajanjem, predavanjem užicima, asketskim odricanjem, besomučnom delatnošću, umetničkim stvaralaštvom, ljubavlju prema bogu i ljubavlju prema čoveku. Napoleon je sebe doživljavao kao osobu sa "mislijom" – vojevanjem je pokušavao da nametne "građanski kodeks". On i Žozefina su imali zajedničku ljubav prema umetnosti. Tako su,na primer, pomogli da se Spontinijeva opera "La vestale" 1807., ipak izvede - premda ju je žiri u Pariskoj operi odbio 1805., nazvavši muziku „bizarnom“ i „bučnom“; Spontinijeve prostrane melodije, koloritne orkestracije i moderne harmonije zbunile su muzičare vaspitane na Lili/Ramoovoj tradiciji. Premjera je bila neverovatno uspešna – opera klasicizma je dobila naslednicu - Velika opera - nova sinteza između klasicizma i romantizma; monarhije i republike! Jedna od malobrojnih opera koja je non stop izvođena 1807-2023.