Dok se u Srbiji još uvek bavimo bazičnim problemima u saobraćaju, kao što su recimo rupe na putevima, u razvijenim državama uveliko se diskutuje o autonomnim ili samoupravljajućim vozilima.
Doba samoupravljajućih vozila možda i nije tako daleko. Neki kažu da nas od njega deli desetak, drugi dvadesetak godina. Ipak, svi se slažu da je tema veoma kompleksna i da će pored mnogih prednosti pojava ove vrste vozila otvoriti nova, brojna pitanja i nedoumice.
Britanski Financial Times (FT) pozabavio se ovih dana problematikom autonomnih vozila budućnosti. List piše da se u SAD već duži niz godina sprovode testiranja na vozilima bez vozača i kao primer navodi Google samoupravljajuće vozilo koje ova kompanija ispituje na javnim putevima.
U tekstu se ističu brojne prednosti koje bi doneo ovakav vid saobraćaja. Vozila bez vozača koja za orijentaciju prilikom kretanja koriste GPS, razne kamere i senzore, bila bi idealno individualno ili porodično prevozno sredstvo.
Takav automobil mogao bi da vas odveze na posao, a zatim da se samostalno parkira u obližnoj javnoj ili kompanijskoj garaži. On bi takođe, tokom radnog vremena, mogao da se odveze do vaše kuće, da pokupi decu, odbaci ih do škole, i zatim da se ponovo vrati do vašeg radnog mesta.
Ovo je samo jedan od primera zbog kojih bi autonomna vozila u budućnosti mogla da transformišu živote ljudi, način obavljanja poslova, pa čak i da utiču na izmene u urbanizmu i izgradnji ljudskih naseobina i saobraćajnica.
Takođe, mladi ljudi koji još uvek nisu obučeni za vozače ili nemaju dovoljno iskustva u vožnji, ne bi bili uskraćeni za korišćenje individualnog prevoznog sredstva, kao što je automobil. Čak uopšte ne bi ni morali da idu u auto-školu.
Autonomna vozila koja se mogu rentirati mogla bi da smanje ili ukinu potrebu za posedovanjem sopstvenog automobila kod većine ljudi. Zašto bi, recimo, neko kupovao automobil koji bi stajao ispred kuće kad god se ne vozi, kada bi pozivom sa smartphone-a mogao u najkraćem roku da iznajmi isto takvo vozilo i koristi ga samo onda kada mu je potrebno, piše Financial Times.
Ovaj list dotiče se i tradicionalne britanske teme (koja ima i globalno značenje), a to je poseta pabovima, nakon čega sledi vožnja u alkoholisanom stanju. Ljudi će moći da se voze u samoupravljajućim vozilima bez bojazni da li su popili "koju kapljicu više", jer na kraju krajeva oni nisu ti koji će voziti automobil.
FT ide tako daleko i predviđa mogućnost da korisnici ovakvog vida prevoza mogu da spavaju dok prelaze veće međugradske distance i da se na taj način odmaraju, ako su prinuđeni da voze noću.
Bezbednost je sigurno najznačajnija prednost koju ističu zagovornici autonomnih vozila. Naučnici tvrde da bi se kod ovakvog vida saobraćaja broj nesreća smanjio za bar 90 odsto, što bi sačuvalo hiljade i hiljade ljudskih života.
Takođe, ljudi koji zbog nekog zdravstvenog ili bilo kakvog drugog ograničenja nisu u stanju da upravljaju automobilom, ne bi bili diskriminisani, već bi mogli da koriste samoupravljajuća vozila kao i svi ostali.
Osim neuporedivo bezbednije vožnje, autonomna vozila bila bi lakša od postojećih i doprinela bi smanjenju prosečne potrošnje goriva (ako bi se naftni derivati i dalje koristili za pogon ovih automobila).
Ipak, pre nego što dođe do praktične upotrebe ove vrste vozila biće potrebno razmotriti i neke nedoumice i nedostatke koje donose automobili bez vozača.
Autonomna vozila će svakako doprineti novoj popularizaciji individualnog načina prevoza, što će stvoriti i potrebu za izgradnjom nove putne infrastrukture.
S obzirom da će u društvima sa višim standardom, poput britanskog, automobili biti dostupni većem broju ljudu, pretpostavlja se da će se oni mnogo više koristiti umesto javnog prevoza, što će opet dovesti do većih zagušenja na ulicama gradova. Iako bi razvoj infrastrukture i izgradnja saobraćajnica pogodovali nekim privrednim delatnostima i doveli do rasta ekonomije, mnoge profesije, poput vozača taksija, autobusa i kamiona bile bi ugrožene.
U svakom slučaju, pre nego što dođe do realizacije planova o uvođenju samoupravljajućih vozila u svakodnevni saobraćaj u razvijenim državama, ovoj temi će morati da se pristupi veoma oprezno. Potrebno je sagledati sve njene prednosti i mane, kako bi savremeno društvo bilo potpuno spremno kada se automobili bez vozača jednog dana nađu na ulicama velikih svetskih gradova, zaključuje Financial Times.
U međuvremenu, nama u Srbiji, koja je od problematike autonomne vožnje udaljena nekoliko svetlosnih godina, preostaje mukotrpan zadatak da izgradimo započetu putnu mrežu za "obične" automobile kojima još uvek upravljaju vozači, da na postojećim putevima zakrpimo rupe i, što je najvažnije, da povećamo bezbednost smanjivanjem broja prekršaja i udesa, kako bismo sačuvali živote učesnika u saobraćaju.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Naftna industrija Srbije (NIS) prilagođava svoje poslovanje američkim sankcijama koje si stupile na snagu 9. oktobra, navodi se u današnjem saopštenju većinskog vlasnika NIS-a, ruske kompanije Gasprom njeft.
Rumunska vlada odobrila je dekret kojim se omogućava preuzimanje lokalnih resursa kompanija koje podležu međunarodnim sankcijama, među kojima je i ruski Lukoil.
Rat u Ukrajini – 1.380 dan. Ruske snage su jutros granatirale Dnjeprovski okrug Herson, ranivši tri osobe, izvestila je Hersonska regionalna vojna uprava (VU) na Telegramu, prenosi Ukrinform.
Rat u Ukrajini – 1.378. dan. Sastanak Specijalnog izaslanika SAD za Bliski istok Stiva Vitkofa i ruskog predsednika Vladimira Putina održan je danas u Kremlju.
Rat u Ukrajini – 1.381 dan. Generalštab Oružanih snaga Ukrajine saopštio je da je kasno sinoć izvršen napad na jedno od najvećih hemijskih postrojenja u Rusiji, u Stavropoljskom kraju. Cilj je bila hemijska fabrika Nevinomiski Azot, kritično važno postrojenje.
Rat u Ukrajini – 1.381 dan. Generalštab Oružanih snaga Ukrajine saopštio je da je kasno sinoć izvršen napad na jedno od najvećih hemijskih postrojenja u Rusiji, u Stavropoljskom kraju. Cilj je bila hemijska fabrika Nevinomiski Azot, kritično važno postrojenje.
Nemački kancelar Fridrih Merc izjavio je nakon razgovora sa predsednicom Evropske komisije Ursulom Fon der Lajen i belgijskim premijerom Bartom de Veverom, da sve zemlje moraju da snose isti rizik kada je u pitanju blokirana ruska imovina.
Nastavlja se uticaj snažnog ciklona, koji se svoji centrom nalazi nad Grčkom. U sklopu njega nad Srbijom je oblačno, a očekuju se i padavine. U toku večeri i noći padavinska zona premeštaće se od jugositoka ka severozapadu.
Nikola je sleteo s balkona da čestita, buduća mlada kaže da ne bi imala ništa protiv da Nikola bude kum… Da li je ovo najromantičniji i najemotivniji trenutak sezone!?
Nakon godina odbijanja velikih akvizicija, Netfliks je postigao ugovor vredan skoro 83 milijarde dolara za kupovinu Warner Brosa, što je pokrenulo mnoštvo ključnih pitanja.
Novi trejler za petu sezonu serije "Emili u Parizu" potvrđuje da omiljena američka marketinška stručnjakinja Emili Kuper (Lili Kolins) privremeno napušta Pariz i seli se u Rim.
Netflix je objavio da je postigao dogovor o kupovini kompanije Warner Bros. Discovery, čime je brzo okončana dramatična trka u nadmetanju u kojoj su učestvovali i Paramount Skydance i Comcast, pokušavajući da preuzmu ovu veliku medijsku kuću.
Ako ste ikada preleteli preko naslova literature o samopomoći i osetili da vam obećavaju mnogo, a zapravo govore premalo, verovatno znate taj tihi umor od fraza poput "pronađite svoju istinu" ili "krenite na svoje putovanje isceljenja".
Direktor je zaključio porukom da “snovi ostaju snovi dok ih ne ostvariš” i podsetio da se u esportu uspeh ne može postići bez realnih resursa i održive strukture.
Za sve one koji imaju takmičarski duh, tokom tri dana festivala imaće priliku da pokažu svoje veštine na mnogim esports turnirima koje organizuje Klan RUR i da osvoje novčane nagrade!
Evropska komisija je kaznila X u vlasništvu Ilona Maska sa 120 miliona evra, što je prva novčana sankcija izrečena po novom zakoniku o moderaciji sadržaja u EU.
Američki potpredsednik Džej Di Vens oštro je reagovao na način na koji EU sprovodi svoja digitalna pravila (DSA), poručivši da Brisel ne bi trebalo da "napada američke kompanije zbog gluposti".
Komentari 4
Pogledaj komentare